Wikipedija:Kafić/Jezična pitanja

Ovdje postavljajte pitanja o velikim i malim slovima, interpunkciji, ije/je, č/ć, i svemu što se tiče pravopisa, gramatike, stilistike i ostalih jezikoslovnih područja! Pitajte jasnim rečenicama. Jedna riječ nije dovoljna da bi itko razumio pitanje. Prije nego što pitate, molimo da pogledate arhiv - možda smo se istim problemom već bavili.

Neke odgovore također možete pronaći na Hrvatskom jezičnom portalu http://hjp.srce.hr/

Zbirka jezičnih savjeta Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje: http://savjetnik.ihjj.hr/index.php

Časopis Jezik ima svoje stranice na Facebooku na kojima objavljuju i jezične savjete. Pišu ih urednica Sanda Ham i stručni suradnici.

⇒ Povratak na pravopisna pravila

---

Pisanje brojeva

Primijetila sam da se u wikipediji uvriježilo pisanje velikih brojeva s točkama, ali se također (valjda pod utjecajem engleskog pravopisa) uvodi pisanje točke umjesto decimalnog zareza. Da je stanje zabrinjavajuće može se vidjeti na primjeru članka Zagreb, gdje su u istoj rečenici pomiješani razni načini pisanja brojeva: "Oko 4% izjašnjava se agnosticima, a 3.5% (točka umjesto decimalnog zareza) ateistima. Najveće gradske četvrti su: Trešnjevka (više od 120 000 stanovnika), Novi Zagreb (više od 110 000 stanovnika) i Dubrava (blizu 100 000 stanovnika) (odvajanje tisuća razmakom). Po popisu stanovništva iz 1991. godine, naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706,770 (odvajanje tisuća zaezom) stanovnika, dok je Grad Zagreb imao 777.826 (odvajanje tisuća točkom) stanovnika."

Zašto se wikipedija ne drži hrvatskog pravopisa?

• Veliki brojevi se ispisuju s razmakom: 3 555 222.
• Decimalni zarez je decimalni zarez.
• Točka se u brojevima ne koristi.
• Zarezi se ne koriste nigdje drugdje osim na mjestu decimalnog zareza.

Argumenti:

• 1. Hrvatski pravopis, Babić, Finka, Moguš, Školska knjiga, 1994., str. 85. Navedeni su primjeri brojeva 10 000 i 160 003. Pri ruci nemam druge pravopise ali vjerujem da se u tome slažu.
• 2. Međunarodni službeni standard pisanja velikih brojeva se slaže s hrvatskim pravopisom.

Na službenoj stranici koja cijeli svijet informira o međunarodnim mjernim jedinicama je iznimno važno točno pisati brojeve. Na primjer, u definiciji metra ispisuje se brzina svjetlosti. Možete vidjeti da nema ni točaka, ni zareza. [[1]]

• 3. U internetskom izdanju Hrvatskog obiteljskog leksikona [[2]] na samom početku članka Hrvatska je napisano nekoliko velikih brojeva.
• 4. Ako pri ruci imate bilo koji udžbenik iz matematike, fizike, geografije možete provjeriti kako se pišu brojevi. Lektori udžbenika se još uvijek drže hrvatskog pravopisa.

Englezi tjeraju svoje. Ako računate najobičnijim kalkulatorom odmah će se pojaviti točka na mjestu decimalnog zareza. To je istina. Ali nas njihov način pisanja ne obavezuje. Kao što nas ne obavezuju ni pinte, unce, stope, pedlji, jardi i sl.--Svjetlana (razgovor) 12:34, 21. svibnja 2010. (CEST)

A sve lijepo piše ovdje. Netko si da puno truda kako bi to napisao, a mi pak vrlo malo kako bi to pročitali :).--frk@ 15:19, 21. svibnja 2010. (CEST)

Svjetlana je u pravu što se tiče pravopisa, a Frka što se tiče čitanja napisanoga. O pisanju velikih brojeva (i zareza) piše i ovdje: Zarez#Uporaba izvan jezika. Članke koji imaju pogrešno napisane velike brojeve treba ispravljati, a suradnicima koji ih pišu na pogrešan način bi trebalo objasniti (ostaviti im poveznicu) kako ih pisati. --Roberta F. 06:23, 22. svibnja 2010. (CEST)

Sve je to lijepo, divno i krasno, ali iz (računovodstvene) prakse znam da se ne susrečem sa milijunima pisanim zarezom jer to dodatno komplicira stvari, pogotovo jer se zarez koristi za odjeljivanje cijelog broja od dijelova broja. U skladu s time i računalni programi interpretiraju brojeve. Neki prepoznaju oblik 1 000 000, ali ne svi. Uvriježeniji oblici su 1000000 , 1.000.000 i njima analogni 1000000,00 1.000.000,00 ... Broj 1,000.000,00 biti će interpretiran kao tekst, sa pravopisnom greškom, a ne broj. 94.253.203.85 11:06, 29. svibnja 2010. (CEST)

Brojevi u hrvatskim pravopisima

Od tri važeća pravopisa u Hrvatskoj dva ne ostavljaju mogućnost pisanja velikih brojeva s točkama i zarezima

• Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović, Hrvatski pravopis, str. 160, Matica hrvatska, Zagreb, ISBN 978-953-150-815-5 i
• Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, str. 85. Školska knjiga, Zagreb, 1994., ISBN 953-0-40005-5.

Treći koji to dozvoljava (ovo nažalost nisam provjerila pa moramo vjerovati autoru uputa )

• Vladimir Anić, Josip Silić, Pravopis hrvatskoga jezika, Novi Liber i Školska knjiga, Zagreb 2001. godine, ISBN 953-6045-17-6 (Novi Liber), - ISBN 953-0-40019-5 (Školska knjiga) kaže da je pisanje velikih brojeva s točkama i zarezima lošiji izbor jer je taj način manje pregledan.

Argumenti za nedvosmislene i jedinstvene upute o pisanju velikih brojeva i protiv pisanja točaka i zareza u velikim brojevima:

• Tri pravopisa podržavaju način pisanja velikih brojeva samo s razmacima a samo jedan ostavlja mogućnost pisanja velikih brojeva sa točkama i zarezima a i on izrijekom kaže da je to lošiji izbor.
• Pravilo pisanja velikih brojeva samo s razmacima je jednostavnije i ne ostavlja ni najmanju mogućnost nesporazuma s decimalnim zarezom.
• Dva načina pisanja brojeva kod pisaca i čitatelja stvaraju dojam da je brojeve u člancima neke struke bolje pisati ovako a druge onako.
• Dva načina pisanja brojeva kod čitatelja stvaraju dojam nesigurnosti i nepouzdanosti izvora.
• U sve to se miješa engleski pravopis koji u velikim brojevima ima drugačiji raspored pisanja točaka i zareza i povećava se mogućnost grešaka i nesporazuma.
• Nepostojanje jedinstvenih pravila pisanja brojeva u konačnici može dovesti do toga da pisci koji žele biti sigurni da će biti ispravno shvaćeni posegnu za tuđim pravopisom.--Svjetlana (razgovor) 14:29, 22. svibnja 2010. (CEST)

Vrlo kratak komentar. Riječ je o tri opstojeća pravopisa, a vrijedeći su samo oni koji su dobili odobrenje za uporabu izdano od prosvjetnih vlasti. Pravopis kojega je nakladnik Matica hrvatska ne može se smatrati za vrijedeći.

Koliko sam upoznat, do sad je samo pravopis Babića, Finke i Moguša iz 1994. dobio odobrenje tadašnjega Ministarstva kulture i prosvjete Republike Hrvatske, rješenjem, KLASA: 523-02-01/5-94-01, od 18. travnja 1994. godine.

Vjerujem, proći će još puno vrjemena prije nego li će to pravilo o "bjelinama" u potpunosti zaživjeti, ali to ne priječi otpočinjanje primjene već danas.

Bolje je govoriti o razmacima, i svima će biti jasnije o čemu je riječ

Bugoslav (razgovor) 16:33, 22. svibnja 2010. (CEST)

I ja sam za razmake, jer npr. 1,000.000 izgleda neprirodno, a u svim udžbenicima koje ja imam taj broj je napisan ovako: 1 000 000 --AmyMirka (Come into my world) 19:01, 22. svibnja 2010. (CEST)

S obzirom da nitko nije dao argumente za pisanje velikih brojeva s točkama i zarezima mislim da je vrijeme da se upute učine nedvosmislenim. Ja bih ih promijenila s veeeelikim zadovoljstvom, ako nemate ništa protiv. --Svjetlana (razgovor) 00:57, 1. lipnja 2010. (CEST)

Kakve argumente ako jasno piše kako treba pisati i što je preporučeno (Kako taj način nije pregledan, a pogotovo ako brojka prelazi milijune, bolje je takve brojeve pisati bjelinama umjesto zareza i točke) prema Hrvatskom pravopisu, izadnom 2010. godine i usklađenom sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika? --Roberta F. 01:20, 1. lipnja 2010. (CEST)

Brojevi u wikipediji

Zalažem se za nedvosmislenost u uputama o pisanju velikih brojeva. Zalažem se za ukidanje opcije zarezivanja i točkanja velikih brojeva. Brojevi su prevažni i prečesti da bi mogli imati tretman strjelice i strelice pa da "iako je bolje ovako a možemo pisati i onako".

Dva pravila otvaraju vrata zabunama. Mislim da su dvije opcije u uputama o pisanju brojeva dijelom pridonijele neurednosti članaka wikipedije u tom području. Na primjer, u članku Zagreb je skoro godinu dana pisalo da je prosječna mjesečna neto plaća u Zagrebu 6,228 kn, a da je hrvatski prosjek 5,234 kuna i nitko nije primijetio da smo prema tome članku jeftinija radna snaga od Kineza.

Predlažem da se u tekst uputa o velikim brojevima unese promjena: Iako se prema Hrvatskom pravopisu, izdanom 2010. godine i usklađenom sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika ... veliki brojevi smiju pisati s točkama i zarezima mada je taj način manje pregledan ... za wikipediju dovoljno dobra samo bolja opcija pa se tisuće, milijuni, milijarde i td. naznačuju razmakom --Svjetlana (razgovor) 03:04, 1. lipnja 2010. (CEST)

Problem s razmacima je što služe za odvajanje riječi, pa preglednik može prijeći u novi red i razdvojiti broj na dva dijela. To se može izbjeći ako se stavi no-break space (HTML  ) ili predloškom {{nowrap}}. Brojevi bi bolje izgledali s manjom širinom razmaka, međutim kako za to u HTML-u predviđeni   ne radi jednako u svim preglednicima umjesto toga bi se mogao napraviti predložak kao što je en:Template:Gaps. --82.132.19.253 10:15, 1. lipnja 2010. (CEST)

Već neko vrijeme pokušavam vam skrenuti pažnju na veliki broj članaka s velikim brojem pogrešno napisanih velikih brojeva. Brojevi se sada pišu na više načina:

• a) 1 000 000 - preporučena varijanta hrvatskog pravopisa, koristi se u udžbenicima
• b) 1,000.000 - dozvoljena varijanta hrvatskog pravopisa koju treba izbjegavati
• c) 1,000,000 - engleski pravopis
• d) 1000000 - greška
• e) 1.000.000 - greška

Istina je da u našem pravopisu postoje dvije mogućnosti za pisanje velikih brojeva ali one nisu ravnopravne. Jedna je bolja od druge.

• a) Ako su korisnici wikipedije najčešće učenici, ako znamo da su brojevi u udžbenicima napisani s razmacima, zašto učenike i sve druge koji se sjećaju brojeva kako su ih učili u školi namjerno zbunjivati točkama?
• b) Zašto bismo bili nepažljiviji naspram brojeva nego naspram drugih pravopisnih i kojekakvih pravila pa korisnike nenamjerno (ili namjerno, u to ne bih ulazila) zbunjivali engleskim pravopisom i greškama?

Ponovit ću još jednom (kako bih izbjegla i najmanju mogućnost nesporazuma) vidim dva problema povezana s ovom temom:

• a) inzistiranje na dvojnom sustavu, slobodi izbora po cijenu nejasnog izražavanja
• b) nepažljiv odnos naspram pisanja brojeva, preveliki broj grešaka i neispravljanje grešaka

Mislite li da je propitkivanje postojećeg sustava korisno ili je dovoljno dobro ovako kako je? Mislite li da su pogreške u pisanju velikih brojeva sporadične pa ih treba ispravljati u tišini ili su sustavne pa o njima treba govoriti u kafiću? Mislite li da su drugi problemi u wikipediji puno veći i da ovaj ne zavrjeđuje vašu pažnju i vrijeme?

Iznimno ću cijeniti odgovaranje na bilo koje od pitanja i svaki kometar ću smatrati korisnim, konstruktivnim i dobrodošlim.--Svjetlana (razgovor) 14:08, 2. lipnja 2010. (CEST)

Kafić duhova

Negdje sam pročitala kako kafić najsigurnije mjesto za dobivanje odgovora. Zar nitko od vas koji stavljate točku umjesto decimalnog zareza ne želi, lagano, uz kavicu, objasniti zašto to čini? Zar nitko od vas koji se zalažete za dvojni sustav ne želi objasniti prednosti dvojnosti? Zar nitko nema vremena za 2-3 rečenice u kojim će pobrojiti prednosti sustava koji koristi? Osjećam se kao da vičem u praznoj prostoriji i glas mi se odbija o zidove.--Svjetlana (razgovor) 11:19, 4. lipnja 2010. (CEST)

Svjetlana, razumijem tvoju dobru namjeru. Čim sam čuo za ovaj način pisanja počeo sam ga rabiti. Vjerujem da će i ostali uvidjeti prednosti toga načina pisanja. Slobodno izmijeni gdje god misliš da je potrebno. Ja ću te podržati, a vjerujem i ostale suradnice i ostali suradnici koji su se javili u raspravi. -- Bugoslav (razgovor) 19:24, 4. lipnja 2010. (CEST)

Ne znam za ostale, ali ja se u raspravu ne uključujem jer pojma neman o dvojinim, pravopisnim, američkim itd. načinima pisanja brojeva. U člancima pišem 3,7 odnosno 15.000 (primjeri). Ako nije točno nek me netko upozori i rado ću prihvatiti kritiku.--Saxum 19:42, 4. lipnja 2010. (CEST)

Evo da se i ja izjasnin. Ža mi je što tako vridna suradnica ne dobije ni kratki odgovor od ostalih suradnika, al nije za čudit se... Uglavnom, ja u svojim člancima koristin točku umisto razmaka za odvajanje tisućica i naravno zarez za decimalni zarez (al isključivo za decimalni zarez). E sad, zašto? Zato jer mi je to praksa otkad znan za sebe i svi moji članci (uz to što su maksimalno pravopisno točni) bez iznimke imaju takve oznake brojeva. Jedan od razloga je taj što razmak izgleda neprirodnije od točke, a i kad se koristi razmak pola broja ode u idući red (ako je slučajno na kraju reda). Odvajanje zarezom koristin samo za decimalni zarez, a ne npr. za milijune jer isto neprirodno izgleda i, da se mene pita, totalno nepotribno. Ja smatran da je ovakva upotreba u redu i namjeravan je se pridržavati i dalje. BlackArrow (razgovor) 19:50, 4. lipnja 2010. (CEST)

Neki su suradnici argumentirali svoje stavove o pisanju brojeva na mojoj stranici za razgovor. Čini mi se da bi i njihove doprinose na tu temu bilo vrijedno uključiti u raspravu:

1. Zen-budistički pristup suradnika Ex13: ..."Slobodna si pisati razmake... U članku sam ispravio razmake u točke, jer si upravo ti krenula točke ispravljati u razmake..."

2. Za suradnika Bracu je estetski kriterij iznad pravopisa: "Uklonio sam tvoju izmjenu ... jer se tom promjenom, koliko god ona bila pravopisno ispravna, nagrdio izgled predloška ... Decimalni zarez ili točka, svejedno će biti razumljivo onome tko to bude čitao."

3. Nulta tolerancija na nasilje suradnice Roberte F: "Uobičajeno velike brojeve pišem s točkom, ponekad s bjelinom, a možda ponekad i pogriješim. Za jezično nasilje nisam, a suradnicima ako postoji mogućnost izbora, treba ju ostaviti." --Svjetlana (razgovor) 15:38, 5. lipnja 2010. (CEST)

---

Suradnica je slobodna upozoriti na pravopisna pravila vezano uz pisanje brojeva, ali otvarati raspravu o tome zašto netko piše razmake, a zašto netko točke, nije za Wikipediju, jer Wikipedija nije forum. Slijedom toga, ako nema daljnih pravopisnih uputa kako pisati brojeve, molim da se zaključi s ovom raspravom. Hvala na razumijevanju.--Ex13 (razgovor) 16:03, 5. lipnja 2010. (CEST)

Crkve

Kad smo kod pravopisa, primijetih ima jako puno mjesta gdje se imena crkava (kao institucija) pogrešno pišu. Crkve su institucije i prva riječ u imenu institucije se piše veliko, a ostale malo, čak i kada je ta riječ 'crkva'. Tako se piše: Katolička crkva, Srpska pravoslavna crkva, Engleska crkva...

Izvori:

• Babić, Finka, Moguš, Školska knjiga, Zagreb, 1994., točka 71. na strani 14.
• Hrvatska opća enciklopedija, Svezak 5, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2003. pod 'Katolička crkva', ali i ostale crkve

Uvriježilo se nekako mišljenje da se riječ crkva piše velikim slovom kad nije građevina, tj. kada je dio Božjeg naroda. To je točno kada se kaže samo Crkva. No crkva kao vrsta institucije se piše malo kao i škola, sveučilište isl., pa tako i u imenu istitucije ako nije prva riječ. Krivo ovo pišu mnogi crkveni izvori, pa tako često i Glas Koncila, ne znam zašto.

Ja sam poispravljao na nekim mjestima pogrešno pisanje toga, ali ima jako puno grešaka. Zivac (razgovor) 15:40, 2. lipnja 2010. (CEST)

Ja znam zašto crkveni izvori tako pišu i pritom to nije greška. Naime, Crkva jest institucija, ali se teološki (točnije: kristološki) i ekleziološki promatra i kao osoba (ne kao „dio Božjega naroda“). Stoga se i razlikuje od škole, sveučilišta i sl. (uostalom, oni se i ovdje pišu malim slovom, dok se Crkva piše velikim). Crkva predstavlja Krista (ne kao predstavnica, nego kao on sâm), stoga je ona osoba i piše se kao vlastito ime, pa i u nazivima sastavljenim od više riječi (npr. Katolička Crkva, Srpska pravoslavna Crkva itd.). Mislim da nije bilo potrebno ispravljati, a pogotovo se nije smjelo brisati preusmjeravanja. Tako sada više netko tko će tražiti natuknicu Katolička Crkva, takvu natuknicu neće naći, makar ta Crkva sebe samu upravo tako zove.--Donatus (razgovor) 17:57, 2. lipnja 2010. (CEST)

Sorry, ne bi išlo. Crkva ima teološko značenje i ako se koristi u tom značenju onda se piše velikim slovom. Međutim, crkva u izrazima Srpska pravoslavna crkva, Katolička crkva, Zagrebačka crkva (= Zagrebačka nadbiskupija) nema to značenje nego je ime za tip institucije. KKC 816. veli:

"Jedina Kristova Crkva (...) jest ona koju je nas Spasitelj poslije svoga uskrsnuća predao Petru da je pase te njemu i drugim Apostolima povjerio da je šire i njome upravljaju (...). Ta Crkva, ustanovljena i uredjena na ovom svijetu kao društvo, opstoji (subsistit in) u Katoličkoj crkvi, kojom upravljaju nasljednik Petrov i s njime sjedinjeni biskupi" (podebljanja su moja)

Ovdje se jasno vidi razlika Crkve kao teološkog pojma, koja je jedna, sveta, katolička i apostolska te crkve kao društva u ovom svijetu (institucije) kojih imaš mali milijun. Punina Crkve postoji jedino u Katoličkoj crkvi, ali neka dobra Crkve postoje i u ostalim crkvama, to je sadržaj idućih točaka KKC. Osim toga, riječ crkva ako nije korištena kao oznaka za cijeli Božji narod uvijek označava partikularnu crkvu. To počinje od crkava iz Otkrivenja, odnosi se na sve autokefalne i autonomne pravoslavne crkve, anglikanske crkve, crkve drugih denominacija, pa i mjesne crkve unutar jedne crkve kao što su biskupije. Teološka razlika između Zagrebačke nadbiskupije i Srpske pravoslavne ckrve ne postoji - u tom su kontekstu nadbiskupija i crkva sinonimi, pa bi argumentiranje da se crkva treba uvijek pisati velikim slovom bilo ekvivalentno argumentiranju da se riječi biskupija i nadbiskupija moraju uvijek pisati velikim slovom.

Postoje doduše teološke argumentacije po kojima se Katolička crkva može pisati kao Katolička Crkva jer je to, kako veli nauk, jedina kristova Crkva i teološki obuhvaća cijeli Kristov narod, priznavali drugi to ili ne. Prema tome bi se jedino kod KC pisalo crkva veliko, a kod svih ostalih (Srpska pravoslavna crkva, Engleska crkva...) malo. Iako kao katolik u potpunosti podržavam katolički nauk glede ovoga, mislim da bi prevopis trebao ostati nepristran jer bi inače svaka crkva mogla početi jedino sebe pisati velikim slovom. Osim toga moramo priznati da, u vidljivom smislu, nije niti Katolička crkva cijela Crkva. No to je već teologija.

Moram priznati da nisam razumio kako to misliš da je crkva (ili Crkva) osoba? Srpska pravoslavna crkva je osoba? Kakva? Ako jest osoba, onda bi se sve trebalo pisati veliko, dakle Srpska Pravoslavna Crkva. Je li Zagrebačka nadbiskupija osoba?

Što se tiče preusmjeravanja, Katolička Crkva preusmjerava na Katolička crkva, što je sasvim prirodno i članak govori o tom pojmu.

Molim da netko tko zna prebaci ovo na prikladnu stranicu, ja to ne znam. Zivac (razgovor) 03:02, 4. lipnja 2010. (CEST)

Crkva označava zajednicu vjernika i onda se piše velikim slovom. To je isključivo teološki pojam. Pri pisanju o institucijama riječ treba pisati malim početnim slovom, osim ako je to prva riječ u imenu. Ne znam zašto se ovdje odjednom forsira pogrešna učestalost umjesto, kao što smjernice kažu, službeni pravopis(i). Ako se govori o zajednici svih vjernika katolika, onda se piše "katolička Crkva". Ako se govori o vjerskoj instituciji na čijem čelu je papa, govori se o Katoličkoj crkvi. Rosier ♫ razgovor 04:06, 14. lipnja 2010. (CEST)

Još trebam dodati kako izvori koje Kubura često navodi, Glas koncila, Radio Vatikan i Hrvatska biskupska konferencija imaju razloge govoriti o Katoličkoj crkvi iz teološke perspektive, tj. kao o zajednici vjernika. Wikipedija nije Katolička crkva i o njoj se mora pisati objektivno, tj. kao o vjerskoj ustanovi, osim kada se zaista spominje katolička zajednica vjernika, a i tada treba biti nedvosmislen. (Ovime ispravljam gore navedeno "pogrešnu učestalost". Nije pogrešna, nego se tamo gdje se koristi, misli na nešto drugo.) Rosier ♫ razgovor 04:17, 14. lipnja 2010. (CEST)

Ostaje problem samooznačavanja.
Neću upadat u uređivačke ratove po ovom pitanju. Nije potriba. Rišit će se ovo.
Bitno je da smo svi spomenuli argumente, a virujen da će o ovome raspravljat i usuglašavat se i osobe kojima je ovo posal (jezikoslovci, bogoslovi), a ne samo mi dobronamirni wikipedisti. Kubura (razgovor) 04:32, 14. lipnja 2010. (CEST)

U vezi s time, preusmjerio sam članak "Crnogorska pravoslavna Crkva" (sic!) na "Crnogorska pravoslavna crkva" i kao obrazloženje naveo uputnicu na §68, str. 15. osmoga izdanja pravopisa BFM. S dužnim bih poštovanjem prema uvaženome i vrijednome suradniku Donatusu najljepše molio da se u rješavanju pravopisnih pitanja pridržavamo hrvatskoga pravopisa koji nema nikakve veze ni s kristologijom ni s ekleziologijom, kao ni s ostalim nejezičnim disciplinama (kojima ovime ne umanjujem valjanost i vrijednost). Citiram BFM, "Katolička crkva u Hrvata, Srpska pravoslavna crkva, Ruska pravoslavna crkva". I tu je kraj bilo kakve smislene rasprave. To što se Katolička crkva nazivlje "Katoličkom Crkvom" iz ovih ili onih razloga samo je žalostan primjer njezine nepismenosti, i to ne toliko iz neznanja, koliko iz tvrdoglavosti koja me podsjeća na bahati stav krovne domaće zemljopisne udruge o nazivu zemljopis i geografija. Bilo bi tužno kad bi se Crkva (ovdje velikim slovom, postoji razlika!) od braniča i njegovatelja hrvatskoga jezika (Biblija KS mi je kao studentu prevoditeljstva temeljni jezični priručnik bez premca) prometnula u njegova razaratelja. Mislio sam da je pouka koju je akademik Babić održao novinarki Glasa Koncila Smiljani Rendić o njezinim "reverencijalnim majuskulama" (hrv. veliko slovo iz počasti) još davne 1993. zauvijek riješila pitanje velikoga početnoga slova u crkvenim pojmovima, ali očito se neke stvari sporo prihvaćaju. Shvaćam da je suradnik Donatus uvjeren u ispravnost svojega načina pisanja, ali uvjeren sam i ja u mnogo stvari koje ipak držim za se ako nemam relevantnih argumenata. Jedna je stvar pisanje za osobne pa čak i unutrašnje Crkvene potrebe, a drugo je pisanje za potrebe cijele hrvatske javnosti koje mora biti u skladu s prihvaćenim pravopisnim pravilima hrvatskoga književnoga jezika. Ona se pak ne utvrđuju ni na Kaptolu ni u Vatikanu. Ne želim da se ovo shvati kao osobni napad protiv uvaženoga suradnika Donatusa jer mi to nipošto nije namjera, ali u borbi za hrvatski jezik i pravopis ne mislim ustuknuti ni pred kakvim nejezičnim argumentima koji su u jezičnoj raspravi posve nevažni. S poštovanjem, --Marko Pojatina (razgovor) 03:44, 1. veljače 2011. (CET)

Gramatika

Imam jedno gramatičko pitanje... Pošto je naš hrvatski jako kompliciran jezik, mislim da se jedna riječ iz engleskog krivo prevodi na hrvatski... Naime kod MMORPG prva riječ - massively se konstantno prevodi kao masivna, a ja mislim da je ispravno masovna. Jel imamo kojeg stručnjaka za hrvatski ovdje koji bi mogao odgovoriti na moju jako tešku dilemu? --Andycro (razgovor) 21:36, 5. lipnja 2010. (CEST)

Mislim da ovo treba ići u Jezična pitanja --AmyMirka (Come into my world) 21:41, 5. lipnja 2010. (CEST)

Slažen se, ovo ide u jezična pitanja, al evo i odgovor. Za massively prijevod ide masivna. Rič masovna označava veliki broj nečeg dok masivna označava nešto veliko po obujmu (ili što li je već u kontekstu...). BlackArrow (razgovor) 21:46, 5. lipnja 2010. (CEST)

Andycro je u pravu. Masovna je bolje rješenje. Definicija tog žanra sa engleske wikipedije je "genre of computer role-playing games in which a very large number of players interact with one another within a virtual game world" - dakle temeljno obilježje žanra je velik broj igrača tj. masovnost. Riječ "masivnost" u hrvatskoj varijanti ne znači apsolutno ništa kao što ne bi značila ni u hipotetskim i neispravnim frazama "masivna grobnica", "masivni prosvjedi" i slično. Ovdje se jednostavo radi o "masovnoj igri". Timbouctou (razgovor) 03:29, 12. studenog 2010. (CET)

Koćenje i rađanje

Životinje se kote, ljudi se rađaju. Žene su trudne, životinje su skotne. I kod biljaka se koristi pojam uroda i rađanja (ovogodišnji urod uljane repice). S druge strane, kod prirodne smrti, ljudi umiru, životinje ugibaju (ima i "crknuti" koji ima posprdno-pogrdniji prizvuk). Izraz poginuti (koristi se za ljude, ne za životinje) i biti ubijen u hrvatskom označava različite stvari, dok se u engleskom za to koristi isti glagol.
Malo za ponoviti gradivo: kuja se šteni (kuja je oštenila mladunce), mačka se maci, krava se teli, kobila se ždrijebi, ovca se janji, koza se jari. Kokoši, tuke, guske, patke nesu jaja (snijele su jaja), a iz jaja se izlegu pilići, tučići, guščići, pačići. Kubura (razgovor) 05:09, 10. lipnja 2010. (CEST)

Ima pasa koji su zaslužili odličje, konja kojima su dodijeljeni plemićki naslovi. Dajemo im imena, neki bi rekli nadimke, ali su to imena. Pogledaj en:List of historical horses (ima čak i prijevod). Kad u konjičkim športovima govore o pobjedniku govore o konju i njegovomu jahaču. Jedno su domaće životinje, a drugo su ljubimci, iako bih ja rekao da životinje trebaju imati veća prava od ljudi, koji su također obične životinje. Picok je obranio Đurđevac, neki bogataši su ostavljali silna bogatstva svojim mačkama, psima, papagajima. Ja bih za neke ljude rekao da su krepali, ali za većinu životinja to ne bih ikad rekao. -- Bugoslav (razgovor) 15:43, 11. lipnja 2010. (CEST)

Ne zaboravit en:Ship's cat. Rosier ♫ razgovor 17:10, 11. lipnja 2010. (CEST)

Točno, za mene je Blackie, a vjerujem i za suborce, živo biće koje ima jednako pravo kao i čovjek (ako ne i više od čovjeka). -- Bugoslav (razgovor) 17:40, 11. lipnja 2010. (CEST)

Ljudi su često okrutni prema životinjama. Osjećaj nečiste savjesti, grijeha, umanjuju isticanjem razlika između njih i nas pa s obzirom da su životinje različite, nenaoružane i ne govore ljudskim jezikom zaključuju da nemaju svijest, osjećaje, nisu spoznale sebe, ne boli ih kad ih se ranjene progoni u lovu, muči u laboratoriju, drži u tijesnim kavezma, kote se, krepavaju i td. Kubura je u pravu što se tiče postojanja i uprabe riječi ali ja tu razliku ne volim.--Svjetlana (razgovor) 00:53, 12. lipnja 2010. (CEST)

Prodano je...

milijun primjeraka igre ili albuma. Bolje nego da je igra ili album prodan u milijun kopija? --AmyMirka (Come into my world) 03:36, 10. studenog 2010. (CET) (poruka [3])

• "Album je prodan u milijun primjeraka." Timbouctou (razgovor) 03:13, 12. studenog 2010. (CET)

Povijesni prezent

Ovo je moj mali pamfletić protiv povijesnog prezenta koji se i prečesto koristi u člancima. Osobno me nervira čim ga vidim i smatram da je potpuno nepotreban i neprimjeren, ali čini se da autori vole taj glagolski oblik i da on naoko pridonosi dinamičnosti teksta. Dogodilo se da sam za probu u jednom članku promijenio sve pov. prezente u perfekte, a sljedeći autor ih je vratio i pitao "zašto sve u perfekt?". Odgovor njemu, naravno, je zato što se opisani događaj dogodio a ne događa se. Jasno je da će u većini slučajeva čitatelj naslutiti da se radi o prošlom vremenu, ali problem nastaje kada između dva događaja koji su započeli u prošlosti treba diferencirati između onih koji su u prošlosti i završili te onih koji traju i u sadađnjosti. Npr. "umire 1990." treba promijeniti u "umro je 1990.", "od 1990. djeluje u sastavu..." treba ostati tako i to je po meni jedina ispravna upotreba prezenta u kontekstu prošlih događaja. Smatram da bi povijesni prezent trebalo sustavno izmijeniti u perfekt u svim člancima gdje je to moguće, zbog veće jasnoće teksta (što je uostalom i cilj wikipedije). Također bi trebalo educirati potencijalne autore o tome. Sjećam se još iz osnovne škole da je to glagolski oblik čija se upotreba u pravilu ne preporučuje te da mu je mjesto u novinama ali ne i u beletristici niti u znanstvenoj literaturi.

Naravno, sad je pitanje da li i uredništvo wikipedije dijeli ovakvo viđenje, a najviše me zanima što jezikoslovci misle o tome. Jer ja nisam jezikoslovac ali mi je stalo do jasnoće u izražavanju. --Zoran M (razgovor) 19:33, 19. veljače 2011. (CET)

Pisanje sklonidbe čeških i slovačkih imenâ

Moje je pitanje kako se piše sklonidba čeških i slovačkih imena kad postoji crtica (tzv. "čárka"). Primjer: nominativ je "Markéta Czerná", da li je genitiv "Markéte Czerne", "Markéte Czerné" ili nešto treće? Hvala unaprijed. --Mario Žamić (razgovor) 15:28, 16. ožujka 2011. (CET)

Mjerne jedinice

Bas sam dosao na stranicu [[4]] i cudim se kako su napisane mjerne jedinice. Da li se pise Džul ili Joule, Newton ili Njutn., Kulon ili Coulomb... itd. Bok i hvala na pomoci! --Croq (razgovor) 13:03, 25. ožujka 2011. (CET)

Koliko se sjećam, nas su učili da se imena znanstvenika pišu npr. Newton ali se mjerna jedinica piše njutn (skraćeno samo N). Isto tako, kulon, džul, itd.--Anton 008 13:31, 25. ožujka 2011. (CET)

pisanje bugarski imena u hrvatskom jeziku

Zdravo, da li itko zna da li postoji formalni sustav za transkripciju bugarskog imena u hrvatskom jeziku, posebno fonem Ъ?. Nedostaje se ili je zamijenava s glasova a, kao u srpskom jeziku? Sada ovdje imaju sljedeće primjerima: Казанлък: Kazanlk ili Kazanlak, dalje: Несебър - Nesebr, Nesebar ili Nеsebăr, Вълчедръм: Valčedrm ili Vlčedrm, a može Valčedram? Pozdrav! --Пакко (razgovor) 21:43, 5. svibnja 2011. (CEST)

Nešto o transkripciji i transliteraciji piše na stranici transkripcija. Netko je napisao da se koristi izravni sustav transkripcije, no ne vjerujem u to, jer bugarski jezik sadrži glasove koji postoje u hrvatskom, pa nema potrebe pisati bugarska imena na engleski način. Pogledat ćemo po pravopisima, pa ćemo ti reći. Kubura (razgovor) 03:24, 4. lipnja 2011. (CEST)

Hvala za odgovor! Našao sam ovo "Transkripcija i transliteracija bugarskih osobnih imena. Pravopis hrvatskog jezika, Matica Hrvatska, Zagreb, 2007" što mislim da ću učiniti, ovaj tjedan će ga tražiti u Nacionalnoj knjižnici u Sofiji. Pozdrav!--Пакко (razgovor) 21:07, 5. lipnja 2011. (CEST)

potisućaka

Dajte molim vas promijenite ovo potisućaka u promila. Čija je to uopće riječ? Nasilne promjene jezika nikad nisu dobrodošle. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 31.147.67.152 (razgovor • doprinosi) 01:24:27, 28. srpnja 2011. (CEST)

Vezano uz stranicu za razgovor Razgovor:Kosovo.

Neregistrirani suradniče, pogledaj na str. 45. Hrvatske enciklopedije (1999. – 2009.), u 9. sv. (Pri–Sk), lijepo piše:

promil (od lat. pro mille: kroz tisuću, na tisuću) → POTISUĆAK

Citat: Potisućak naš od 341 privrjednice na 1000 ženskinja već je vrlo visok, pa bi ipak daleko zaostajao za potisućkom austrijske statistike, koji ondje iznosi 512 na 1000 ženskinja, više dakle nego li potisućak kod cieloga našega žiteljstva. Bez obzira na HOL – HE očito rabi pojam potisućak kao glavni naziv enciklopedijskoga članka.

Nadalje, ubuduće rabi stranicu za razgovor o jezičnim pitanjima gdje će ovaj komentar biti premješten.

Priča velepoštovanoga neregistriranoga suradnika o nekom nasilju nema temelja. Nasilje bi bilo isključivo pisanje riječi promil gdje se jednako tako može pisati riječ potisućak. U prethodno navedenoj HE, piše se i Taj Mahal i Tadž Mahal u različitim člancima, stoga ne vidim problema u pisanju riječi promil i potisućak. Niti sve mora biti "pravopisno usklađeno", pa niti u istome članku. Toliko za sad. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav. -- Bugoslav (razgovor) 21:43, 28. srpnja 2011. (CEST)

potisućak se rijetko koristi, pa mislim da je bolje koristiti riječ promil koja je vjerujem poznatija čitateljima Wikipedije. Wikipedija ne treba zbunjvati čitatelje kao npr. spomenutog IP-ija.--MAN_USK ^recider 21:10, 29. srpnja 2011. (CEST)

Reprezentacija do 19 godina

Jezični savjetnik u Hrvatskom slovu u broju od 2. prosinca 2011. na str. 26. u članku U-19 ili do 19 (autor Domagoj Vidović) obrazložio je zašto treba rabiti izraz "hrvatska reprezentacija do 19 godina" (kojeg se sve donedavno rabilo), a ne "hrvatska U 19 reprezentacija". I tako za ostale dobne skupine. Kubura (razgovor) 23:02, 23. prosinca 2011. (CET)