Elche: razlika između inačica

Koordinate: 38°16′N 41°54′W / 38.267°N 41.900°W / 38.267; -41.900
?
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Dexbot (razgovor | doprinosi)
5.958 edits
m Removing Link GA template (handled by wikidata)
m →‎top: pravopis, replaced: riječic → rječic
Redak 62: Redak 62:
| web_stranica =[http://www.elche.es www.elche.es]
| web_stranica =[http://www.elche.es www.elche.es]
}}
}}
'''Elche''' ([[španjolski]]) ili '''Elx''' ([[valencijsko narječje]]) je grad u [[Španjolska|Španjolskoj]] [[Španjolske pokrajine|pokrajini]] [[Alicante]], [[španjolske autonomne zajednice]] [[Valencijska Zajednica|Valencija]]. Elche je treći grad po broju stanovnika u Valenciji i 20. u Španjolskoj, a stanovnici se nazivaju il-licitanci (španj. ''ilicitanos'', valencijski: il-licitans). Grad se nalazi 11 km od Sredozemnog mora, ali je dio šireg područja grada na obali. Kroz grad teče riječica [[Vinalopó]] koja se ulijeva u more, a grad dijeli na dva dijela.
'''Elche''' ([[španjolski]]) ili '''Elx''' ([[valencijsko narječje]]) je grad u [[Španjolska|Španjolskoj]] [[Španjolske pokrajine|pokrajini]] [[Alicante]], [[španjolske autonomne zajednice]] [[Valencijska Zajednica|Valencija]]. Elche je treći grad po broju stanovnika u Valenciji i 20. u Španjolskoj, a stanovnici se nazivaju il-licitanci (španj. ''ilicitanos'', valencijski: il-licitans). Grad se nalazi 11 km od Sredozemnog mora, ali je dio šireg područja grada na obali. Kroz grad teče rječica [[Vinalopó]] koja se ulijeva u more, a grad dijeli na dva dijela.
[[Slika:Elx panoramica.jpg|700px|mini|lijevo|<center>Panorama Elchea s Palmeralom općinskog parka, Dvorcem Altamira i Gospinom bazilikom (Basílica de Santa María).]]
[[Slika:Elx panoramica.jpg|700px|mini|lijevo|<center>Panorama Elchea s Palmeralom općinskog parka, Dvorcem Altamira i Gospinom bazilikom (Basílica de Santa María).]]
U Elcheu se nalazi konferencijski centar ''Ciutat d'Elx'', međunarodna zračna luka ''Aeropuerto de Alicante'', javno sveučilište ''Universidad Miguel Hernández'' i privatno sveučilište ''Universidad CEU Cardenal Herrera''. Zasad [[palma|palmi]] ''Palmeral de Elche'' je 2000. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao jedan od najstarijih (5. st. pr. Kr.), ali i najvećih na svijetu<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/930 UNESCO: Palmeral de Elche]</ref>.
U Elcheu se nalazi konferencijski centar ''Ciutat d'Elx'', međunarodna zračna luka ''Aeropuerto de Alicante'', javno sveučilište ''Universidad Miguel Hernández'' i privatno sveučilište ''Universidad CEU Cardenal Herrera''. Zasad [[palma|palmi]] ''Palmeral de Elche'' je 2000. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao jedan od najstarijih (5. st. pr. Kr.), ali i najvećih na svijetu<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/930 UNESCO: Palmeral de Elche]</ref>.

Inačica od 8. lipnja 2020. u 19:05

Elche
Elx
Panorama grada s Palmeralom
Panorama grada s Palmeralom
Panorama grada s Palmeralom
Zastava Elchea
Zastava		 Grb Elchea
Grb
Koordinate: 38°16′N 41°54′W / 38.267°N 41.900°W / 38.267; -41.900
Država Španjolska
Autonomna zajednica Valencijska Zajednica
Pokrajina Alicante
Općina Baix Vinalopó
Utemeljenje Helike 5. stoljeće pr. Kr.
Osnivač Iberi
Vlast
 - Gradonačelnik Alejandro Soler Mur ((PSPV-PSOE))
Površina
 - Ukupna 326.07 km²
Visina 86 m
Stanovništvo (2009.)
 - Grad 230.112
 - Gustoća 705.7 stanovnika/km²
Vremenska zona Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 - Ljeto (DST) Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj 032xx
Pozivni broj 966 - 965
Službena stranica www.elche.es
Zemljovid
Položaj Elchea u provinciji Valencijska Zajednica u Španjolskoj
Položaj Elchea u provinciji Valencijska Zajednica u Španjolskoj

Položaj Elchea u provinciji Valencijska Zajednica u Španjolskoj

Elche (španjolski) ili Elx (valencijsko narječje) je grad u Španjolskoj pokrajini Alicante, španjolske autonomne zajednice Valencija. Elche je treći grad po broju stanovnika u Valenciji i 20. u Španjolskoj, a stanovnici se nazivaju il-licitanci (španj. ilicitanos, valencijski: il-licitans). Grad se nalazi 11 km od Sredozemnog mora, ali je dio šireg područja grada na obali. Kroz grad teče rječica Vinalopó koja se ulijeva u more, a grad dijeli na dva dijela.

Panorama Elchea s Palmeralom općinskog parka, Dvorcem Altamira i Gospinom bazilikom (Basílica de Santa María).

U Elcheu se nalazi konferencijski centar Ciutat d'Elx, međunarodna zračna luka Aeropuerto de Alicante, javno sveučilište Universidad Miguel Hernández i privatno sveučilište Universidad CEU Cardenal Herrera. Zasad palmi Palmeral de Elche je 2000. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao jedan od najstarijih (5. st. pr. Kr.), ali i najvećih na svijetu[1].

Najveći športski klub je nogometni klub Elche CF koji igra u španjolskoj drugoj ligi.

Povijest

Deset kilometara od današnjeg središta grada, na obali (današnja četvrt La Alcudia), bilo je mjesto gdje su Grci iz grada Helice u Aheji osnovali koloniju Helike oko 600. pr. Kr. Koloniju su kasnije osvojili Iberi i nazvali ju Ilici. Tijekom Punskih ratova osvajali su je Kartažani i Rimljani, a kasnije je postala rimskom kolonijom. Nakon kratke vlasti Bizantskog Carstva, grad osvajaju Goti koji u njoj osnivaju biskupiju.

dama iz Elchea, Iberijska skulptura iz 4. st. pr. Kr.

Elche je izgubio važnost za vrijeme maurske okupacije i središte grada se premješta sjeverno, na današnju lokaciju. Jakov II. Aragonski je osvojio grad tijekom rekonkviste u 13. stoljeću i grad je otpočeo rasti sve do 18. stoljeća.

Dolaskom željeznice u 19. stoljeću, Elche je postao središtem industrije obuće.

Znamenitosti

U Elcheu su pronađeni mnogi arheološki spomenici od kojih je najpoznatija "Dama iz Elchea" (Dama de Elche/Dama d'Elx), Iberijska kamena bista božice-majke iz 4. st. pr. Kr.

Najpoznatija znamenitost je plantaža palmi Palmeral de Elche/Palmerar d'Elx u kojemu se nalzi više od 200,000 palmi, a prostire se na više od 3,5 km² od kojih je 1,5 km² dio Općinskog parka u samom gradu Elcheu. Vjeruje se da su palme donijeli Kartažani iz Afrike u 5. stoljeću pr. Kr., a sustav navodnjavanja su izgradili Mauri za vladavine Abd ar-Rahmana I. (755.-788.), a nakon rekonkviste kršćanski vladari su donijeli set zakona kako bi zaštitili plantažu. God. 2000. Palmeral Elchea je postao UNESCO-va svjetska baština. Najpoznatija palma je "Carska palma" koja ima sedam ogranaka u obliku kandelabra.

Dvorac Altamira ili Alcázar de la Señoría nalazi se u Općinskom parku, a izgradili su ga Almohadi od 12.-13. stoljeća, a obnovili kršćanski vladari u 15. stoljeću. Ova bivša utvrda je 1913. godine pretvorena u tvornicu, a danas je Arheološki i povijesni muzej Elchea (Museo Arqueológico y de Historia de Elche).

U gradu se nalaze i:

  • Arapske kupke (Baños Arabes) koje su zapravo rimske terme.
  • Gospina bazilika (Basilica Santa Maria)
  • Toranj Calahorra s kvadratičnom maurskom osnovom koji je bio dio gradskih zidina
  • Gradska vijećnica
  • Samostan Convento de la Merced
  • Gospina bazilika
    Gospina bazilika
  • Glavni oltar
    Glavni oltar
  • Dvorac Altamira
    Dvorac Altamira
  • Plantaža palmi
    Plantaža palmi
  • Carska palma
    Carska palma


Misterij Elxa (Misteri d'Elx) je lirsko-sakralna srednovjekovna drama iz 15. stoljeća koja je UNESCO-va nematerijalna svjetska baština od 2002. godine. Izvodi se svake godine polovicom kolovoza u sklopu tjedna posvećenog Uznesenju Djevice Marije (Velika Gospa). Također u tom tjednu, 13. kolovoza, slavi se "Noć zore" (Nit de l'Albà) tijekom koje vatromet traje cjelu noć.

Gospodarstvo

Gospodarstvo grada se temelji na proizvodnji obuće, a s preko 1000 tvornica Elche je najveće središte industrije obuće u Europi. Ostale privredne grane su: poljoprivreda (datulje, masline, žitarice i narovi), proizvodnja gume, trgovina koja zapošljava 20 % stanovništva, i turizam.

Gradovi prijetelji

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Elche

Izvori

  1. ↑ UNESCO: Palmeral de Elche

Vanjske poveznice

v • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (43)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Córdobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Elche&oldid=5552977"