Anđela Potočnik

Dodaj poveznice
Izvor: Wikipedija
Anđela Potočnik
Ime u rodnom listuAnđela Herceg
Rođen/a19. travnja 1933.
Umro/umrla28. siječnja 2013.
Žanr/ovinarodna i pop glazba
Zanimanjepjevačica i plesačica
Djelatno razdoblje1955. – 1995.
Producentska kućaJugoton
Aquarius Records
AngažmanAnsambl LADO
Nagrade
Red hrvatskog pletera
Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića
Nagrada Porin za životno djelo (posmrtno)
Anđela Potočnik (prva slijeva) i Ladarice

Anđela Potočnik (Pristava, 19. travnja 1933. – Zagreb, 28. siječnja 2013.) bila je hrvatska folklorna umjetnica, dugogodišnja solistica – pjevačica i plesačica – Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO. Bila je supruga Bože Potočnika.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Anđela Potočnik rođena je u Pristavi nedaleko od Tuhlja u Hrvatskom zagorju. Glazbenu nadarenost pokazala je još kao dijete. Za vrijeme školovanja u Zagrebu pjevala je u školskom zboru te poslije i u folklornoj sekciji KUD-a »Joža Vlahović« (danas Zagrebački folklorni ansambl dr. Ivana Ivančana). Diplomirala je 1953. u zagrebačkoj Učiteljskoj školi, poslije čega je dvije godine podučavala kao učiteljica u Gornjoj Bistri. Godine 1955. postala je članicom Ansambla LADO, u kojem je četiri godine poslije pjevala i plesala solističku ulogu mladenke prigodom praizvedbe koreografije Molvarski svati dr. Ivana Ivančana. Od tada je, kao solistica LADA, nastupala i u drugim javnim izvedbama te mnogim snimanjima koje su pripremali i umjetnički vodili prof. Zvonimir Ljevaković, dr. Ivan Ivančan, Emil Cossetto, Dinko Fio i Božo Potočnik.

U Ansamblu LADO provela je najveći dio svog radnog i umjetničkog vijeka, nastupajući s njim na najvećim domaćim i svjetskim koncertnim pozornicama. Anđela Potočnik bila je članica i solistica legendarnih Ladarica kojima je svojim osebujnim glasom podarila prepoznatljiv zvuk i glazbeni izričaj. Za radio i televiziju je kao solistica i kao članica Ladarica snimila brojne narodne popijevke iz hrvatske baštine. Sudjelovala je i u kazališnim predstavama, filmovima i TV serijama: Cesta duga godinu dana, Bitka na Neretvi, Seljačka buna, Ljudi s Neretve, Gruntovčani, Nikola Tesla, rock operi Gubec-beg i dr.

Bojan Pogrmilović, nekadašnji glazbeni rukovoditelj Ansambla LADO, u knjižici CD-a Anđele Potočnik »Zorja moja, zorja« zapisao je sljedeće:

»Teško je utvrditi kolikim ljudima je ona izmjenila pojmove o narodnoj glazbi, ali znam da je mnogima bila prvi stvarni poticaj da slušaju istinsku narodnu umjetnost... taj orguljski glas kao da u sebi stotinu anđeoskih glasova sadrži. Nomen est omen.« ↓1

Anđela Potočnik bavila se i pedagoškim radom te koreografiranjem. Uz pedagoški rad u Australiji (Sydney, Perth, Melbourne i Adelaide) u hrvatskim je zajednicama postavila 11 vlastitih koreografija s plesovima i pjesmama iz svih krajeva Hrvatske. Održala je i mnoge seminare za voditelje hrvatskih folklornih društava u Australiji te poticala i stručno pomagala rekonstruiranje hrvatskih narodnih nošnji.

Značajnije koreografije[uredi | uredi kôd]

  • Pjesme i plesovi Gupčeva kraja
  • Ivanje u Pokuplju
  • Plesovi Slavonije
  • Jurjevo
  • Kraljevečka svadba

Nagrade i priznanja[uredi | uredi kôd]

Bilješke[uredi | uredi kôd]

↑1  Citat iz knjižice dvostrukog CD-a Anđele Potočnik »Zorja moja, zorja« / Bojan Pogrmilović: »Anđela – sto anđeoskih glasova ili nomen est omen«, Zagreb: Aquarius Records, CD 34-04, 2004.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ www.porin.info – Porin za životno djelo 2013. posthumno Anđeli Potočnik i dr. Draženu Boiću, pristupljeno 12. ožujka 2013.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


v • u
Dobitnici Porina za životno djelo
Nikša Bareza (2008.) • Dražen Boić (posmrtno, 2013. ) • Drago Britvić (2006.) • Željko Brkanović (2014.) • Vinko Coce (posmrtno, 2014.) • Emil Cossetto (2004.) • Croatia Records (2007.) • Arsen Dedić (1999.) • Veljko Despot (2013.) • Valter Dešpalj (2014.) • Dubravko Detoni (2007.) • Drago Diklić (2011.) • Mato Došen (2010.) • Rajko Dujmić (2013. ) • Dino Dvornik (2009.) • Nikša Gligo (2015.) • Pero Gotovac (2000.) • Milan Horvat (2005.) • Đelo Jusić (2007.) • Alfi Kabiljo (2004.) • Nikica Kalogjera (2001.) • Stipica Kalogjera (2010.) • Milko Kelemen (1998.) • Tereza Kesovija (2009.) • Josip Klima (2011.) • Anđelko Klobučar (2002.) • Mišo Kovač (2012.) • Vladimir Kranjčević (2013.) • Miroslav Križić (posmrtno, 2014.) • Vladimir Krpan (2001.) • Ljubo Kuntarić (2009.) • Kvartet 4M (1995.) • Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO (2002.) • Dubravko Majnarić (2014.) • Anton Marti (1994.) • Branko Mihaljević (2005.) • Stjepan Mihaljinec (2012.) • Miroslav Miletić (2009.) • Drago Mlinarec (2005.) • Tomislav Neralić (2006.) • Gabi Novak (2006.) • Đorđe Novković (1996.) • Boško Petrović (2003.) • Julije Njikoš (2010.) • Krešimir Oblak (posmrtno, 2014.) • Frano Parać (2015.) • Ruža Pospiš Baldani (2003.) • Anđela Potočnik (posmrtno, 2013. ) • Božo Potočnik (2005.) • Miljenko Prohaska (1995.) • Ivo Robić (1997.) • Zdenko Runjić (1998.) • Stanko Selak (2013. ) • Stjepan Jimmy Stanić (2013. ) • Ljubo Stipišić (2006.) • Siniša Škarica (2002.) • Zvonko Špišić (2008.) • Vjekoslav Šutej (posmrtno, 2010.) • Radojka Šverko (2014.) • Time (2012.) • Nenad Turkalj (2004.) • Dunja Vejzović (1999.) • Radovan Vlatković (2012.) • Dražen Vrdoljak (2003.) • Vice Vukov (2000.) • Zagrebački kvartet (2000.) • Zagrebački solisti (1994.)• Hrvoje Hegedušić (2016.) • Davorin Kempf (2016.) • Zrinko Tutić (2017.) • Zoran Juranić (2017.) • Klapa Lučica (2017.) • Oliver Dragojević (2018.) • Jakša Fiamengo (2018.) • Pavica Gvozdić (2018.) • Silvije Glojnarić (2019.) • Ibrica Jusić (2019.) • Paolo Sfeci (2019.) • Josipa Lisac (2020.) • Tomislav Uhlik (2020.) • Krunoslav Slabinac (postumno) (2021.) • Zdenka Kovačiček (2021.) • Silvio Foretić (2021.) • Jura Stublić (2022.) • Vera Svoboda (2022.)
Porin • Hrvatska diskografska udruga • Hrvatsko društvo skladatelja • Diskografija
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Anđela_Potočnik&oldid=6627725"