Wikipedija:Kafić

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s WP:K)
Skoči na: orijentacija, traži
Kafić

Dobrodošli u Wikipedijin kafić! Ovdje možete postavljati pitanja i raspravljati o Wikipediji.

Za tehnička i jezična pitanja te pitanja o kategorizaciji i slikama koristite niže navedene poveznice. Za raspravu o pojedinim člancima koristite njihove stranice za razgovor, u kafiću samo pozovite suradnike na dotičnu stranicu za razgovor. Sve rasprave o člancima koje se ne tiču Wikipedije kao šireg pojma bit će premještene na pripadajuće stranice za razgovor članaka, kao i tehnička i jezična pitanja te pitanja o kategorizaciji i slikama!

Uža područja
Tehnička pitanja

za pitanja o uređivanju Wikipedije i ostalim tehničkim informacijama

Pitanja o slikama

za pitanja o slikama, oznakama za slike i autorskim pravima

Jezična pitanja

za pitanja o pravopisu, gramatici, stilistici i ostalim jezikoslovnim područjima

Zahtjevi i želje

Zahtjevi za promjenom imena suradnika, premještanjem stranice ...

Foreign languages

Talk page for users speaking foreign languages

Zamjerke

Popis članaka na koje suradnici imaju zamjerku

Prečac:
WP:K


Pravila Wikipedije
Temeljno pravilo
1. Službeni jezik Wikipedije
Marljiv rad i suradnja
2. Nepristrano gledište
3. Provjerljivost
4. Ostati hladne glave
kad se uređivanje zaoštri
Dogovor
5. Konsenzus
6. Rješavanje prijepora
Izbjegavanje sukoba
7. Pretpostavite dobru namjeru
8. Bez osobnih napada
9. Maltretiranje
10. Ne ometajte rad Wikipedije
da biste nešto dokazali

Kada će novi Wikisusreti?[uredi VE | uredi]

Zadnji put su wikisusreti održani prije četiri godine. Davno je to. Stoga predlažem da se održaju novi, kako bi se napokon svi našli i lijepo ispričali sa našim suradnicima i administratorima. Pitam se, zašto tako dugo već nisu bili? — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 93.143.111.137 (razgovordoprinosi)

Ja sam za, mogli bi istovremeno održati Wikisusrete na više lokacija, tako da se nađemo bar na lokalnoj razini. Ja predlažem da to bude subota 14.03. Mislim da bi mogli susrete organizirati u većim gradovima. Molim mišljenje. Pozdrav --Ala Brale (razgovor) 14:35, 2. ožujka 2015. (CET)
Ala Brale, nije valjda da san ja jedini zainteresiran???--Ala Brale (razgovor) 13:16, 5. ožujka 2015. (CET)
A s kin bi se ti susrea, sa suradnikon 93.143.111.137?Face-grin.svg--MaGaporuči mi 13:58, 5. ožujka 2015. (CET)
Sastajemo se na ovim stranicama svakog tjedna! I to je nešto. Vodomar (razgovor) 22:48, 6. ožujka 2015. (CET)
Složena je situacija, malo zainteresiranih, previše induvidualaca koji se teško mogu složiti oko nečega.--Fraxinus (razgovor) 21:03, 8. ožujka 2015. (CET)
Ja mislin da je Brale Fraxinus falija. Eco ja san pravi individualac i lako se složin. (mislin vako: Uvečer u krevet pogotovo)--Ala Brale (razgovor) 13:49, 9. ožujka 2015. (CET)

Ako može pomoć[uredi VE | uredi]

Novi sam na wikipediji tako da neznam kako napraviti novu stranicu, stare znam izmijenjivati, ali novu stvoriti ne. Ako netko ima komu neće bit problem objasnit mi to, molim Vas za pomoć. Hvala! — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Plivač50 (razgovordoprinosi) 15:46, 6. ožujka 2015.

Pritisni na Wikipedija:Kako_stvoriti_novu_stranicu i slijedi upustva. Vodomar (razgovor) 22:51, 6. ožujka 2015. (CET)

Međunarodni dan žena[uredi VE | uredi]

Ruža

Svim našim dragim suradnicama želim sretan Međunarodni dan žena! Od srca, Maestro Ivanković 12:33, 8. ožujka 2015. (CET)

Sretan Međunarodni dan žena! --Fraxinus (razgovor) 20:55, 8. ožujka 2015. (CET)

Svim suradnicama sretan Međunarodni dan žena!--El hombre (razgovor) 13:23, 9. ožujka 2015. (CET)

Tek sad vidjeh da nisam našim dragim suradnicama čestitao Dan žena. Cijenjene naše kolegice, sretan Vam Dan žena! Kubura (razgovor) 07:23, 17. ožujka 2015. (CET)

Glasovanje za izabrani[uredi VE | uredi]

Gledam, i ne mogu se načuditi još jednom u nizu bisera [1] (glas protiv!) kojima nas časte suradnici koji su zaboravili osnove wikipedije. U svemu tome, dotičnog suradnika boli što ga boli (a on to dobro zna, kao i ja), a u isto vrijeme ne vidim da je digao glas protiv izabranog članka o francuskoj nogometnoj reprezentaciji koji je kopiran iz članka s naše wikipedije (usporedite povijest članaka!), samo se vrli autor toga članka tamo pohvalio da su drugi prepisani (a ovaj, kao, nije?). Zamolio bih dotičnog suradnika koji je dao glas protiv da još jednom ponovi gradivo o tome kome se daju glasovi i čiji su zapravo članci i usput da pokaže pravilo na koje se on poziva prilikom glasovanja protiv.--MaGaporuči mi 14:13, 9. ožujka 2015. (CET)
P.S. Stvar je najkraće oslikao BlackArrow komentarom na istom glasovanju. Osim tog članka, fali nam i članak dvoličnjaci.--MaGaporuči mi 14:18, 9. ožujka 2015. (CET)

Podsjetiti ću MaGu da Srpskohrvatska Wikipedija ipak ima smjernicu da se članci prebačeni s drugih regionalnih projekata ne mogu kandidirati za izabrani (za razliku od ovog projekta), a izuzeci ostaju izuzeci. Zanima me i to je li protivno osnovama, smjernicama ili pravilima Wikipedije dati glas "protiv" na temelju subjektivnog osjećaja da nije moralno nagraditi prepisivačinu? Da li se zbog tog glasa "protiv" treba prozivati suradnika u Kafiću? Da li određeni suradnici mogu dati glas "protiv" na temelju "osjećaja" i "stavova", a da ih se ne proziva, dok drugi za to moraju biti razapeti u Kafiću?--Dean72 (razgovor) 23:12, 9. ožujka 2015. (CET)
P.S. Bilo bi dobro da se članak dvoličnjaci ipak ne napiše, tko zna tko bi se mogao pronaći u njemu [2] -> [3].--Dean72 (razgovor) 23:25, 9. ožujka 2015. (CET)
Članak 1984. je prije napisan na hr.wikipediji [4] (9. veljače 2008.) nego na onom projektu [5] (24. kolovoza 2009.). Na hr.wiki je stanje članka "1984." prije stvaranja članka na onom projektu gdje dominira humanobotovska djelatnost bilo ovakvo [6].
Hr.wiki imala je članak pristojnog izgleda [7] (12. ožujka 2013.) prije nego se jedan suradnik nezadovoljnik 6. prosinca 2013. "pobrinuo" da članak s hr.wiki izgleda kao na onom projektu [8] (uz prijevod s onog teksta na površnom srpskom, sudeći po izjavi u sažetku i prvim odlomcima), premda to uopće nije bilo potrebno.
Onaj tko se bunio na izboru za Izabrani članak [9] izgleda da je autor većeg dijela članka s onog projekta [10]. Stoga neka se Seiya ne tuži na nas, nego neka se tuži na Deana72. Praksu humanog botiranja kopiraj-zalijepi koja je modus vivendi tog projekta (+ prijevod s površnog srpskog) sproveo je on [11], stoga neka krivi njega, a ne kolege s hr.wiki, te neka svoje razmirice s njime vodi ondje, a ne ovdje na hrvatskoj Wikipediji.
Kolege mogu zamoliti neka ne preuzimaju članke s onog projekta, jer je ono vrlo nepouzdan projekt po mnogim kriterijima, a jedino što im pouzdano valja je ono što su humano botirali s hr.wiki. Kubura (razgovor) 06:10, 10. ožujka 2015. (CET)
To što neka druga wikipedija ima ili nema, nije stvar hrvatske wikipedije. Usput, zašto izbjegavaš odgovor o članku o francuskoj nogometnoj reprezentaciji? Zato što je to tamo smjernica, što će reći - bez obveze ili nešto treće? Moralna prepisivačina ili što?--MaGaporuči mi 07:55, 10. ožujka 2015. (CET)
Deane, sad sam vidio onu opasku iznad gore o dvoličnjacima, pa ti mogu samo kratko kazati: ako te boli moja iskrenost - žao mi je, ali je nemoj trpati u dvoličnost jer to nije.--MaGaporuči mi 09:59, 13. ožujka 2015. (CET)
MaGa, rekao bi ti što me boli, ali mislim da bi završio kao Orijentolog.--Dean72 (razgovor) 22:40, 17. ožujka 2015. (CET)
Ne znam zašto tako razmišljaš. Ako bi taj tvoj nastup bio kao njegov, naravno da bi završio kao on, a tkogod me upitao/zamolio bilo što bez vrijeđanja pomogao sam koliko god sam mogao. Vrijeđanje, pogotovo članova moje obitelji, ne bih dopustio ni rođenom bratu.--MaGaporuči mi 09:44, 18. ožujka 2015. (CET)
Zaista ne vidim zašto bi bio problem ako se članci preuzeti s drugih wikipedija biraju za IČ. Ako zadovoljavaju kriterije, oni su korisni čitateljima i predstavljaju primjer uzornog enciklopedijskog rada. Status IČ je prvenstveno "certifikat kvalitete", a manje "nagrada" suradniku. GregorB (razgovor) 16:08, 12. ožujka 2015. (CET)
Naravno. Sad je pitanje kako protumačiti prvi glas protiv? Kao namjerno opstruiranje projekta?--MaGaporuči mi 16:20, 12. ožujka 2015. (CET)
Ako je to "namjerno opstruiranje projekta", onda je i ovo.
Činjenica jest da suradnici mogu glasovati kako žele, i argumentirati svoj glas kako žele, pa i pogrešno i naopako. Pravila su manjkava, tako da su moguće apsurdne situacije. Recimo, ako se nominira mrva za IČ, a ja dam glas protiv zato što je članak mrva, teoretski netko bi me mogao optužiti da izmišljam svoja pravila (jer ne postoji nijedan kriterij za IČ koji bi branio izbor mrve) i da "namjerno opstruiram projekt". Dakle, treba ili uvoditi pravila za sve i svašta, ili se naprosto pomiriti s time da ljudi imaju svakakve stavove i svakakve razloge.
Osim toga bilo bi dobro usvojiti nekakav konzistentan stav o kopiranju članaka: protiviti se kopiranju od strane drugih wikipedija je OK, a kad suradnik kritizira kopirani članak na hr wiki, onda "opstruira projekt"? GregorB (razgovor) 09:49, 13. ožujka 2015. (CET)
Bilo je i situacija neuspjelih glasovanja zbog kratkoće članaka, što je apsolutna besmislica. Nije nužno da članak mora biti težak par desetaka kilobajta da bi bio izabrani. Možeš li malo pojasniti zadnju rečenicu jer mi se čini da se odnosi na mene?--MaGaporuči mi 09:55, 13. ožujka 2015. (CET)
Slažem se, članak ne treba biti opsežan već iscrpan, a to nije isto.
Moja zadnja rečenica govori o stavu zajednice (ili administratora) u cjelini, gdje su tvoj i Kuburin stav, kako ih ja shvaćam, samo ilustracija razlika u mišljenjima. Vidim dakle suprotna mišljenja o kopiranju članaka, i to ne od jučer, i veliki broj rasprava, ali nikako da se formira "službeni stav". Npr. vas dvojica iz nekog razloga o toj temi ne polemizirate međusobno, već isključivo s drugim suradnicima s kojima se ne slažete. To je u redu, ali možda bi bilo dobro postići interni dogovor, inače će se ista priča reprizirati u beskonačnost. GregorB (razgovor) 10:15, 13. ožujka 2015. (CET)
Ne slažem se sa suradnikom (ne suradnicima!) ali iz jednostavnog razloga što njegov glas protiv nema veze ni s čim. Članak o francuskoj nogometnoj reprezentaciji je samo ilustracija dvostrukih mjerila. Meni je jasno (koliko god da se osobno ne slagao s time) da se kopiranje ne može spriječiti. Već sam napisao Deanu da bi mi bilo drago da je članak koji sam započeo/sudjelovao u njemu izabrani negdje drugdje (mada ne mislim da ima takvih), iz razloga koji si i ti naveo, a taj je dobar rad. Da sam mislio sebi pripisivati zasluge, bio bih negdje drugdje, a ne na wikipediji.--MaGaporuči mi 10:22, 13. ožujka 2015. (CET)

──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Nisam niti znao za ovu diskusiju dok mi jedan suradnik nije javio za ovo. Pustimo na stranu pitanje da li je korektno ovo postaviti u kafiću a ne u komentarima za izabrani, htio bih odgovoriti na neke navode koje neki izgleda ili ne razumiju ili namjerno ne žele razumijeti. Kao prvo, Srpskohrvatska Wikipedija nikada nije dosegla razinu takve pristranosti - bilo jedne ili druge vrste - u člancima da je to dospjelo sve do novinskih naslova, tako da je nepoznato što je Kubura mislio pod tim da je "nepouzdana". Traži se izvor, kako bi se reklo.
Kao drugo, ja ne zamjeram da se moji članci kopiraju sa sh.wiki na hr.wiki, niti članci drugih korisnika, dok god se u sažetku napiše "preuzeto sa sh wiki" ili nešto tome slično. Međutim, birati članak napisan na drugoj Wikipediji za izabrani članak na Hrvatskoj Wikipediji - a koji je identično kopiran, te je identične veličine - je u najmanju ruku neprimjereno i neozbiljno. Hajdemo jednostavno svi prestati truditi se pisati velike, složene članke i jednostavno preuzimati narednih godina izabrane sa sh wiki, sr wiki i bs wiki, je li? Gospodo, ako želite da Hrvatska Wikipedija postane Srpskohrvatska Wikipedija, samo recite, možemo odmah pokrenuti zahtjev, ali nemojte sami sebe varati ako smatrate suprotno. Ako imate manjak novih odličnih članaka, smanjite ritam na npr. dva izabrana mjesečno. Ali za malo zahtjevnije zadaće, poput pisanja novih odličnih članaka, nije prikladno uzimati prećac.
Što se tiče članka "Francusko nogometno prvenstvo", izgleda da je tu MaGa čak u pravu, za promjenu. Ja ću istražiti taj navod - moram prvo pogledati da li je autor to preveo sa en wiki, što bi moglo objasniti sličnost članka, ili je doista preuzeo sa hr wiki, čime bi se kršila pravila - a ako se ispostavi da je točan, "Francusko nogometno prvenstvo" će biti uklonjeno iz izabranih članaka.--Seiya (razgovor) 14:51, 17. ožujka 2015. (CET)

Izgleda da sam ipak malo preuranjeno pohvalio MaGu: nakon istraživanja članka Francuska nogometna reprezentacija, ispostavilo se da je autor na sh wiki to preveo sa en wiki, te da ga stoga nije kopirao sa hr wiki (a i bilo bi nelogično da kada netko kopira neki članak, ga kopira u 20-ak navrata cijelih tjedan dana, umjesto da ga jednostavno kopira odjednom), tako da bi na redu bila isprika. Uglavnom, drago mi je da ta nedoumica razjašnjena, i da se argument o dvostrukim kriterijama sh wiki pokazao netočnim.--Seiya (razgovor) 18:36, 17. ožujka 2015. (CET)
Koliko vidim – a još uvijek, Bogu hvala!, dobro vidim Face-wink.svg – rasprava je počela u vezi s glasovanjem za jedan izabrani članak, a potom otišla u smjeru "tko je koga ili što odakle kopirao". Stoga lijepo molim sve suradnike koji su ovdje do sada raspravljali da prije nastavljanja ove ili počimanja kakve nove slične rasprave svakako pročitaju smjernicu Wikipedija:Vlasništvo nad člancima u kojoj jasno piše: Vjerovanje da svaki članak ima svog vlasnika česta je pogreška mnogih suradnika koji doprinose na Wikipediji. U uputi (novim) suradnicima Wikipedije na hrvatskom jeziku "Wikipedija:Što pisati" zapisano je i sljedeće: Možete prevoditi stranice s Wikipedija na drugim jezicima i staviti ih na hrvatsku Wikipediju, to je dopušteno! A što je i kako dopušteno na ostalim projektima Wikimedije, zavisi od smjernica svakog pojedinog projekta... Maestro Ivanković 18:58, 17. ožujka 2015. (CET)
Maestro, ovdje nije riječ o vlasništvu nad člancima, niti je riječ o tome da li smjernice dopuštaju ili ne dopuštaju kopiranje. Naravno da dopuštaju, to svi znamo. Dapače, prebacivanje dobrih članaka samo je znak da je izvorni autor napravio dobar posao, na što bi i sam autor trebao biti ponosan. Ovdje je riječ o tome koliko je moralno (i nemojte me sad napadati zbog ove riječi) da netko preuzme članak i da se taj članak prijavi za izabrani ako to izvorni autor/prevoditelj članka ne želi i eksplicitno to kaže? Meni se čini nekorektno da ja preuzmem članak kojeg je Seiya napisao ili preveo i "kitim se njegovim perjem" ako to njega smeta. Zato sam glasovao "protiv", zato jer sam osobno osjećao da je to nepravedno.--Dean72 (razgovor) 22:35, 17. ožujka 2015. (CET)
Deane (i ostali), u skladu s prethodno spomenutom smjernicom te, vjerujem, svima ovdje dobro znanim stupovima Wikipedije (posebice trećim, a vidi i Wikipedija#Sadržaj i autorsko pravo), bilo kakve želje bilo kojega tzv. izvornog autora u svemu ovome gube svoju "moć" pritiskom na tipku »Sačuvaj stranicu«. Stoga je i bilo kakvo i bilo čije moraliziranje o takvim i sličnim "slučajevima" ovdje potpuno suvišno... Maestro Ivanković 12:49, 19. ožujka 2015. (CET)
Maestro, nikako da shvatiš bit komentara. Da li je suradnicima s pravom glasa dopušteno glasovati "protiv" na osnovu svojih stavova, želja i subjektivnog osjećaja za pravedno? Dopušteno je. Da li postoji ikakvo pravilo ili smjernica da suradnika sprječava dati glas po svojoj savjesti, iako te razloge drugi smatraju iracionalnim? Ne postoji. Ako je tako, reci mi s kojim pravom MaGa razapinje Seiyu tu u Kafiću s optužbama da namjerno opstruira projekt? Zašto to isto ne čini s drugim suradnicima? Kad se već žali na dvostruke kriterije, misliš da bi bilo u redu skrenuti mu pažnju i na dvostruke kriterije u vlastitim komentarima?--Dean72 (razgovor) 01:31, 20. ožujka 2015. (CET)
Deane, ja u mojim komentarima ovdje nikome nisam osporavao pravo na vlastito mišljenje, stav ili glasovanje "za" ili "protiv". Moji su komentari "inspirirani" tvojom rečenicom Ovdje je riječ o tome koliko je moralno (i nemojte me sad napadati zbog ove riječi) da netko preuzme članak i da se taj članak prijavi za izabrani ako to izvorni autor/prevoditelj članka ne želi i eksplicitno to kaže? Zbog te sam tvoje izjave tebe i ostale uputio na smjernicu koja osporava bilo kakvo i bilo čije "autorsko privatiziranje" bilo kojega članka (kome to još nije jasno, neka svakako prouči smjernice koje sam spomenuo u prethodna dva komentara). A pitanja koja meni postavljaš za kolegu MaGaa upućuješ na pogrešnu adresu: MaGa je – koliko znam – još uvijek živ i zdrav, pa ta svoja pitanja uputi njemu... Maestro Ivanković 02:27, 20. ožujka 2015. (CET)
Deane, ti još pokušavaš dokazati da je njegov komentar prilikom glasovanja OK? Ma daj, molim te, to je vrijeđanje zdravog razuma.--MaGaporuči mi 09:36, 20. ožujka 2015. (CET)
P.S. Ovo o francuskoj nogometnoj reprezentaciji i dvostrukim mjerilima je apsolutno neprihvatljivo izvlačenje rečenice iz cijelog ovog konteksta. Ako si zaboravan, počni čitati cijeli ovaj odlomak ispočetka da se prisjetiš o čemu ja govorim.--MaGaporuči mi 09:39, 20. ožujka 2015. (CET)
Za Boga miloga, nemoj me hvaliti. Ispostavilo se da ti vjeruješ (a kome drugome) mladom i nadobudnom autoru članka kojemu je pristojnost u rječniku stranih riječi, kojemu ja ne dugujem nikakvu ispriku. To da dva čovjeka (dakle, ne nikakav Google) istovjetno prevedu dijelove teksta sa stranog jezika, to su lovačke priče, ali ja ti neću braniti da vjeruješ u njih. Naravno da je mladi poglavica u pravu.--MaGaporuči mi 09:44, 18. ožujka 2015. (CET)

Prijava[uredi VE | uredi]

Ukoliko se prilikom prijave unesu pogrešni podaci, biti će prikazana poruka "Pogrješka u prijavi" što je netočno napisano. Pravilno jest "Pogreška u prijavi". — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 93.141.46.89 (razgovordoprinosi) 20:12, 11. ožujka 2015.‎

140.000 suradnika[uredi VE | uredi]

Evo smo u ovih nekoliko dana prešli brojku od 140 tisuća suradnika hrvatske Wikipedije. Kubura (razgovor) 07:23, 17. ožujka 2015. (CET)

Od tih silnih suradnika, kvarat ste ih blokirali na neograničeno :).... drugi kvarat ste donirali Srpskohrvatskoj Wikipediji :))--Dean72 (razgovor) 13:43, 17. ožujka 2015. (CET)
Više od 5 uređivanja mjesečno ima njih 148, a više od 100 njih 17.[12] To su realne brojke. Ovih 17 su vjerojatno većinom administratori. U kategoriji 100+ stanje nije bolje nego prije godinu, dvije ili tri, trend je negativan. GregorB (razgovor) 13:46, 17. ožujka 2015. (CET)
Broj suradnika ionako stalno varira, a aktivnih je uvijek manje nego prijavljenih: koliko znam, na ovom projektu nitko nije neopravdano blokiran, a vječnih nezadovoljnika i nekreativnih zanovijetala uvijek je bilo i bit će ih na svakom Wikimedijinom projektu... Maestro Ivanković 14:07, 17. ožujka 2015. (CET)
Wikicitati „koliko znam, na ovom projektu nitko nije neopravdano blokiran”
()

I dobro došao u jedan sasvim novi svijet, gdje se suradnici blokiraju i zbog toga što su napisali "1,000" a ne "1.000" ili napisali "Ministarstvo sporta" a ne "Ministarstvo športa"... --Seiya (razgovor) 14:55, 17. ožujka 2015. (CET)

Deane72, vrlo si neiskren. Izrekao si teške laži. Hr.wiki nije zauvijek blokirala "svakog četvrtog", što bi bilo 35.000 suradnika (u 10 godina dokle sežu evidencije, blokiranja svih vrsta nema niti trećina te brojke). Niti je hr.wiki itkoga donirala projektu nepostojećeg jezika. Projekt nepostojećeg jezika živi samo od humanog botiranja s hr.wiki i sa sr.wiki. Ponekad wikipedijskih projekti stvarnih jezika narastu botiranjem kao minangkabau, varajski i cebuano.
Seiyo, ja znam za vrli svijet gdje se suradnike zauvijek blokira zauvijek zbog prepravljanja "jugoslawisch" i "serbokroatisch" u "kroatisch".
GregoreB, unatoč tvojim željicama, hr.wiki stabilno raste, a u međuvremenu broj suradnika narastao je za još 137. Suradnici slušaju naputke, nemamo nabijača statistika ni prelijevača iz šupljeg u prazno. Suradnici danas snimaju članke iz znatno manjeg broja uređivanja nego prije. Dok traje ova rasprava, broj napisanih (ne botiranih) članaka u GIP-u narastao je za 100.
Ako Vam je dosadno jer na onom projektu nemate s kim kreativnim razgovarati (osim s renegatima i psovačima) i što Vam je dosadilo držati tipke ctrl, c i v, molimo Vas da ne otresate svoje frustracije ovdje. Neke od Vaših gornjih poruka spadaju u troliranje.
Za one koji idealiziraju nepostojeći jezik centaurskog imena, Smiljana Rendić davno je zapisala lipnja 1971. u Kritici br. 18. u članku Izlazak iz genitiva ili drugi hrvatski preporod :
"Torturu rastapanja hrvatskoga identiteta, torturu Novosadskog dogovora u kojemu je prisutnost hrvatskih jezikoslovaca bila samo čin očajne odgovornosti pred vlastitom nacijom, strahovito gorki pokušaj da se barem spriječi posvemašnje i bešćutno odlučivanje o nama bez nas, torturu apsurdnoga Novosadskog pravopisa koji je nevjerojatnim akrobacijama na silu od dva jezična osjećaja i dva književna jezika pravio jedan, torturu koja nam je i samo ime materinskog jezika, jezika hrvatskoga, jezika koji za Hrvata nikakvo drugo ime ne može imati, mučila nenaravnom imenskom simbiozom kakve nema nigdje na svijetu, pa ni u imenima jezika mnogo sličnijih nego što su hrvatski književni i srpski književni jezik."
140.000 suradnika je vrlo lijepa brojka koja je za mnoge frustrirajuća. Kubura (razgovor) 03:38, 18. ožujka 2015. (CET)

Ja ću samo jedno primjetiti: da je doista 140.000 korisnika aktivno ovdje na hr wiki, i da svatko od njih napiše samo jedan novi članak godišnje, hr wiki bi do kraja godine imala 300.000 članaka. A za pet godina bi imala milijun članaka. Zbilja mislite da će se to dogoditi? Imati toliki potencijal, a osujetiti ga znate već čime (link je gore predočen) zbog čega je u mnogih suradnika prošla volja za doprinosima, zbilja je frustrirajuće.--Seiya (razgovor) 11:51, 18. ožujka 2015. (CET)
Da, baš htjedoh reći: 140.000 suradnika, od kojih se 139.800 odmara iz mjeseca u mjesec... GregorB (razgovor) 11:56, 18. ožujka 2015. (CET)
"Što gledaš trn u oku brata svoga, a ne vidiš balvan u svom oku?" BlackArrow (razgovor) 11:59, 18. ožujka 2015. (CET)
Samo jedan balvan?Face-grin.svg--MaGaporuči mi 10:32, 19. ožujka 2015. (CET)

Volio bih da usporedimo druge wikipedije, pogotovo slične veličine pa da vidimo koliko tamo ima aktivnih suradnika. Kada nitko ne bi bio blokiran, došlo bi do anarhije, ali protivim se bezrazložnim i prestrogim blokiranjima.--Fraxinus (razgovor) 23:01, 18. ožujka 2015. (CET)

Ja si sve mislin da od 140.000 barem 100.000 nemaju uopće nikakav doprinos. More od ovih ostalih prijavilo se samo iz provokatorskih i vandalskih razloga. Neću dalje o tome jer znamo šta su tu radili i tko je to radio, pa izvolite provjeravat njihove doprinose --Zeljko (razgovor) 23:31, 18. ožujka 2015. (CET)
Možemo i tako gledati: ako su većina registriranih suradnika "provokatori" i "vandali", je li 140.000 brojka za pohvalu? GregorB (razgovor) 10:15, 19. ožujka 2015. (CET)
Želiš primjere, ima ih mnoge. Vjerojatno i po drugim wikipedijama, pa smo sa time na 1:1. A imamo i suradnike koji samo raspravljaju i vode prazne debate od kojih nima niko koristi --Zeljko (razgovor) 10:22, 19. ožujka 2015. (CET)
Svatko radi ono što je njega volja na kraju volja na kraju. Mnogim novim suradnicima, cijela wikipedija je strano okružje u kojem se oni ne snalaze, nekakva nebuloza pravila. Recimo na primjer mnogi nisu sposobni napisati par redaka, jer nemaju : hrabrosti, prakse, motivacije ili naprosto misle da ne znaju pisati. Mnogi ljudi ne vide razlog zašto bi pisali, jer ako sadržaj pišu mnogi zašto bi pisali. Neki se upišu iz čistog razloga da urede samo jedan članak koji ih zanima.Ova silna naklapanja, tko je gdje, koliko doprinosa prijavljeni suradnici samo odvlače od kreativnog rada. Kada dođu novi suradnici, da li itko pita za koja područja se oni zanimaju, da li itko od sadašnjih suradnika uleti na njihovu stranicu za razgovor i napišu par rečenica vlastite dobrodošlice i pitaju Hej kako ste, koje vas stvari zanimaju i vidi kako jednostavno možeš nešto dodati na wikipediji za vlastito i svoje uživanje. Ili tko prodaje dobrobiti pisanja na wikipediji. Da pisanje na sažeti enciklopedijski način, proširuje vidike, analitičke sposobnosti...... itd itd. Gledati sve kroz leću negativnosti, samo ocrtava svijet koji je crno-bijelo (ha ha ah Crno-bijeli svijet) u stvari crnim, gdje je bijelo samo odustnost crnoga, a sve između nijansa crnoga. Vodomar (razgovor) 23:12, 22. ožujka 2015. (CET)
140.669 suradnika, 557 aktivnih, pa neka zavidnici govore što hoće. Kubura (razgovor) 04:12, 27. ožujka 2015. (CET)

Rezultati izbora za sliku godine 2014.[uredi VE | uredi]

Na Zajedničkom poslužitelju su objavljeni rezultati izbora za sliku godine 2014. Skoro 7000 suradnika je izabralo kao i uvijek zanimljive i izvrsne materijale, koje sigurno vrijedni pogledati.--MaGaporuči mi 10:30, 21. ožujka 2015. (CET)

To je prava stvar! Odlično je da su i neki od nas sudjelovali! Ove godine bile su nominirane i fotografije uslikane u Hrvatskoj.--Fraxinus (razgovor) 22:25, 23. ožujka 2015. (CET)

CEE Proljeće 2015[uredi VE | uredi]

Logo projekta Wikimedia CEE Proljeće

Na 18 Wikipedija traje wikiprojekt Wikimedia CEE Spring 2015, pisanje članaka o državama Srednje i Istočne Europe. U projekt je uključeno i pisanje novih članaka o Hrvatskoj i već je napisano nekoliko članaka na više jezika. Projekt pisanja članaka je započeo 21. ožujka i traje do 31. svibnja.

Red je, da se i mi uključimo pa tko želi može ovdje Wikipedija:CEE Proljeće 2015 saznati više o tome i napisati koji novi članak. Glavna stranica projekta na engleskom je: Wikimedia CEE Spring 2015--Fraxinus (razgovor) 01:54, 27. ožujka 2015. (CET)

Broje li se i ovi nesvjesno napisani. Face-grin.svg Pridružujem se.--MAN_USK recider 13:49, 27. ožujka 2015. (CET)

Može, idemo ih ubrojiti :) ovi koji su od 21. ožujka.--Fraxinus (razgovor) 22:36, 27. ožujka 2015. (CET)

Primiče nam se jubilarac[uredi VE | uredi]

Još malo pa 153.000. članak! Pripremajte teme :)
Odbrojavanje počinje :) Kubura (razgovor) 04:16, 27. ožujka 2015. (CET)

"Srpskohrvatski jezik" i slične stranputice[uredi VE | uredi]

Za one koje zanima hrvatska jezična problematika, a nemaju volje ulaziti u njeke teške rasprave, navest ću samo dvije kratke opaske. Jednu sam napisao ja na forumu hkv-a, a druga je iz "Vijenca". Ne ću piliti, tko želi, njeka pročita.

1. Kvaziteorijska podloga serbokroatizmu teorija je o policentričnim/pluricentričnim jezicima. U istinski policentrične jezike spadaju njemački, engleski, španjolski,... Ti su se jezici zemljopisno širili kroz povijest, no bitno je sljedeće: prije "varijanata" postojala je "nulta točka" jezika, korpus tekstova koje sve inačice priznaju kao polazišni. N.pr. u engleskome (britanski, američki, australski,..), polazište su Beowulf, Piers Ploughman, Chaucer, Marlowe, Shakespeare,... Slično je s njemačkim, francuskim, španjolskim,... U slučaju hrvatskoga, srpskoga i bošnjačkoga takvoga zajedničkoga korpusa- nema. Hrvatski korpus tvore Bašćanska ploča, Valunska ploča, Istarski razvod, Vinodolski zakon, Šibenska molitva, Vatikanski hrvatski molitvenik, Marulić, Držić, Divković, Frankapan, Gundulić, Belostenec, Kašić, Kačić-Miošić,... Srpski je korpus: Temnićki natpis, spisi Sv. Save, Dušanov zakonik, djela Račanina, Venclovića, Dositeja Obradovića, .. Srpski je jezik napravio radikalni raskid s prošlošću tako što je, preko austrijskoga jezičnopolitičkoga projekta kojeg je proveo Vuk Karadžić, stvorio novi jezik utemeljen na folklornome novoštokavskome izrazu i hrvatskoj književnojezičnoj baštini. Srpski književni jezik počinje od 19. st., a hrvatski od 15. st., u ovome prepoznatljivome obliku. To, što se srpski "poveo" za hrvatskim- ne znači da je stvoren neki novi, jedan jezik (zvali ga srpsko-hrvatski ili drugačije) u kom je hrvatski izgubio identitet. Korijena srpskomu današnjem jeziku u 13, 14, 15, 16,... stoljeću jednostavno- nema. On je utemeljen na narodnim govorima, istočnoga štokavskoga tipa, dok je hrvatski tronarječan i stiliziran prama štokavštini-a ne na njoj utemeljen. Odtud u hrvatskome ne samo riječi, nego i gramatičkih oblika koji ne postoje u pučkoj štokavštini (n.pr., prefiks protu- je iz kajkavštine, dok je ispravno štokavski protiv-; također, pravilno štokavski, i štokavsko-ijekavski- je "istovetan", dok je u hrvatskome standardnome jeziku "istovjetan", neovisno o dijalektu).

Hrvatski i srpski ne mogu biti nikakovim verzijama policentričnoga jezika, iz jednostavnoga razloga što govorne zajednice tih jezika nemaju ni istu jezičnu prošlost ni sadašnjost, a niti drže da govore istim jezikom. Za taj jezik nemaju ni imena- njemački se zove "njemački/Deutsch" u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj,... dok "srpsko-hrvatski" ne postoji nigdje do u političkim kombinacijama orjunaških jugonacionalista. I međunarodne institucije su tu u nevolji, jer serbokroatističkoga mrtvaca pokušavaju oživjeti novim, čudnim izrazima (hbs jezik), no to je uzaludno. Govorite li hbsovski ? Ili uz Crnogorce- govorite li hbscovski ? Srpsko-hrvatski je ispao već i zbog toga što ne samo Hrvati, nego i Muslimani/Bošnjaci i Crnogorci ne žele ni čuti o jeziku u kom nema njihova nacionalnoga imena.

2. drugo je tekst o bosnističkoj knjizi Jurić-Kappelove. Iako se ne slažem s dijelom prikaza auktora, sljedeće je dobar opis teorijskoga modela koji odbacuje onaj policentrični, a kojeg pokušavaju Snježana Kordić i slični prodati kao njeki tobože općeprihvaćeno "znanstveni". http://www.matica.hr/vijenac/516%20-%20517/Slovo%20o%20Bosni/

..........................

U uvodnom dijelu te rasprave Jagoda Jurić-Kappel govori i o suodnosu između tzv. modela varijanata i modela srodnosti prema stavovima što ih je nedavno lansirao njemački slavist Roland Marti. On naime tvrdi da u tzv. modelu srodnosti nedostaje pozitivna međusobna uzajamnost standardnih jezika, za razliku od modela varijanata kojem je takva uzajamnost izrazito svojstvena. Model varijanata on ilustrira primjerom britanskoga i američkoga engleskoga, a model srodnosti primjerom danskoga jezika i jednoga od dvaju standardnih jezika u Norveškoj, tzv. bokmåla (taj je standardni jezik inače zasnovan na govoru gradskoga stanovništva i mješavina je norveškoga i danskoga, dok se drugi standardni jezik u Norveškoj, koji se temelji na zapadnonorveškim organskim idiomima, naziva ninorsk ili „novonorveški“). Marti smatra da je taj drugi model, dakle model srodnosti, svojstven i odnosu između hrvatskoga, srpskoga, bosanskoga (bošnjačkoga) i crnogorskoga. Treba reći da je razlikovanje tih dvaju modela svakako utemeljeno i zanimljivo, s tim da termin model srodnosti nije najprikladniji jer upućuje na suprotno od onoga što se njime imenuje (vjerojatno bi bilo opravdanije govoriti o konvergentnom i divergentnom modelu).

...............

Za kraj, napomenuo bih o agresivnoj i sućinski glupoj promičbi serbokroatizma na njemačkoj i engleskoj wikipediji, gdje se kajkavski i čakavski opisuju kao narječja "srpskohrvatskoga jezika". Nazdravlje ! Mir Harven (razgovor) 03:30, 30. ožujka 2015. (CEST)

Usput-pogledajte i ovaj auzmeš: https://en.wikipedia.org/wiki/Serbo-Croatian#History

To je kao povijest "srpskohrvatskoga". Faktografski, vrijedi za hrvatski (po sjećanju, ja sam to napisao, davno). Također, slike su iz jezične povijesti hrvatskoga. Na neki način- to je i uvrjedljivo za srpski i bošnjački, jer njih tu nema nigdje. A i ne može biti, zato što su te tri povijesti odijeljene. Imao je Gandhi pravo: Na koncu, prevaranti prevare sami sebe. Mir Harven (razgovor) 03:47, 30. ožujka 2015. (CEST)

Mir Harven, takve diskusije zbilja su razina foruma hkv-a, i srećom, ne postoje po naučnoj literaturi. Po univerzitetima od Kanade do Australije uči se da je hrvatski varijanta srpskohrvatskog jezika, pa ne čudi da sve Wikipedije sadrže tu činjenicu u prvoj rečenici članka o "hrvatskom jeziku". To je bitno, isto kao i podatak da Google i Chrome odnedavno nude i srpskohrvatski među listom jezika, a najljepše od svega jeste to da se na Facebooku čak 370.000 njih izjašnjavaju kao govornici srpskohrvatskog (uglavnom mladi) i ta brojka rapidno raste. Kroz manje od deset godina tuđmanistička novotarija zvana "hrvatski jezik" odlazi na ropotarnicu historije. --NoParking (razgovor) 14:05, 30. ožujka 2015. (CEST)
Tipičan "diskurs" razine mentalnoga poremećaja i komesarskoga duha. Na sveučilištima "u svijetu" ne uči se "srpsko-hrvatski", nego nedefinirani gulaš kao hbs ili bks ili bcs. Taj gulaš se uči poglavito iz učevnika za ovaj ili onaj jezik- a ne neki zajednički, uz sitne iznimke. Da se radi o različitim jezicima, nevoljko priznaju i unitaristički anglosaski jezikoslovci kao Wayles Browne, "otac" jezične politike Haaškoga sudišta: http://www.britannica.com/EBchecked/topic/535405/Serbo-Croatian-language. To, što inercija i političke kombinacije još unekoliko održavaju serbokroatističku avetinju, ne znači baš ništa- na prestižnim sveučilištima počavaju se nebuloze poput rodnih studija, afričke filozofije i sličan postmodernistički nebulozis. Glede pak "mladih"- ni "mladi" ni "stari" ne haju za serbokroatizam, i "srpskohrvatski" "jezik"...koliko ono ljudi po zadnjem popisu stanovništva u RH govori taj "jezik" ? 500 ? Više ili manje. Ako tko misli da je hrvatski jezik nastao s Tuđmanom- e, to je kroatofobija s kojom uopće ne treba polemizirati. Nego vritnjak kao Khuenu i finito. Mir Harven (razgovor) 15:13, 30. ožujka 2015. (CEST)
NoParking naveli ste da se u Kanadi i Austaliji da se uči da je hrvatski varijata srpskohrvatskog, koji su to fakulteti. Na Macquarie sveučilištu postoje hrvatski studiji http://www.mq.edu.au/about_us/faculties_and_departments/faculty_of_arts/department_of_international_studies/future_students/areas_of_study/croatian_studies/ . Isto tako latinski sada prolazi kroz renesansu u Katoličkoj crkvi i mnoge crkve uvode je nazad u službu http://www.northjersey.com/news/as-latin-mass-gains-popularity-some-in-north-jersey-reluctant-to-turn-back-1.1298231 klingonski jezik dobiva na popularnosti i postoji pokušaj da se taj jezik uvede kao jedan od jezika, https://en.wikipedia.org/wiki/Esperanto je umjetni jezik koji bi mogao zamjeniti sve romanske jezike, germanske jezike, slavenske jezike i 32 najveći jezik wikipedije. Blizak je jidišu Hrvatski jezik nije izmišljenica, već je stvarnost. Austrougarski i panslavenski eksperiment zvan srpsko-hrvatski odnosno hrvatsko-srpski je politička i administrativna tvorevina oko tzv. književnih jezika koji su samo aproximacija odnosno patvoreni pravi jezik koji se rabi u narodu. Vodomar (razgovor) 00:06, 31. ožujka 2015. (CEST)
Ne vidin smisla u odgovaranju na provokacije i potpirivanje vatre jer nekog ko napiše "tuđmanistička novotarija zvana "hrvatski jezik" odlazi na ropotarnicu historije", uz to saspe gomilu nepotkrijepljenih "činjenica" i poziva se na Facebook izvore ((?!) to je nešto ravno lajku), može ga se smatrati samo provokatorom. BlackArrow (razgovor) 01:23, 31. ožujka 2015. (CEST)