Riječka nadbiskupija: razlika između inačica

Riječka nadbiskupija
	Područje
	Statistika
Površina	2.580 km2
	Podatci
Obred	rimski
Osnovana	30. travnja 1920. (kao Riječka apostolska administracija
Uzdignuće	27. srpnja 1969.
Podređene jedinice	Gospićko-senjska biskupija; Biskupija Krk; Porečko-pulska biskupija;
	Vodstvo
Biskup	nadbiskup Ivan Devčić
	Ostalo
Službene stranice	Riječka nadbiskupija
Stanje od	18. travnja 2006.

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 10. travnja 2012. u 18:34

Riječka nadbiskupija dijeceza je Rimokatoličke Crkve sa sjedištem u Rijeci, a obuhvaća grad Rijeku, Hrvatsko primorje i Gorski kotar. Ujedno je i sjedište Riječke metropolije kojoj, osim Riječke nadbiskupije, pripadaju još i Porečko-pulska, Krčka i Gospićko-senjska biskupija.

Povijest

Tragovi kršćanstva u ovim krajevima vidljivi su još iz 3. i 4. stoljeća, a po nekim zapisima već u 5. stoljeću postoji biskupija u Senju, na južnom području bivše Riječko-senjske nadbiskupije.
U srednjem vijeku ovo područje pripada vlasti akvilejskoga patrijarha. Kasnije je područje nadbiskupije podijeljeno između pulskog biskupa na zapadu i krbavskoga na istoku (od 1185. koji će se od 1460. nazivati modruškim biskupom. Nakon poraza u Krbavskoj bitci 1493. biskup se smješta u Novom Vinodolskom, a uskoro će se za Modrušku biskupiju početi brinuti senjski biskupi.
Konačno su 1630. te dvije biskupije sjedinjene pod nazivom Senjsko-modruška biskupija.

Ovo će područje, osobito u 16. stoljeću, postati jednim od središta glagoljskoga tiskarstva. Nakon Tridentinskog sabora pulski biskup nastojao je zabraniti glagoljsku službu u Rijeci, no tome se usprotivila općina grada Rijeke koja je 1593. zaprijetila da će prestati plaćati crkvenu destinu ukine li se glagoljska služba. 1739. glagoljsku službu potvrdio je i car Karlo VI., a tek je 1848. djelomično ukinuta.

Pod talijanskom okupacijom, 1925., osnovana je Riječka biskupija u čiji su sastav ušli hrvatska i slovenska područja izvan Istre. Nakon Drugog svjetskog rata talijanski biskup i svećenici napuštaju Rijeku, a 1950. razdijeljeni su slovenski i hrvatski dio podrujčja biskupije.

27. srpnja 1969. ujedinjene su Senjsko-modruška i hrvatski dio Riječke biskupije, te je tako nastala Riječko-senjska nadbiskupija. Sjedište nove nadbiskupije i metropolije postala je Rijeka s katedralom sv. Vida.

Bulom od 25. svibnja 2000. godine Sveta Stolica odvojila je iz Riječko-senjska nadbiskupije područje na kojem je utemeljena Gospićko-senjska biskupija, a ostali dio nadbiskupije preimenovan je u Riječku nadbiskupiju.

Današnje stanje

Danas Riječka nadbiskupija obuhvaća površinu od 2.580 km², na kojem živi 266.818 stanovnika, od čega 213.854 katolika.

Zaštitnik je nadbiskupije, katedrale i grada Rijeke sveti Vid, a slavi se 15. lipnja, dok se posveta katedrale slavi 6. svibnja.

Na čelu nadbiskupije nalazi se nadbiskup i metropolit msgr. dr. Ivan Devčić.

Vidi još

@@ Redak 21: / Redak 21: @@
 [[Datoteka:Ploca Rijecka nadbiskupija 120409.jpg|250px|mini]]
 [[Datoteka:Rijecka nadbiskupija Zagrad 120409.jpg|mini|300px|lijevo|Zgrada Riječke nadbiskupije]]
+[[Datoteka:Zgrada Rijecke nadbiskupije Rijeka 08042012 2.jpg|mini|Zgrada Riječke nadbiskupije sa stražnje strane]]
 '''Riječka nadbiskupija''' [[dijeceza]] je [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličke Crkve]] sa sjedištem u [[Rijeka|Rijeci]], a obuhvaća grad Rijeku, [[Hrvatsko primorje]] i [[Gorski kotar]]. Ujedno je i sjedište Riječke [[metropolija|metropolije]] kojoj, osim Riječke nadbiskupije, pripadaju još i [[Porečko-pulska biskupija|Porečko-pulska]], [[Krčka biskupija|Krčka]] i [[Gospićko-senjska biskupija]].