Gračac

Koordinate: 44°18′N 15°51′E / 44.30°N 15.85°E / 44.30; 15.85
Izvor: Wikipedija
Inačica 5290584 od 14. srpnja 2019. u 10:03 koju je unio Kraljnnm (razgovor | doprinosi) (uklonjena promjena suradnika 213.149.51.47 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 109.93.44.144)
Ovo je glavno značenje pojma Gračac. Za druga značenja pogledajte Gračac (razdvojba).
Gračac

grb
Država Hrvatska
ŽupanijaZadarska
NačelnikNataša Turbić (HDZ)
Površina[1]958,3 km2
Površina središta69,9 km2
Koordinate44°18′N 15°51′E / 44.30°N 15.85°E / 44.30; 15.85
Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno3 136
– gustoća3 st./km2
Urbano2 060
– gustoća45 st./km2
Poštanski broj23440 Gračac

Zemljovid

Gračac na zemljovidu Hrvatske
Gračac
Gračac

Gračac na zemljovidu Hrvatske

Gračac je najveća općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Zadarskoj županiji. Po popisu iz 2011. godine u općini Gračac je živjelo 4.690 stanovnika, dok je u samome Gračacu živjelo 3.063 stanovnika.[3]

Zemljopis

Gračac se nalazi u prostranoj udolini u južnoj Lici. Razvio se na raskrižju puteva od Gospića prema Kninu i Krbavi prema Dalmaciji. Od Dalmacije je odijeljen visokim masivom Velebita, preko čijeg prijevoja Prezida prolazi cesta Gračac-Obrovac. Kroz Gračac prolazi više potoka od kojih jedan prerasta u rječicu Otuču. Općina Gračac s površinom od 957,19[4] km2 najveća je općina u Zadarskoj županiji i čini 26.25% njene površine. Geografske koordinate Gračaca

Udaljenost Gračaca od većih gradova:

Položaj općine Gračac unutar Zadarske županije

Stanovništvo

Prema prijašnjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Gračac imala je oko 4.000 stanovnika, a obuhvaćala je osim područja Gračaca i dio gornjeg Pounja. Etnički sastav je bio sljedeći: Hrvati - 2.200 ili oko (58,00%), Srbi - 1.300 ili oko (38,00%), i ostali oko (4, 00 %).

Popis 2011.

Prema posljednjem službenom popisu stanovništva provedenom 2011. godine[5] općina Gračac ima 4.690 stanovnika, od kojih u samom mjestu Gračacu živi 3.063.

Etnički sastav stanovništva:

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Gračac imala je 4690 stanovnika, raspoređenih u 39 naselja:

Nacionalni sastav općine Gračac

Gračac
Gračac
 Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.
Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

Općina Gračac prije turskih osvajanja imala je čisto hrvatski nacionalni sastav stanovništva. Tijekom turske okupacije na područje općine naseljeni su pravoslavni Vlasi, tako da je nakon oslobođenja od Turaka katolička župa Gračac imala 1300 vjernika. Mješovit sastav stanovništva bio je izrazitiji do Drugoga svjetskog rata kada je večina katolika bila protjerana iz Gračaca. Do Domovinskog rata općina Gračac obuhvaćala je druga područja, ili točnije područje današnje općine Lovinac i zapadni dio današnje općine Gračac, bez područja gornjeg Pounja.

Stanovništvo po nacionalosti
Godina total Hrvati Srbi ostali
1961. 17.586 3.736 (21.24%) 13.670 (77.73%) 180 (1.02%)
1971. 14.819 3.107 (20.97%) 11.318 (76.37%) 394 (2.66%)
1981. 11.863 2.150 (18.12%) 8.578 (72.31%) 1135 (9.57%)
1991. 10.434 1.697 (16.26%) 8.371 (80.22%) 366 (3.51%)
2001. 3.923 2.260 (57.61%) 1.523 (38.82%) 140 (3.57%)
2011. 4.690 2.528 (53.90%) 2.118 (45.16%) 44 (0.94%)

Uprava

  • Iz prijeratne općine Gračac izdvojen je Lovinac u samostalnu općinu, dok je Gračacu priključen Srb iz nekadašnje općine Donji Lapac.
  • Prostor općine Gračac djeli se na dva mjesna odbora: Mjesni odbor Gračac (zapad) i mjesni odbor (istok) Srb. Općina Gračac je površinski najveća općina u Hrvatskoj. Načelnica općine je Nataša Turbić (HDZ).

Povijest

Na području Gračaca nalazila se srednjovjekovna hrvatska plemenita župa Otuča u kojoj su obitavale plemenite hrvatske obitelji koje su sačuvale slobodu i pravo samouprave. Tragovi srednjovjekovnoga grada na Gradini blizu katoličke crkve čuvaju ostatke sjedišta starohrvatske otučke plemenite župe. Grad se spominje 1302. god. 1509. god. kada je bio u posjedu hrvatskoga plemića Ivana Karlovića, a od 1527. do 1687. bio je pod turskom okupacijom. Tada je propala starohrvatska župa Otuča. Znamenita barokna rimokatolička župna crkva sv. Jurja iz XVIII. st. stradala je u II. svjetskom ratu kada su je oštetili četnici pri napadu na grad, u njoj se nalazi kasnobarokni epitaf hrvatskoga grofa Kneževića iz 1781. Na groblju uz riječicu Otuču nalazi se tri metra visok monolitni križ na grobu Ivana Balenovića slavnog branitelja Gračaca koji je poginuo braneči Gračac od Turaka. Današnje naselje Gračac se jače razvija nakon oslobođenja od Turaka, u razdoblju Hrvatske vojne krajine kao važna obrambena točka prema turskoj Bosni, u to je vrijeme izgrađena nova strateška vojna cesta Gospić-Gračac-Knin 1789. godine. Umjesto nekadašnje srednjovjekovne koja je prolazila kroz Bihać. Prometna važnost Gračaca je još više porasla nakon otvaranja ličke pruge 1925. Osnivanjem udruge "Starohrvatska župa Otuča" ponovno se teži povezati kontinuitet starodrevnih slavnih hrvatskih tradicija Otuče s današnjicom.

U Drugome svjetskom ratu i još više poslije rata, jugokomunisti i velikosrbi su ubijanjem uništili župu u Gračcu.[6]

Gospodarstvo

Zadnjih godina bilježi se gospodarski oporavak općine Gračac, osobito se razvija turizam i eko-proizvodnja zdrave hrane.

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

  • Cerovačke pećine
  • izvor Zrmanje
  • Ostatci starohrvatske kraljevske utvrde Zvonigrada nad gornjom Zrmanjom.
  • župna crkva Sv. Jurja mučenika u Gračcu (1715.)
  • Starohrvatska gradina "OTUČA" u Gračcu s novim spomenikom palim hrvatskim braniteljima iz "Domovinskog rata"
  • velebni franjevački samostan
  • pravoslavni hram Vaznesenja Gospodnjeg iz 1874. godine, stradao 1941.-1945., srušen do temelja 1954. godine

Cerovačke pećine

Cerovačke pećine su najveći spiljski kompleks u Hrvatskoj. Nalaze se četiri kilometra jugozapadno od Gračaca, na sjeverno istočnoj padini velebitskog brda Crnopac (1403 m), u južnom dijelu Parka prirode Velebit.

Opis

Otkrivene su prilikom izgradnje Ličke pruge 1924. godine, a otkrio ih je graditelj pruge Nikola Turkalj. Ime su dobile po željezničkoj postaji Cerovac. Ove su pećine jedno od najvećih nalazišta pećinskog medvjeda u Hrvatskoj, a pronađene su fosilne ljudske kosti i brončana sjekira. Ta ljudska kost pripadala je tzv. "lovcu na spiljske medvjede" iz gornjeg pleistocena koji je tu živio otprilike prije 20 tisuća godina. Dužina pećina iznosi 3.800 m, a čitavog sustava 4 kilometra. Gornja pećina duga je 1.295 m, a Donja 2.779 m.[7] Između njih nalazi se znatno manja, Srednja pećina. Prosječna je temperatura u špiljama 11°C. Bogate su špiljskim ukrasima i krškim pojavama (ponorima i dimnjacima), značajno su paleontološko nalazište špiljskog medvjeda te pretpovijesne keramike (ilirsko - keltska kultura). Kao geomorfološki spomenik prirode, zaštićene su 1961. godine kao "posebni geomorfološki rezervat".

Obrazovanje

Kultura

U Gračacu djeluje više raznih udruga građana:

  • KUD "Šokadija i prijatelji"
  • Udruga "Starohrvatska župa Otuča"[nedostaje izvor]
  • Hrvatsko kulturno društvo "Napredak"

Šport

Nekada je u Gračacu djelovao i nogometni klub Bićo Kesić.

  • PD Crnopac

Izvori

  1. ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
  4. ↑ preglednik.arkod.hr, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, pristupljeno 14. siječnja 2013.
  5. ↑ http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_1317.html
  6. ↑ Lički pop Alojzije Kukec: Ratni vihor u Gospiću i okolici, ur. i predgovor Goran Moravček, Issuu.com, Nakladnik Inicijativa za zaštitu baštine Kastav, 2013., ISBN 978-953-56683-3-6, str. 16
  7. ↑ Cerovačke pećine na www.speleologija.hr

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Gračac koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
v • u
Naselja u sastavu Općine Gračac
v • u
Gradovi i općine Zadarske županije
Gradovi

Benkovac • Biograd na Moru • Nin • Obrovac • Pag • Zadar

Općine

Bibinje • Galovac • Gračac • Jasenice • Kali • Kolan • Kukljica • Lišane Ostrovičke • Novigrad • Pakoštane • Pašman • Polača • Poličnik • Posedarje • Povljana • Preko • Privlaka • Ražanac • Sali • Stankovci • Starigrad • Sukošan • Sveti Filip i Jakov • Škabrnja • Tkon • Vir • Vrsi • Zemunik Donji

Ostale općine i gradovi po županijama u Hrvatskoj
Popis općina u Hrvatskoj • Popis gradova u Hrvatskoj
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gračac&oldid=5290584"