Prijeđi na sadržaj

Mérida (Španjolska)

Koordinate: 38°54′N 6°20′W / 38.900°N 6.333°W / 38.900; -6.333
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Mérida (Španjolska). Za druga značenja pogledajte Mérida.
Mérida

Razglednica znamenitosti Meride
Država Španjolska
Autonomna zajednica Ekstremadura
PokrajinaMérida
Emerita Augusta25. pr. Kr.
OsnivačRimski veterani
Nazvan poAugustovoj vojsci
Vlast
 • GradonačelnikJosé Ángel Calle Gragera (PSOE)
Površina
 • Ukupna865.6 km²
Visina217 m
Koordinate38°54′N 6°20′W / 38.900°N 6.333°W / 38.900; -6.333
Stanovništvo (2009.)
 • Entitet56.395
(65.2 stanovnika/km²)
Vremenska zonaSrednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 • Ljeto (DST)Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj06800
Pozivni broj+34 xxx
Stranicahttp://www.merida.es
Zemljovid

Položaj Méride u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Ekstramaduri

Mérida (estremadurski jezik: Méria) je glavni grad istoimene španjolske provincije i španjolske autonomne zajednice Ekstremadura. "Rimski arheološki kompleks Mérida" nalazi se na UNESCOvom popisu svjetske baštine od 1993. godine.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Maketa Emerite Auguste iz 1. stoljeća pr. Kr.

Grad su 25. pr. Kr. osnovali veterani rimske vojske koji su ga nazvali Emerita Augusta, u značenju "časno raspušteni Augustovi vojnici". Današnji naziv "Mérida" nije ništa drugo nego skraćeni naziv koji se zadržao kroz povijest. Po zapovijedi samoga cara Augusta grad je imao ulogu da zaštiti rimski most kao jedini prijelaz preko rijeke Guadiana. Vremenom je postao prijestolnicom pokrajine Luzitanije u provinciji Hispanija, i jedan od najvažnijih gradova u cijelom Rimskom Carstvu. O tome svjedoči najveći broj rimskih spomenika od svih gradova u Španjolskoj.

Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva, tijekom vladavine Vizigota, grad je uspio očuvati svoj velebni izgled, a u 6. st. postao je biskupskom prijestolnicom i čak glavnim gradom Hispanije. God. 713. osvojili su ga Arapi pod vodstvom Muse bin Nusaira koji ga je učinio glavnim gradom Meridske kore (arapske upravne jedinice). Arapi su zadržali većinu rimskih građevina, pa su ih čak i dali proširiti, poput utvrde Alcazaba.

God. 1230., grad osvaja Alfons IX. Leonski i postaje sjedište Leónskog Vojnog reda sv. Jakova (Orden de Santiago). Nakon ujedinjenja kruna Katalonije i Kastilje u 15. st. započinje razvoj Méride, za što je najviše zaslužan Veliki majstor reda sv. Jakova, Alonso de Cárdenas.

God. 1720., grad postaje glavnim gradom Intendencije Mérida, a u 19. stoljeću, tijekom Napoleonskih ratova, stradali su mnogi rimski i srednjovjekovni gradski spomenici. Dolaskom željeznice u grad, Mérida postaje prometno čvorište i grad raste razvojem industrije.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Arheološki lokalitet Mérida

[uredi | uredi kôd]
Arheološki kompleks Mérida
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Španjolska
Godina uvrštenja1993. (17. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiii, iv
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:664
Koordinate38°54′57″N 6°20′00″W / 38.915833333333°N 6.3333333333333°W / 38.915833333333; -6.3333333333333 (WD)
Mérida na zemljovidu Španjolske
Mérida
Mérida
class=notpageimage|
Položaj Méride u Španjolskoj

Arheološki kompleks Mérida je 1993. god. upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi zbog kvalitete i vrijednosti sačuvanih rimskih spomenika u ovoj prijestolnici rimske provincije. Zaštićeni spomenici su:

  • Puente Romano, najduži sačuvani rimski most (755 m) s 62 polukružna luka; još uvijek u uporabi za pješački promet.
  • Most je spojen je na utvrdu Alcazaba koju su na rimskim i vizigotskim temeljima izgradili Arapi 835. god. U glavnoj dvorani nalaze se rimski mozaici, dok je u podrumu vizigotska cisterna.
  • Ostaci rimskog Foruma, uključujući Dijanin hram, Provincijske upravne zgrade i Trajanov slavoluk.
  • Ostaci hipodroma Circus Maximus (400 x 30 m) iz 1. st. pr. Kr.; jedan od najbolje sačuvanih rimskih hipodroma.
  • Acueducto de los Milagros, tj. "Akvedukt čudesa", su veličanstveni ostaci od 25 m s 38 arkada nekada slavnog akvedukta dugog 830 m koji je u grad dovodio vodu s rimskog vještačkog jezera Lago de Proserpina.
  • Patricijska vila sa svetištem boga Mitre i sjajnim podnim mozaikom.
  • Dvije rimske brane (Proserpina i Cornalvo) iz 1. st., koje su još uvijek u uporabi.
  • Rimski amfiteatar iz 8. pr. Kr. koji se koristio za bitke gladijatora i divljih životinja ima eliptični promjer 126 x 102 m, a u 12 redova kamenih klupa mogao je primiti oko 16.000 gledatelja.
  • Rimsko kazalište iz 15. pr. Kr. s odlično sačuvanom pozornicom (proscenium) visine 17,5 metara i duljine od 63 m; moglo je primiti do 6.000 gledatelja. Danas se u njemu održava anualni Festival klasičnog kazališta.
  • Rimski most (Puente romano)
    Rimski most (Puente romano)
  • Trajanov slavoluk
    Trajanov slavoluk
  • Dijanin hram na Forumu
    Dijanin hram na Forumu
  • Akvedukt čudesa
    Akvedukt čudesa
  • Amfiteatar
    Amfiteatar

Ostale znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
  • Bazilika sv. Eulalije (Santa Eulalia) iz 4. st. koja je obnovljena u 13. st., ali je zadržala portik boga Marsa.
  • Katedrala Svete Marije iz 13. i 14. stoljeća
  • Renesansna Gradska vijećnica (Ajuntamento)
  • Državni muzej rimske umjetnosti (Museo Nacional de Arte Romano) arhitekta Rafaela Moneoa
  • Luzitanijski most (Puente Lusitania) (Santiago Calatrava)
  • Utvrda Alcazaba
    Utvrda Alcazaba
  • Katedrala sv. Marije iz 13. st.
    Katedrala sv. Marije iz 13. st.
  • Unutrašnjost Državnog muzeja rimskih umjetnina
    Unutrašnjost Državnog muzeja rimskih umjetnina
  • Luzitanijski most (Santiago Calatrava)
    Luzitanijski most (Santiago Calatrava)
  • Brana Cornalvo
    Brana Cornalvo

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

Mérida je zbratimljena sa sljedećim gradovima:

Sva tri grada, kao i pokrajina Mérida u Venezueli, nazvani su po ovom španjolskom gradu. Jedan trg u Méridi je nazvan "Trg svih Mérida u svijetu" (Glorieta de las Méridas del Mundo ).

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Mérida (Španjolska)
v • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (43)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Córdobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mérida_(Španjolska)&oldid=6859794"