Puntarska draga

Koordinate: 45°01′51″N 14°37′14″E / 45.0308°N 14.6206°E / 45.0308; 14.6206 (WD)
Izvor: Wikipedija
Puntarska draga
Zaljev
Puntarska draga
Položaj
Koordinate45°01′51″N 14°37′14″E / 45.0308°N 14.6206°E / 45.0308; 14.6206 (WD)
Puntarska draga na zemljovidu zapadne Hrvatske
Puntarska draga
Puntarska draga
Puntarska draga na zemljovidu zapadne Hrvatske
Zemljovid

Puntarska draga, zvana još i Košljunska draga je uvala Jadranskog mora na sredini otoka Krka, između grada Krka i Punta.

Odlike[uredi | uredi kôd]

Puntarska draga.

Puntarska draga je velika i plitka uvala (najveća dubina 9 m, prosječna 1.5-2 m) u dubini Krčkog zaljeva izduljenog ovalnog oblika (sjever-jug) najveće dužine oko 3 km, i najveće širine oko 2 km, koja je s otvorenim morem povezana uskim morskim kanalom – Buka širokim oko 150-200 m). Zaljev je vjerojatno nastao potapanjem krške uvale, još su i danas na njenoj sjeveroistočnoj obali vidljive manje skupine trske (Phragmites australis) kao posljednji ostaci ranije močvare.[1]

Na istočnoj obali zaljeva nalazi se mjesto Punat i istoimena marina, u sredini uvale je otočić Košljun s franjevačkim samostanom, u dubini uvale s istočne strane je crkva sv. Dunat, a na zapadnoj obali poluotok Prniba.

Ekološka ugroženost[uredi | uredi kôd]

Zbog plitkosti i sve veće urbanizacije, Puntarska draga postaje ekološki osjetljivo područje. U Puntarskoj dragi izrazita je eutrofizacija (proces obogaćivanja vode nutrijentima) dovela je do osiromašenja prirodne zajednice. Na zamuljenoj površini kamenitog dna i na muljevitom dnu prisutne su alge vrste Dasycladus vermicularis i roda Cladophora.

Arheološki lokaliteti[uredi | uredi kôd]

U Puntarskoj dragi nalaze se sljedeći arheološki lokaliteti;

  1. Trojna, grobne gomile iz liburnskog doba, uvala Trojna
  2. Prvo more, ostatci kasnoantičkog-ranobizantskog naselja
  3. sv. Vid, ruševine srednjovjekovne crkvice, na poluotoku Prniba
  4. sv. Toma, ostatci građevina iz antičkog-ranokršćanskog i srednjovjekovnog doba, na poluotoku Prniba
  5. sv. Danijel, na poluotoku Prniba

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Košljun, Zaštićena prirodna baština Primorsko-goranske županije (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 19. veljače 2014. Pristupljeno 23. svibnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]