Rezervati Velikog pande u Sečuanu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Rezervati Velikog pande u Sečuanu

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština – UNESCO
Rezervati Velikog pande u Sečuanu
Flag of the People's Republic of China.svg Kina


Rezervati Velikog pande na karti Kina
Rezervati Velikog pande
Rezervati Velikog pande
Lokacija rezervata Velikog pande u Kini
Godina uvrštenja: 1992. (16. zasjedanje)
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: x
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/1213 UNESCO

Rezervati Velikog pande u Sečuanu (kineski: 四川大熊貓棲息地, pinyin: Sìchuān Dàxióngmāo Qīxīdì) su skupina sedam rezervata prirode i devet parkova prirode u kineskoj jugoistočnoj pokrajini Sečuan, u kojima živi i razmnožava se više od 30% svjetske populacije jako ugroženih Velikih pandi. Područje se prostire na 9245 km², na planinama Qionglai i Jiajin.

Uz iznimku tropskih kišnih šuma, ovo područje je botanički najbogatije na svijetu s 5.-6.000 biljnih vrsta u preko 1000 rodova. Većina biljaka potječe iz vremena paleo-tropskih šuma tercijara.

Pored Velikog pande, u njemu obitavaju i druge ugrožene životinje kao što su: crveni panda, sniježni leopard i oblačasti leopard. Zbog toga su Rezervati Velikog pande u Sečuanu upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 1992. godine[1].

Njihovih sedam rezervata prirode su:

  1. Wolong (卧龙自然保护区)
  2. Fengtongzhai (蜂桶寨自然保护区)
  3. Siguniang Shan (四姑娘山自然保护区)
  4. Rezervat rijeke Laba (喇叭河自然保护区)
  5. Rezervat rijeke Heishui (黑水河自然保护区)
  6. Jintang-Kongyu (金汤—孔玉自然保护区)
  7. Caopo (草坡自然保护区)

A devet parkova prirode su:

  1. Qingcheng Shan-Dujiangyan (青城山—都江堰风景名胜区)
  2. Tiantai Shan (天台山风景名胜区)
  3. Siguniang Shan (四姑娘山风景名胜区)
  4. Xiling Shan (西岭雪山风景名胜区)
  5. Jiguan-Jiulonggou Shan (鸡冠山—九龙沟风景名胜区)
  6. Jiajin Shan (夹金山风景名胜区)
  7. Miyaluo (米亚罗风景名胜区)
  8. Lingzhen-Daxue Shan (灵鹫山—大雪峰风景名胜区)
  9. Erlang Shan (二郎山风景名胜区)

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. ↑ Rezervati Velikog pande u Sečuanu na UNESCO-vim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 6. rujna 2011.
v • r • u
Svjetska baština u Kini
Flag of UNESCO.svgKulturna dobra (38)
Carske grobnice dinastija Ming i Qing (2000.) • Carske palače dinastija Ming i Qing u Pekingu (Zabranjeni grad) i Shenyangu (Palača Mukden) (1987.) • Planinski ljetnikovac i okolni hramovi u Chengdeu (1994.) • Skulpture u stijenama Dazua (1999.) • Povijesni spomenici Dengfenga, Henan (2010.) • Diaolou tornjevi Kaipinga i okolnih sela (2007.) • Fanjingshan (2018.) • Huashanske slike na stijenama (2016.) • Mauzolej prvog kineskog cara s njegovom terakotnom vojskom (1987.) • Kineski zid (1987.) • Klasični vrtovi Suzhoua (1997.) • Spomenici drevnog kraljevstva Koguryo (Prijestolnice i grobnice) (2004.) • Kulangsu, povijesno međunarodno naselje (2017.) • Kulturni krajolik rižinih terasa Honghe Hanija (2013.) • Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi (1994.) • Arheološki ostaci grada Liangzhua (2019.) • Stari dio grada Lijianga (1997.)• Longmen špilje (2000.) • Nacionalni park Lushan (1996.) • Ljetna palača u Pekingu (1998.) • Povijesno središte Makaa (2005.) • Mogao špilje 1987.) • Nebeski hram s carskim žrtvenikom u Pekingu (1998.) • Stari dio grada Pingyaoa (1997.) • Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan (2014.) • Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje (2000.) • Konfucijev hram, groblje i rezidencija porodice Kong u Qufu (1994.) • Tuloui Fujiana (2008.) • Tusi mjesta (2015.) • Veliki kanal (2014.) • Kompleksi građevina u planinama Wudanga (1994.) • Planina Wutai (2009.) • Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun (2000.) • Yin Xu kod Anjanga (2006.) • Špilje Yunganga (2001.) • Zapadno jezero, kulturni krajolik Hangzhoua (2011.) • Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudianu (1987.) • Lokalitet Xanadua (2012.)
Kineska zastava
Prirodna dobra (13)
Mješovita dobra (4)
Slikovita područja Emei Shana i Veliki Buda u Leshanu (1996.) • Gorje Huang Shan (1990.) • Planina Tai Shan (1987.) • Gorje Wuyi (1999.)
Nematerijalna
svjetska baština (36)
Akupunktura i moks tradicionalne kineske medicine (2010.) • Velika pjesma etničke skupine Dong (2009.) • Farmerski ples kineskih Koreanaca (2009.) • Festival zmajskog broda (2009.) • Epska tradicija Gesar (2009.) • Glazbalo i glazba Guqina (2008.) • Hezhen Yimakan pripovijedanje* (2011.) • Glazbena tradicija Hua’er (2009.) • Khoomei, mongolsko umjetničko pjevanje (2009.) • Tradicionalna kineska arhitektura od drveta (2009.) • Kineska kaligrafija (2009.) • Kineski drvorez (2009.) • Kinesko kazalište sjenki (2011.) • Kineska tradicionalna lučna mostogradnja (2009.) • Majstorstvo rezbarenja kineskih pečata (2009.) • Kinesko tiskanje pomičnim drvenim slovima* (2010.) • Kineska umjetnost rezanja papira (2009.) • Kun Quopera (2008.) • Tradicionalna tehnika proizvodnje Li tkanina (2009.) • Tradicionalno pečenje okamina u Longquanu (2009.) • Kirgiški ep Manas (2009.) • Mazu, vjerovanja i običaji štovanja božice mora (2009.) • Meshrep* (2010.) • Majstorstvo Nanjing Yunjin brokata (2009.) • Glazbena izvedba Nanyin (2009.) • Pekinška opera (2010.) • Festival Qiang, kineska nova godina* (2009.) • Budistička umjetnost Regonga (2009.) • Serikultura (uzgoj dudovog svilca) i proizvodnja svile (2009.) • Urtiin Duu, tradicionalna narodna duga pjesma1) (2009.) • Uyghur Muqam, Ujgura iz Xinjianga (2008.) • Vodootporna tehnologija kineskih džunki* (2010.) • Glazbeni ansambl vjetra i udaraljki u Xi'anu (2009.) • Tradicionalni obrt oblikovanja Xuan papira (2009.) • Yueju opera (2009.) • Zhusuan, kinesko znanje i vještina računanja uz pomoć abakusa (2013.)

1) Zajednička svjetska baština Kine i Mongolije; * Svjetska baština u opasnosti

Koordinate: 30°49′59″N 103°00′00″E / 30.833°N 103.000°E / 30.833; 103.000

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Rezervati_Velikog_pande_u_Sečuanu&oldid=4540536"