Aleksandar Marks

Izvor: Wikipedija
Aleksandar Marks
Rođenje 1922., Čazma
Smrt 7. rujna 2002., Zagreb
Zanimanje redatelj, ilustrator i grafičar
Važniji filmovi “Muha”
Portal o životopisima
Portal o filmskoj umjetnosti

Aleksandar Marks (Čazma, 1922.7. rujna, 2002.) autor animiranih filmova i jedan od osnivača Zagrebačke škole crtanog filma, redatelj, ilustrator i grafičar

Životopis[uredi | uredi kôd]

Završava Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Animiranim filmom počinje se baviti 1952. Duga film tih godina okuplja sve važnije autore, među njima i A. Marksa. Poduzeće Duga film se ukida zbog tadašnje krize uzrokovane sovjetskom blokadom. Marks nastavlja raditi u Zora film-u, gdje zajedno s Nikolom Kostelcem režira Crvenkapicu, prvi animirani film u boji na ovim prostorima. Crvenkapica 1954. godine dobiva diplomu u Berlinu, prvo međunarodno priznanje zagrebačkim animatorima. U to vrijeme surađuje s Dušanom Vukotićem i Nikolom Kostelcem kao glavni crtač na reklamnim filmovima. 1956. godine sudjeluje u osnivanju Zagreb filma. Kao glavni crtač sudjeluje na izradi Nestašnog robota D. Vukotića, zatim Cowboy Jimmy i s N. Kostelcem stvara film Na livadi.

Vatroslav Mimica ga angažira na izradi Samca. Između 1958. i 1963. zajedno stvaraju filmove: Happy end, Kod fotografa, Inspektor se vratio kući, Mala kronika. Najvažnije filmove ostvaruje u suradnji s Vladimirom Jutrišom. Njihov film Muha (1966.) općenito se smatra remek djelom. Za "Udruženje radoznalih" igrano-lutkarsku seriju za djecu i mladež, prikazivanu na TVZ-u od 1969–1972. oblikovao je lutke Šutak Nešutak i izradio animirani film Lina Lena.

Po vokaciji je bio ilustrator i grafičar. Zanima ga isključivo dizajn, režija i glavni crtež. Animaciju prepušta suradniku Vladimiru Jutriši, s kojim je radio većinu filmova. Bavio se ilustriranjem knjiga i časopisa (Horizont, Horizontov zabavnik, Novela, Novine mladih). Kraće vrijeme radio je na stripu Neznanac.

Nagrade[uredi | uredi kôd]

Za filmove je nagrađivan na mnogim svjetskim i domaćim festivalima. Dobitnik nagrade za životno djelo “Vladimir Nazor” 1981.

Filmografija[uredi | uredi kôd]

Animirani filmovi[uredi | uredi kôd]

  • Crvenkapica (1955.)
  • Proljetni zvuci (1960.)
  • Criticus (1961.)
  • Bijeli osvetnik (1962.)
  • Metamorfoza (1964.)
  • Moderna basna (1965.)
  • Mrav dobra srca (1965.)
  • Muha (1966.)
  • Sizif (1967.)
  • Put k susjedu (film A. Marksa i V. Jutriše) (1968.)
  • Mala sirena (1968.)
  • Pauk (1969.)
  • Pčelica je rođena (1970.)
  • Letač (1971.)
  • Ecce homo (1971.)
  • U paukovoj mreži (1971.)
  • Zmijski jezik (1973.)
  • Homo II (1973.)
  • Kravar marko (1974.)
  • Mora (1976.)
  • Pogrebnik (1978.)
  • Kako je ana kupila kruh (1979.)
  • Crna ptica (1980.)
  • Šaran (1981.)
  • Opsesija (1982.)

Izvori[uredi | uredi kôd]

Literatura[uredi | uredi kôd]

  1. AJANOVIĆ, Midhat - Animacija i realizam / Midhat Ajanović; <prijevod na engleski Mirela Škarica>. - Zagreb : Hrvatski filmski savez, 2004. - (Edicija Filmološke studije ; br. 3) ISBN 953-7033-09-0
  2. MARUŠIĆ, Joško - Alkemija animiranog filma : povijest estetskih tehnologija / Joško Marušić i suradnici. - Zagreb : Meandar, 2004. - (Biblioteka Intermedia ; knj.13) ISBN 953-206-148-7
  3. PATA, Nenad - Život u fantaziji crtanog filma / Nenad Pata. - Zagreb : Zagreb film, 1983.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]