Šibenik

Ovo je glavno značenje pojma Šibenik. Za druga značenja pogledajte Šibenik (razdvojba).

Šibenik je najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Prvi put se spominje na Božić 1066. u darovnici Petra Krešimira IV., pa se naziva i Krešimirovim gradom. Do epidemije kuge polovicom 17. stoljeća bio je najveći grad na cijeloj istočnoj obali Jadrana. Šibenik je de facto bio glavni grad Hrvatske od prosinca 1944. do svibnja 1945. Značajan je i kao mjesto osnivanja Hrvatske ratne mornarice.

Katedrala sv. Jakova u Šibeniku najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske. Zbog svojih iznimnih vrijednosti 2000. godine uvrštena je u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa.

Zemljopis

Šibenik se nalazi na 43˚44' sjeverne zemljopisne širine i 15˚55 istočne zemljopisne dužine. Reljef karakterizira vrlo razvedena obala, širok pojas zaleđa primorsko-dinarskog krša Zagore, brdsko-planinski prostor sa zavalom Plavno i plodnim poljima u kršu, Kninsko, Kosovo i Petrovo polje te sjevernom zaravni Bukovica s Prominom, kanjonom rijeka Krke i Čikole te Miljevcima.

Krajobraz regije je vrlo raznolik, a more je najveće bogatstvo i osnovni prirodni izvor koji određuje gospodarsku osnovu. Zračna duljina obale je 56,2 km, a stvarna čak 805,9 km. Na području županije nalaze se dva nacionalna parka, Krka i Kornati , te jugoistočni (manji) dio Parka prirode Vransko jezero. Prosječna gustoća naseljenosti je 51,5 st. na km².

Stanovništvo

Popis 2011.

Prema popisu stanovništva iz 2011. Grad Šibenik broji 46.332 stanovnika. Nacionalni sastav stanovnika: Hrvati 94,6%, slijede Srbi zastupljeni s 3,1%. Stanovnišvo prema vjeri: katolici 88%, pravoslavci 3%, ateisti, agnostici, neizjašnjeni 7,5%.

Prosječna starost građana grada Šibenika iznosi 43,4 godine. S tim da je taj prosjek za Šibenčanke veći i iznosi 44,8 a za Šibenčane 41,8 godina. Šibenčana ima 22.408 a Šibenčanki 23.924.

Popis 2001.

Prema popisu stanovništva iz 2001. Šibenik broji 51.553 stanovnika.Nacionalni sastav stanovnika: Hrvati 94%, slijede Srbi zastupljeni s 3%.

Popis 1991.

Popis stanovništva 1991. je temeljen na drugim lokalnim jedinicama pa je teže uspoređivati podatke za tadašnju općinu Šibenik koja je zauzimala skoro pola Županije Šibensko-kninske. Općina Šibenik je tad imala 85.002 stanovnika od toga 84% Hrvata, 10,5% Srba te 1,2% Jugoslavena. Ako se gleda samo grad Šibenik on broji 41 012 građana, od toga 83,5% Hrvata, 9,5% Srba te 1,9% Jugoslavena. Ako gradu dodamo naselja koja sad spadaju pod Grad Šibenik broj stanovnika bi bio 55.842.

Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Šibenik

Uprava

Gradsko vijeće (Gradsku upravu) trenutačno sačinjava 26 članova što od HDZ-a koji ima većinu, tako i od SDP-a, Mosta nezavisnih lista. Aktualni predsjednik Vijeća je, od lipnja 2017. godine, HDZ-ov Dragan Zlatović.

Gradonačelničku dužnost su od 2005. godine do danas obnašali, HDZ-ovka Nedjeljka Klarić (2005.–2009.), SDP-ov Ante Županović (2009.–2013.). Od 3. lipnja 2013. godine dužnost obnaša HDZ-ov dr. Željko Burić.

Gradske četvrti i naselja

Grad Šibenik sastoji se od 31 naselja:

• Boraja, 249 stan.
• Brnjica, 72 stan.
• Brodarica, 2,137 stan.
• Čvrljevo, 64 stan.
• Danilo, 376 stan.
• Danilo Biranj, 442 stan.
• Danilo Kraljice, 104 stan.
• Donje Polje, 267 stan.
• Dubrava kod Šibenika, 1,185 stan.
• Goriš, 147 stan.
• Gradina, 303 stan.
• Grebaštica, 937 stan.
• Jadrtovac, 171 stan.
• Kaprije, 189 stan.
• Konjevrate, 173 stan.
• Krapanj, 170 stan.
• Lepenica, 68 stan.
• Lozovac, 368 stan.
• Mravnica, 70 stan.
• Perković, 111 stan.
• Podine, 26 stan.
• Ražine, 5.211 stan.
• Radonić, 79 stan.
• Raslina, 567 stan.
• Sitno Donje, 561 stan.
• Slivno, 110 stan.
• Šibenik, 34.302 stan.
• Vrpolje, 776 stan.
• Vrsno, 67 stan.
• Zaton, 978 stan.
• Zlarin, 284 stan.
• Žaborić, 479 stan.
• Žirje, 103 stan.

Povijest

Šibenik na gravuri iz 1575.

Glavni trg u Šibeniku, 1841.

Podrobniji članak o temi: Šibenska povjesnica

Šibenik je najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu. Nakon dolaska Hrvata na obale Jadrana počinje se razvijati naselje podno Tvrđave svetog Mihovila koja se uzdiže na strmoj litici pri ušću rijeke Krke. Prvi se put spominje na Božić 1066. kada je kralj Petar Krešimir IV., na zboru visokih državnih i crkvenih dostojanstvenika izdao ispravu kojom daje kraljevsku slobodu i zaštitu benediktinskom samostanu svete Marije u Zadru.

1169. od ugarskog kralja Stjepana III. Šibenik dobiva status grada i pravo na kovanje novca. No tek nakon ogorčenih sporova i duge borbe s Trogirom, Šibenik uspijeva izboriti vlastitu biskupiju te je 1298. osnovana šibenska biskupija - pravi status grada u srednjem vijeku. Šibenska biskupija ustanovljena je bulom pape Bonifacija VIlI., dana 1. svibnja 1298. Sam čin ustanovljenja obavljen je u Šibeniku 28. lipnja iste godine tako je proglašena Papina bula i posvećen prvi biskup fra Martin Rabljanin. Za stolnu crkvu određena je tadašnja crkva sv. Jakova apostola. Ona je uništena požarom 1380. Ubrzo se počelo razmišljati o gradnji nove, veće katedrale.

Nakon što je nesuđeni hrvatski kralj Ludovik prodao svoje pravo na Dalmaciju Mletcima za 10.000 dukata, Šibenik usprkos oružanom otporu 1412. dolazi pod vlast Venecije. Tijekom razdoblja mletačke vlasti potječe i najznačajniji kulturno-povijesni spomenik Šibenika - poznata šibenska katedrala sv. Jakova, građena 1431.-1535. Šibenik je u tom razdoblju bio poznat po znamenitom i uglednom humanističkom krugu Šibenčana po kojem se Šibenik isticao među gradovima mletačke Dalmacije. Ti su humanisti bili bogata stvarateljskog opusa i dali su snažan doprinos hrvatskom i europskom humanizmu: su: Božo Bonifačić, Horacije Fortezza, Frane Divnić, Martin Kolunić Rota, Juraj Šižgorić, Antun Vrančić, Faust Vrančić, Dinko Zavorović i drugi. Uslijed teških ratova s Turcima radi obrane od Osmanlija grade se i fortifikacijski sustavi. Bitka za Šibenik 1647. bila je najveći osmanski napad na Šibenik, a po dramatičnosti bila je jedna od najvećih u šibenskoj povijesti. Kuga je sredinom 16. stoljeća desetkovala grad i uzrokovala njegovo dugotrajno nazadovanje i spor oporavak. Nakon propasti Venecije, 1797. Šibenik ulazi u sastav Habsburške Monarhije, u čijem okviru (uz kratkotrajnu francusku vlast 1809.-1815.) ostaje do kraja Prvog svjetskog rata. 6. studenoga 1918. u šibensku luku uplovljavaju talijanski ratni brodovi te iskrcavaju okupacijske snage. Tijekom talijanske okupacije, na sam Božić 1918. došlo je do obračuna između Šibenčana i talijanskih mornara. Tada je talijanski razarač »Audace«, usidren ispred grada, bombardirao Šibenik s gotovo 1000 topovskih metaka. Talijanska okupacija potrajala je sve do 12. lipnja 1921., kad je grad konačno priključen Kraljevini SHS. Kako je Zadar ostao u Italiji, a Šibenik bio najbliži spoj sa željeznicom u Dalmaciji, Šibenik je preuzeo veliku većinu lučkog prometa Zadra te se postupno razvija u važnu luku.

Šibenska riva početkom 20. stoljeća

15. travnja 1941. Šibenik ponovno zauzimaju Talijani. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Šibenčani su velikom većinom bili u partizanima. Puno Šibenčana je bilo prisiljeno ići u partizane već 1941., a najviše ih se dragovoljno pridružilo 1943. nakon kapitulacije Italije, kad grad potpada pod njemačku vojnu upravu, a formalnu civilnu vlast NDH. Tijekom 1943. i 1944. grad bombardiraju Saveznici. Tom prilikom nastradala je stara gradska jezgra, uključujući i gradsku vijećnicu. Partizani su Šibenik oslobodili 3. studenoga 1944. Grad je bio i sjedište ZAVNOH-a i tako de facto glavni grad Hrvatske od 31. prosinca 1944. do 13. svibnja 1945.

Za vrijeme socijalističke Jugoslavije grad se širi te se otvaraju nove tvornice i pogoni. Otvaranjem šibenskog mosta (1963.) i Jadranske magistrale položaj grada se bitno popravio. 1979. dio natjecanja Mediteranskih igara u Splitu održan je i u Šibeniku i okolici.

Grad Šibenik i okolica dali su veliki doprinos u Domovinskom ratu od prvih dana rata 1991. Šibenčani su već u rujnu 1991. zauzimanjem topništva na Žirju i Zečevu kod Rogoznice te zaustavljanjem neprijatelja kod Pakovog Sela obranili svoj grad i okolicu i tako izborili prvu pobjedu HV, kada su JNA i četnici poraženi i odbačeni 15 kilometara dalje od grada. Za obranu Šibenika su najveći doprinos dali dragovoljci-branitelji, a mnogi su od njih dali i svoj život.

Etimologija

Postoji više tumačenja o tome kako je Šibenik dobio ime te da u znanosti još ni jedno tumačenje njegovog imena nije prihvaćeno kao sigurno i točno. Juraj Šižgorić u svom jednom djelu opisuje naziv i položaj Šibenika, o kojem kaže da je grad nazvan tako jer je okružen šibama. Ime Šibenik dovodi se u vezu sa šumom posredstvom toponima sibin (Sibinicum), koji se izvlači iz jednog augmentativnog kasnolatinskog, odnosno ranoromanskog oblika silvona, silvonae ili silvone. Naziv sibin je pokrivao užu mikroregiju Šibenika, po i oko uzvisine na kojoj se nalazila tvrđava sv. Mihovila.

Gospodarstvo

U gradu Šibeniku u 2010. godini, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, registrirano je ukupno 838 tvrtki, od kojih 3 spadaju u velika, 12 u srednja, 823 u mala. Od ukupnog broja 799 su društva s ograničenom odgovornošću, 16 dionička društva, 14 ustanova, 8 javnih trgovačkih društava i 1 društvo inozemnog osnivača. Prema Središnjem obrtnom registru u 2010. godini u Šibeniku je registriran 1321 obrtnik. Prema podacima Registra udruga u 2010. godini registrirano je 445 udruga sa sjedištem u Gradu Šibeniku. Grad Šibenik se prema indeksu razvijenosti svrstava IV. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100% i 125% (100,52%) prosjeka Republike Hrvatske, što znači da ne pripada niti jednoj kategoriji potpomognutih područja.

Danas je Šibenik glavni grad, kulturno-obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije koje broji 46.332 stanovnika (2011., zajedno s prigradskim naseljima). Do 80-ih godina 20. stoljeća Šibenik je bio jako industrijsko središte (tvornice "TEF" i "TLM"), šibenska luka je bila među najvećima u bivšoj Jugoslaviji, no dolazi do gospodarskog pada, a u 90-ima TEF prestaje s radom (tvornica je uklonjena), a TLM koji je znatno oštećen u velikosrpskoj agresiji, znatno je smanjio proizvodne kapacitete. Vidi Elemes.

Grad Šibenik je počeo s izgradnjom i proširenjem Luke Šibenik. Prema zamisli arhitekta Puljiza, na prostoru od 44 tisuće kvadrata, na kojem će se nalaziti terminal, u isto će vrijeme moći pristati kruzer do 260 metara, veliki trajekt od 180 metara, dva broda u linijskoj plovidbi od po 60 metara. Terminal bi bio ekološki prihvatljiv te bi za zagrijavanje i hlađenje koristio termalne pumpe uronjene u more, a uz sunčeve kolektore koji bi se ukomponirali u krovnu konstrukciju, terminal bi na taj način osiguravao i do 40 posto svojih energetskih potreba. Cjelokupna investicija iznosi 24 milijuna eura, a završetak radova očekuje se do 2014. ili 2015. godine.

Turizam

Turizam se u Šibeniku posljednih godina stalno razvija i broj gostiju iz godine u godinu sve više raste. Najviše turista koji ljetuju na šibenskoj rivijeri odsjeda u hotelima u hotelskom naselju Solaris ili pak u nekoliko kilometara udaljenim Vodicama, Primoštenu, Rogoznici ili na otocima poput Zlarina ili Prvića.

Kultura

Od 1960. godine redovito se održava Međunarodni dječji festival (počinje krajem lipnja i traje 2 tjedna), najveći kulturni događaj u Šibeniku, koji okuplja plesne, dramske, likovne i druge umjetnike i društva iz cijeloga svijeta. Turizam dobiva sve veću značajnost. 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća glazbena scena je bila jedna od najjačih u državi. Tada su estradom harali Mišo Kovač, Arsen Dedić, Vice Vukov, grupa Mi te u to vrijeme popularna klapa na području bivše države - Klapa "Šibenik" i drugi. Arsen Dedić, jedan od najcjenjenijih autora u Hrvatskoj i susjedstvu je osnovao i Festival dalmatinske šansone, koji je vrlo brzo stekao značajan status u Hrvatskoj.

Od 2011. godine u napuštenoj vojarni između centra grada i hotelskog naselja Solaris održava se jedan od najboljih ljetnih glazbenih festivala Terraneo. Umjetnički direktor festavala i jedan od najzaslužnijih da je ovaj veliki projekt zaživio je Šibenčanin Mate Škugor. Prvo izdanje festivala Terraneo u kolovozu 2011. godine privuklo je u Šibenik više od 30.000 posjetitelja iz cijele Europe. Glazbeni program u trajanju od 5 dana s više od 120 izvodača na 3 pozornice na otvorenom i dva dj hangara bio je koncipiran na način da zadovolji i najistančanije glazbene ukuse. 2012. godine broj posjetitelja već je narastao na 45.000 nakon izvrsnih reakcija na prvo izdanje festivala.

Prometna povezanost

Grad Šibenik ima izuzetno značajan prometni položaj, dobre veze omogućuju izravne komunikacije. Okosnica je Jadranska turistička cesta s odvojcima do Drniša (32 km) i Knina (56 km) te dalje u unutrašnjost Hrvatske. U lipnju 2005., dovršetkom nekoliko dionica autoceste Zagreb-Split, Šibenik je povezan sa Zagrebom autocestom. Značajna je prometnica i željeznička pruga koja preko Perkovića vodi prema Zagrebu i Splitu. Zračni se promet odvija preko Zračne luke Split (50 km od Šibenika) i Zračne luke Zadar (70 km od Šibenika) a uskoro i preko Zračne luke Pokrovnik (20 km od Šibenika).

Meteorološke značajke

U primorskom dijelu regije klima je izrazito mediteranska, a njezin je veliki utjecaj i na kontinentalnom prostoru regije. Na obalnom prostoru vrlo je visoka srednja godišnja osunčanost (2710 sati), prema unutrašnjosti insolacija se smanjuje. Temperature su ljeti relativno visoke, međutim ublažuje ih ugodan vjetar maestral koji puše s mora na kopno. Uz obalu su zime umjerene ili blage. Oborina je najviše zimi, a ljeta su pretežno suha. Ukupna godišnja količina oborina je 803mm. U najvećem dijelu šibenske regije prevladavaju vjetrovi bura i jugo, uz obalni pojas ljeti osvježavajući maestral.

Spomenici i znamenitosti

Katedrala Sv. Jakova

Gradska vijećnica

• katedrala Sv. Jakova
• gradska vijećnica
• Kneževa palača (Muzej grada Šibenika)
• Mala lođa
• šibensko kazalište
• biskupska palača
• Samostan i crkva sv. Frane
• Samostan i crkva sv. Luce
• Samostan i crkva sv. Lovre
• Samostan i crkva sv. Dominika
• crkva sv. Ivana
• crkva sv. Duha
• crkva sv. Nikole
• crkva sv. Križa
• crkva Gospe vanka grada (Porođenja Blažene Djevice Marije)
• crkva Svih Svetih
• crkva sv. Grgura (muzej)
• crkva sv. Barbare (muzej)
• crkva sv. Krševana (galerija)
• tvrđava sv. Nikole
• tvrđava sv. Mihovila
• tvrđava sv. Ivana
• tvrđava Šubićevac
• šibenski gradski bedemi
• četiri bunara
• spomenik Petru Krešimiru IV.
• spomen-park Šubićevac

Na Krki je 28. kolovoza 1895. izgrađena i puštena u pogon Hidroelektrana Jaruga, druga najstarija hidroelektrana u Svijetu, prva u Europi, pa je Šibenik postao prvi grad u Svijetu s izmjeničnom električnom strujom i prvi u Hrvatskoj s javnom rasvjetom. U pogon je istog dana 28. kolovoza 1895. pušten i prvi izmjenični višefazni elektroenergetski sustav (proizvodnja, prijenos i distribucija). Sustav se sastojao od dva generatora (42 Hz, 550 kW), razvodnih stanica i transformatora koji su proizvedeni i instaliran od strane mađarske tvrtke Ganz. Prijenosna linija iz elektrane za Grad Šibenik bila je duga 11,5 km i spojena putem drvenih stupova i električnih vodova na distribucijsku mrežu 3000 V/110 V, a uključivala je dvije razvodne i šest transformatorskih stanica na području grada Šibenika iz kojih se napajala javna rasvjeta i objekti vlasnika sustava Ante Šupuka. U spomen tomu u gradskoj jezgri su 'kandelabri' kakvi su nekad bili.

Slavni Šibenčani

• Dražen Petrović, hrvatski košarkaš jedan od najboljih igrača Europe svih vremena (umro 1993.)
• Aleksandar Petrović, hrvatski košarkaš i izbornik reprezentacije
• Ante Rukavina, nogometaš
• časna sestra Majka Klara Žižić, službenica Božja
• Gordon Schildenfeld, nogometaš
• Predrag Šarić, košarkaš
• Dario Šarić, košarkaš
• Mišo Kovač, pjevač
• Nikola Tavelić, prvi hrvatski svetac, franjevac, mučenik
• Antun Vrančić
• Faust Vrančić
• Juraj Šižgorić, pjesnik
• Juraj Šižgorić, biskup
• Juraj Ćulinović
• Juraj Dalmatinac
• Julije Skjavetić
• Simo Matavulj
• Ivan Lukačić
• Ivo Brešan
• Vinko Brešan
• Goran Višnjić, glumac
• Arsen Dedić, pjevač (umro 2015.)
• Nicolo Tommaseo
• Tonko Ninić
• Božidar Petranović
• Nikodim Milaš
• Vice Vukov, pjevač (umro 2008.)
• Ivo Patiera
• Antonija Sandrić, košarkašica
• Špiro Guberina, glumac
• Aleksandar Guberina, kipar
• Maksim Mrvica, pijanist
• Branko Bubica, pjevač
• Dolores Lambaša, glumica (umrla 2013.)
• Ivan Lambaša, glazbeni menadžer
• Nives Radić, svjetska prvakinja u Kick-boxu
• Zoran Škugor, glazbeni menadžer
• Ante Kronja, kontraadmiral
• Božidar Grubišić, admiral i glavni inspektor obrane
• Franko Škugor, tenisač
• Miro Bilan, košarkaš
• Henrik Širko, košarkaš
• Nik Slavica, košarkaš
• Tomislav Gabrić, košarkaš
• Goran Tomić, nogometaš
• Ivo Šupe, nogometni trener
• Ivica Matas, nogometni vratar
• Krasnodar Rora, bivši nogometaš
• Zoran Slavica, nog. trener
• Mladen Pralija, nog. vratar
• Ante Šupuk, političar
• Frane Adum, hrvatski novinar, pisac, veslač, podvodni ribolovac, diplomat, niži državni dužnosnik i radijski urednik
• Ines Španja, manekenka, Kraljica Dalmacije, Kraljica Hrvatske 2007.
• Ivica Tucak, vaterpolist i izbornik reprezentacije

Obrazovanje

Osnovne škole:

• Vidici
• Fausta Vrančića
• Jurja Šižgorića
• Jurja Dalmatinca
• Petra Krešimira IV
• Tina Ujevića
• Brodarica
• Meterize
• Vrpolje
• Katolička osnovna škola

Srednje škole:

• Ekonomska škola
• Turističko ugostiteljska škola
• Tehnička škola
• Gimnazija Antuna Vrančića
• Industrijsko obrtnička škola
• Škola za obrtnička zanimanja
• Medicinska škola
• Prometno-tehnička škola
• Glazbena škola Ivana Lukačića

Visoko školstvo:

• Veleučilište u šibeniku

Šport

Šibenik je i grad mladih i grad športa. U gradu Šibeniku športašima je na raspolaganju četrdeset športskih objekata: tri nogometna igrališta, dva bazena (otvorenog i zatvorenog tipa), velika športska dvorana na Baldekinu za razne namjene, devet manjih športskih dvorana, dva kompleksa teniskih igrališta, više automatskih kuglana, Veslački centar u Zatonu te na obali u Šibeniku. Šibenski navijači zovu se Šibenski Funcuti.

U Šibeniku djeluju ovi športski klubovi:

Nogomet

• Hrvatski nogometni klub "Šibenik"
• Nogometni klub "Mihovil"

Košarka

• Omladinski košarkaški klub "Osvit"
• Omladinski košarkaški klub "Dražen Petrović"
• Košarkaški klub "Šibenka 4"
• Košarkaški klub "Jolly JBS"
• Građanski košarkaški klub "Šibenik" (poznat kao KK Šibenka)
• Ženski košarkaški klub "Šibenik"

Vaterpolo

• Vaterpolo klub "Šibenik"
• Ženski vaterpolo klub "Viktoria"
• Vaterpolski klub Šibenski funcuti

Odbojka

• Odbojkaški klub "Šibenik"
• Ženski odbojkaški klub "Šibenik"

Plivanje

• Plivački klub "Šibenik"
• Plivački klub osoba s invaliditetom "Riba"
• Plivački klub "More"

Rukomet

• Rukometni klub "Petar Krešimir"
• Rukometni klub "Šibenik" (prije "Obrtnik")
• Rukometni klub Adriatic

Kuglanje i boćanje

• Boćarski klub "Solaris"
• Boćarski klub "Mihovil"
• Kuglački klub "Šubićevac"
• Boćarski klub "Šibenik"

Tenis

• Teniski klub "Šubićevac"
• Teniski klub "Šibenik"
• Teniski klub "Nec"
• Teniski klub "Mihovil"

Ostali športovi

• Taekwondo klub "Solaris"
• Ronilački klub "Ecos"
• Konjički klub "Đovana"
• Klub jedrenja na dasci "Jadrija"
• Karate klub "Šibenik"
• Biciklistički klub "Fortica"
• Bodybuilding klub "Orcinus"
• Biciklistički klub "Šibenik"
• Gimnastičko društvo "Šibenik"
• Gimnstički klub "Dišpet"
• Auto-moto klub "Šibenik"
• Motociklistički klub "Iljadica Rapo"
• Jedriličarski klub "Val"
• Karate klub "Osvit"
• Ronilački klub "Šibenik"
• Veslački klub "Krka"
• Ragbi klub "Šibenik"
• Sportski ribolovni klub "Dolac"
• Šahovski klub "Šibenik"
• Snowboard klub "Fanatic"
• Bodybuilding klub "Vir"
• Stolnoteniski klub "Ping Pong"
• Sportski plesni klub "Bolero"
• Športski klub uzgajivača golubova listonoša "Listonoša"
• Biljarski klub "Šibenik"
• Hrvački klub "Šibenik"

Panorama

Galerija

• 
  Pogled na Šibenik
• 
  Pogled na grad
• 
  Stari grad
• 
  Tvrđava sv. Mihovil
• 
  Pogled sa tvrđave sv. Mihovil
• 
  Katedrala sv. Jakova
• 
  detalji s katedrale
• 
  Skulpture glava na katedrali
• 
  Gradska vjećnica
• 
  Kneževa palača
• 
  Topovi
• 
  Šibenski most
• 
  Pogled na Šibenik
• 
  Riva
• 
  Povijesna postrojba šibenske gradske straže na jednoj smotri

Zanimljivosti

• Riječ »Šibenik« na ukrajinskom jeziku znači: »vragolasti dječak«.

Povezani članci

• Dodatak:Popis poznatih osoba iz Šibenika

Vanjske poveznice

• Službene stranice Grada Šibenika
• Grad Šibenik i šibenska rivijera
• Šibenski časopisi do kraja Drugog svjetskog rata

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.