Marin Franičević (pjesnik)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Marin Franičević (Vrisnik na Hvaru, 18. svibnja 1911.Zagreb, 17. srpnja 1990.), hrvatski pjesnik i povjesničar.

Od 1941. godine bio je sudionikom NOP-a te glavnim urednikom Slobodne Dalmacije i pokretačem i urednikom "Književnika". Nakon Drugoga svjetskog rata urednikom je časopisa "Republika". Bio je članom Inicijativnoga odbora (8. prosinca 1968. u Žminju) za osnivanje Sabora čakavskoga pjesništva.

Objavio je niz zbirki pjesama: "Zvijezda nad planinom", "Vitar u Korenu", "Sunčani sat", "Sve masline", Na pojih i putih (suautor s Perom Ljubićem). Autorom je prve knjige kritika hrvatske književnosti nakon II. svjetskoga rata "Pisci i problemi".

Brat je hrvatskoga književnika Jure Franičevića-Pločara.[1]

Nakon 2. svjetskoga rata Franičević je djelovao kao zadrti komesar u literaturi i često je prozivao onodobne hrvatske književnike (Vesna Parun, Dobriša Cesarić) zbog nedostatne partijnosti i ideološkoga pravovjerja. Vremenom je Franičević izgubio boljševičke i jugoslavenske iluzije, te se okrenuo dubinskom proučavanje hrvatske starije književnosti, vrhunac čega je monumentalna "Povijest hrvatske renesansne književnosti", 1983. Po riječima S.P. Novaka "Ta je knjiga na svoj način piščev flagelantski iskup za grijehe kritičkog staljinizma. Nitko do tada nije napisao opsežniji pregled književne renesanse i nitko poput Franičevića nije tako suvereno prosudio vrijednost tadašnje lirike" [2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Slobodna Dalmacija Siniša Vuković: Čakavska paleta braće Franičević, 1. travnja 2003.
  2. S.P. Novak: Povijest hrvatske književnosti, sv. III., Marijan tisak, Split, 2004.