Samostan u Paduli – Wikipedija

Nacionalni park Cilento i Vallo di Diano s arheološkim lokacijama Paestum i Velia, i samostanom u Paduli
Svjetska baština – UNESCO

Italija
Godina uvrštenja	1998. (22. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	iii, iv
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:842
Koordinate	40°20′14″N 15°39′07″E / 40.33722°N 15.65194°E / 40.33722; 15.65194
Padula Lokacija Padule u Italiji

Samostan Svetog Lovre u Paduli (talijanski: Certosa di San Lorenzo di Padula) je veliki kartuzijanski samostan koji se nalazi u mjestu Padula, u nacionalnom parku Cilento i Vallo di Diano (u blizini Salerna) u južnoj Italiji. Samostan je, nakon samostana u Parmi, drugi po veličini u Italiji, a proteže se na 51.500 m² (12,7 hektara), s 320 soba i dvorana. Njegova povijest traje već 450 godina, ali glavni dijelovi građevine su izvedeni u baroknom stilu. Od 1998. god. upisan je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Povijest i odlike[uredi | uredi kôd]

Samostan u Paduli osnovao je Tommaso di San Severino dana 27. travnja 1306. god. na mjestu ranijeg samostana. Posvećen je Svetom Lovri, a njegova arhitektonska struktura navodno podsjeća na rešetke na kojima je svetac bio mučenički ubijen. Samostan ima najveći klaustar na svijetu, koja pokriva 12.000 m² (2,97 jutara), a okružen je s 84 stupa. Poznato spiralno stubište od bijelog mramora, unutar dodatka, vodi u veliku knjižnicu.

Prema strogim kartuzijanskim pravilima odvajanja razmišljanja i rada, postoje dva različita mjesta za takve prakse: s jedne strane, mirni klaustri, knjižnica popločana Vietri keramikom na katu, kapelom ukrašenoj inkrustriranim mramorom i klaustarskim voćnjacima: a s druge strane velika kuhinja, podrum sa svojim ogromnim bačvama vina, praonice i veliko vanjsko dvorište sa stajama, pećima, mlinom za maslinovo ulje i prodavaonicama. Dvorište su monasi koristili za proizvodne djelatnosti, ali i za trgovinu između Samostana i vanjskog svijeta.

Samostanska kuća je danas "Arheološki muzej zapadne Lucanije", koji čuva sve nalaze prikupljene iskapanjima na nekropoli Sala Consilina i Padula. Ovaj muzej predstavlja povijest u rasponu od pretpovijesti do helenističkog doba.

Panorama Padule iznad samostanskog klaustra
Peristil klaustra
Stubište samostana
Unutrašnjost samostanskog muzeja

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Villaprato
Fotografije i informacije Inačica izvorne stranice arhivirana 5. kolovoza 2020. (tal.)

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Samostan u Paduli

v • u Svjetska baština u Italiji

	Kulturna dobra (53)	Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Portici Bolonje (2021.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Padovanski ciklus fresaka iz 14. stoljeća (2021.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa²⁾ (2011.) • Raetinska pruga¹⁾ (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina ¹⁾ (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Montecatini Terme) (2021.)

	Prirodna dobra (5)	Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe²⁾ (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio³⁾ (2003.)

	Nematerijalna svjetska baština (7)	Sardinijsko pastoralno pjevanje Canto a tenore (2009.) • Mediteranska prehrana⁵⁾ (2010.) • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište Opera dei Pupi (2008.) • Tradicionalna izrada violina u Cremoni (2012.) • Napuljski Pizzaiuolo (2017.) • Proslave procesija velikih struktura na ramenima (2013.) • Tradicionalni račvasti uzgoj loze zajednice na otoku Pantelleria (2014.)

¹⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana ²⁾ Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1] ³⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske ⁴⁾ Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja ⁵⁾ Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala