Borislav Pekić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Pekić na poštanskoj marci RS

Borislav Pekić (Podgorica, 4. veljače 1930. - London, 2. srpnja 1992.) srpski književnik

Životopis[uredi VE | uredi]

Pekić je rođen u Podgorici, otac mu je bio visoki državni činovnik, tako da su se često selili, kao dijete Pekić je živio u Starom i Novom Bečeju, Mrkonjić Gradu, Kninu i Cetinju. Poslije rata dovršava gimnaziju u Beogradu, gdje ga zlokobne 1948. kad se Tito obračunavao sa Staljinom i staljinistima dohvaća nemilosrdni režim, jer je bio član ilegalne studentsko-gimnazijske organizacije "Savez demokratske omladine Jugoslavije". Pekić je osuđen po "Zakonu o krivičnim djelima protiv naroda i države", na prvostupanjskom sudu na 10 godina, a potom na Vrhovnom sudu NR Srbije kazna mu je povećana na 15 godina zatvora s prisilnim radom. Pomilovan je 29. studenog 1953. godine, na tzv. Dan republike.[1]

Po izlasku iz zatvora studira u Beogradu eksperimentalnu psihologiju. Emigrirao je u London 1971. godine. Kad se SFRJ raspadala vratio se, 1989. godine je zajedno s dvanaest srbijanskih intelektualaca osnovao Demokratsku stranku, kojoj je 1990. godine postao potpredsjednik. Na izborima 1991. bio je kandidat Demokratske stranke u beogradskoj općini Rakovica gdje ga je pobijedio protukandidat Vojislav Šešelj.

Nepotpun popis djela[uredi VE | uredi]

  • Vreme čuda, Prosveta, Beograd, 1965.
  • Hodočašće Arsenija Njegovana, Prosveta, Beograd, 1970.
  • Zlatno runo, Prosveta, Beograd, 1978.
  • Besnilo, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1983.
  • Godine koje su pojeli skakavci, BIGZ, Beograd, 1987.
  • Pisma iz tuđine, Znanje, Zagreb, 1987.
  • Atlantida, Znanje, Zagreb, 1988.

Nagrade[uredi VE | uredi]

Pekić je dobitnik brojnih nagrada, neke od važnijih:

  • 1970. NIN-ova nagrada za roman Hodočašće Aresenija Njegovana
  • 1972. Nagrada za komediju godine na Sterijinom pozorju
  • 1982. Nagrada Radio Zagreba
  • 1984. Nagrada Beogradski pobjednici za najčitaniju knjigu
  • 1984. Godišnja Nagrada Udruženja književnika Srbije za sabrana djela
  • 1987. Njegoševa nagrada za Zlatno runo (sedam svezaka)
  • 1987. Nagrada "Miloš Crnjanski" za drugi svezak romana Godine koje su pojeli skakavci
  • 1988. Goranova nagrada za roman Atlantida

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. www.borislavpekic.com, pristupljeno 22. kolovoza 2016.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]