Prijeđi na sadržaj

Vjeko Ćurić

Izvor: Wikipedija

Fra Vjeko Ćurić (Lupoglav kod Žepča, 26. travnja 1957. - Kigali, 31. siječnja 1998.) bio je bosanskohercegovačko-hrvatski katolički svećenik, franjevac i misionar u Ruandi.[1] U Ruandi je poznat i kao „afrički Oskar Schindler”,[2] jer je spasio civile od genocida.[3] Značajno je pridonio razvitku poljodjelstva u Ruandi.[4]

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rođen je u Lupoglavu kraj Žepča 26. travnja 1957. godine, kao drugo od šestero djece u obitelji Petra i Ane Ćurić.[5] U Visokom je 1976. završio Franjevačku klasičnu gimnaziju. Školovao se za svećenika od 1976. do 1982., kada je, diplomiravši filozofiju i teologiju na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, zaređen.[1] Postao je član Franjevačke provincije Sv. Križa Bosne Srebrene.

U Parizu se pripremao za misijski poziv. Otišao je u Ruandu 1983. godine. Prema franjevačkom planu „Projekt Afrika” nastojao je naučiti lokalne običaje i plemenske jezike, a pomagao je i u duhovnim i materijalnim potrebama lokalnom stanovništvu, i organizirao konvoje humanitarne pomoći.

U Ruandi je trajao rat i genocid 1994. godine između pripadnika plemena Hutu i Tutsi. Gotovo svi svećenici bijelci napustili su zemlju. Vjeko Ćurić je ostao. Više puta bio je u smrtnoj opasnosti za vrijeme i nakon rata. U travnju 1996. dva su ga razbojnika napala želeći ga strijeljati, ali im je uspio pobjeći.

Nije preživio napad 31. siječnja 1998. godine, kada je ubijen u Kigaliju.[5] Pokopan je u mjestu Kivumu, u župnoj crkvi koju je dao sagraditi s vjernicima. Sprovod je vodio apostolski nuncij u Ruandi, poljski nadbiskup Juliusz Jacucz.

Spomen i počasti

[uredi | uredi kôd]

Dan nakon njegova ubojstva, papa Ivan Pavao II. spomenuo ga je u govoru na Trgu sv. Petra u Vatikanu rekavši: „Fra Vjeko još je jedna žrtva dodana dugom nizu misionara koji su svoju ljubav prema Kristu i afričkim narodima potvrdili žrtvujući vlastiti život.”

Škola u Kivumi nazvana je po njemu.[6] U istom mjestu postoji i Centar Otac Vjeko.[7]

Redatelj Jakov Sedlar snimio je dokumentarni film o njegovu životu.[8][9]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. 1 2 Vjeko Curic, Franciscan Priest, Murdered in Rwanda americancatholic.org Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. ožujka 2015. (Wayback Machine)
  2. Snimanje dugometražnog filma vjeko-rwanda.info Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. travnja 2014. (Wayback Machine) Filming a long feature documentary
  3. Slobodna Dalmacija Saša Ljubičić: Hrvati koji su obišli cijeli svijet upozoravaju: Ako vam u ovoj zemlji istekne putovnica, nagrabusili ste! A evo gdje još možete upasti u ozbiljne probleme.... 17. siječnja 2017. (pristupljeno 27. veljače 2017.)
  4. Vijesti iz Crkve: domaće. Karlovac domaćin 30. susreta misionara hkr.hr, Hrvatski katolički radio, objavljeno 2.srpnja 2018. (pristupljeno 18. kolovoza 2018.)
  5. 1 2 Sedma obljetnica smrti fra Vjeke Ćurića svjetlorijeci.ba Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. srpnja 2015. (Wayback Machine)
  6. vjeko-rwanda.info Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. travnja 2014. (Wayback Machine) Father Vjeko Center
  7. Centar Otac Vjeko, Kivumu, Ruanda Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. listopada 2011. (Wayback Machine)
  8. Dokumentarni film Jakova Sedlara o Vjeki Ćuriću vimeo.com
  9. Afrička priča - fra Vjeko Ćurić muzungu.blog.hr