Prošek

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Regija proizvodnje prošeka (srednja i južna Dalmacija).

Pod prošekom se podrazumijevaju dalmatinska desertna vina koja po sorti vinove loze i načinu proizvodnje mogu biti veoma različita. Njihova boja, miris bouquet (buke), kao i ukupna kvaliteta međusobno se razlikuju.

U vrijeme SR Hrvatske velike vinarije iz Šibenika i Splita pokušavale su plasirati vinske sorte i na europsko tržište. Jedno od vodećih vina iz tog perioda je "Dioklecijan" koji je najviše zbog svoje povoljne cijene ostvario određenu popularnost u inozemstvu. Po kvaliteti "Dioklecijan" nije se mogao mjeriti s vodećim markama svjetskih vina. U međuvremenu se kvaliteta ovoga vina popravila, iako se i dalje ne može ubrojiti u izvrsna svjetska vina.

Proizvodnja i karakteristike[uredi VE | uredi]

Dobri prošeci proizvode se i njeguju metodom passito. Prezreli materijal pažljivo se skupi te na slamnatim podlogama ili plastičnim folijama suši oko jednoga tjedna. Gubitkom tekućine povećava se udio šećera. Kod kvalitetnijih proizvoda tako se pripremljeno grožđe prebacuje u bačvu gdje se uz hlađenje ostavlja da vrije sve dok vrenje na dostignutih 15-16% vol. samo ne prestane.

Ta vina, i pored maksimalne razgradnje šećera tijekom vrenja, na kraju i dalje sadrže više od 120 grama šećera po litri. U slabije rodnim godinama u postupku vrenja se razgradi sveukupan šećer; da bi se proizveo solidan prošek, vrenje se skraćuje ili mu se dodaje određena količina voćnoga sirupa. Sastav osnovnih vina veoma je različit. Najčešće i najdominantnije sorte su bogdanuša, maraština i vugava, kojima se dodaju manje količine, često samo lokalno poznatih sorti. Na Hvaru se proizvodi, portugalskim likerskim vinima (porto) slična, sorta prošeka po imenu plavac mali.

Vina s velikim udjelom bogdanuše imaju osvježavajući ostatak kiseline te pored težine i slatkoće djeluju lagano i živo. Na osnovu vugave napravljeni prošeci podsjećaju često na slatki šeri. Najbolji prošeci napravljeni su od malog plavca kao i cuvée bogdanuše i vugave.

Prepreke s imenom[uredi VE | uredi]

U hrvatskim medijima objavljena je vijest da se ulaskom u Europsku uniju, odnosno od 1. srpnja 2013. godine, naziv "prošek" više neće moći koristiti, pa čak ni do iskorištenja zaliha. Smatralo se da Europska komisija misli da bi korištenje tradicionalnog izraza "prošek" dovelo do visokog rizika zbunjivanja potrošača, budući da takav naziv fonetski podsjeća na zaštićenu oznaku izvornosti "Prosecco", koja je zaštićena od Italije i već postoji u Europskoj uniji.[1] Nedugo nakon toga se otkrilo da je Ministarstvo poljoprivrede krivo protumačilo odredbe te da se ime "prošek" i dalje smije koristiti i nakon ulaska Hrvatske u Europsku Uniju.[2]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Stephen Brook: Liquid Gold: Dessert Wines of the World. Constable 1987. ISBN 978-0-09-466920-8
  • Horst Dippel (Hrsg.): Das Weinlexikon. Fischer-Taschenbuch-Verl., Frankfurt am Main 1989, ISBN 3-596-24501-X

Izvori[uredi VE | uredi]