Matko Peić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Matko Peić
Matko Peić
Matko Peić
Rođenje 10. veljače 1923., Požega, Hrvatska
Smrt 30. listopada 1999., Zagreb, Hrvatska
Nacionalnost Hrvat
Zanimanje povjesničar umjetnosti, slikar, književnik
Portal o životopisima

Matko Peić (Požega, 10. veljače 1923.Zagreb, 30. listopada 1999.), bio je hrvatski povjesničar umjetnosti, slikar i književnik. Pisao je putopise, eseje i feljtone.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Matko Peić rodio se u Požegi 1923. godine. Školovao se u rodnome gradu, a nakon toga u Zagrebu gdje je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti 1947. i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1956. godine predavao je povijest umjetnosti na ALU.[1] Bavio se i književnošću te se smatra da je uveo stilskoperiodizacijski pojam rokokoa u proučavanje hrvatske književnosti 18. stoljeća. primjenivši ga na djela Antuna Kanižlića.

Od 1991. godine bio je redoviti član HAZU.[1]

Nepotpun popis djela[uredi | uredi kôd]

Likovne monografije:

Likovne studije i eseji:

  • Francuski slikari 18. stoljeća, Zagreb, 1967.
  • Hrvatski umjetnici, Zagreb, 1968.
  • Portreti hrvatskih umjetnika 19. i 20. stoljeća, Zagreb, 1986.
  • Europski umjetnici, Zagreb, 1986.

Putopisi:

  • Skitnje, Zagreb, 1967. (2. izd. 1985., 3. izd. 1996., 4. izd. 2002.)
  • Jesen u Poljskoj, Zagreb, 1969.
  • Crno zlato, Zagreb, 1974. (2. izd. Biblioteka INA, knj. 21, Zagreb, 2004.)[3]
  • Ljubav na putu od Drave do Jadrana, Zagreb, 1984.
  • Požega: eseji, feljtoni, putopisi, Požega, 1995.
  • Putnik bez putovnice, Privlačica, Vinkovci, 2000. (prir. Stanislav Marijanović)[4]

Zavičajne monografije:

  • Požega i Turci: predavanje i izložba u povodu 300 godina oslobođenja Požege od Turaka, Izložbena dvorana Muzeja Požeške kotline, 25. ožujka-7. travnja 1988. godine, (Slavonska Požega, 1988.) (suautor: Ive Mažuran)[5]

Izabrana djela:

  • Izabrana djela, Zagreb, 1982.

Djela o književnosti

  • Barok i rokoko u djelu Antuna Kanižlića (1699-1777), Rad JAZU, knj. 365, Zagreb 1972, 5-133

Ostalo:

  • Pristup likovnom djelu, Zagreb, 1968. (udžbenik, više izdanja)
  • Susret s umjetničkim djelom, Zagreb, 1968. (udžbenik)
  • Vanja Radauš: izložba crteža: Umjetnički paviljon u Zagrebu, 16.VI.-30.VI.1972., Zagreb, 1972.
  • Čovjek i kultura, Biblioteka INA, knj. 23, Zagreb, 2004. (prir. Milan Bešlić)[6]

Neka njegova djela je u njenoj antologiji Zywe zradla iz 1996. sa hrvatskoga na poljski jezik prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.

Spomen[uredi | uredi kôd]

  • U rodnome gradu postavljeno mu je spomen-poprsje na trgu koji je nazvan po njemu Trg Matka Peića, a postavljena mu je i spomen-ploča u ulici Antuna Kanižlića na broju 14 [7]
  • Dani Matka Peića, održavaju se u Požegi od 2013. godine, u organizaciji Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Požegi i Grada Požege [8]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 Proleksis enciklopedija: Peić, Matko, preuzeto 4. svibnja 2013.
  2. mvinfo.hr: Slikari naših ljudi i krajeva: Slava Raškaj i Nikola Mašić. Matko Peić, preuzeto 4. svibnja 2013.
  3. Gradska knjižnica i čitaonica Mali Lošinj: Peić, Matko[neaktivna poveznica], preuzeto 4. svibnja 2013.
  4. Privlačica: Putnik bez putovniceInačica izvorne stranice arhivirana 19. listopada 2014., preuzeto 4. svibnja 2013.
  5. Katalog HAZUInačica izvorne stranice arhivirana 29. listopada 2013., preuzeto 4. svibnja 2013.
  6. Vinko Brešić, Poetika skice, Vijenac, broj 310, 19. siječnja 2006., preuzeto 4. svibnja 2013.
  7. Turistička zajednica Požeško-slavonske županije: Matko Peić (1923-1999)Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016., preuzeto 4. svibnja 2013.
  8. Umjesto u Cesarićevim, Požežani će uživati u 'Danima Matka Peića', www.vecernji.hr, objavljeno 11. siječnja 2013. (HAW), pristupljeno 18. svibnja 2021.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Wikicitata
Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Matko Peić


Nuvola apps kcoloredit.pngP vip.svg Nedovršeni članak Matko Peić koji govori o likovnom umjetniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.