Ljelje

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Kraljevi)
Ljelje
Ljelje
 Ovom članku su potrebni dodatci tekstu (ilustracije, slike, zvučni zapisi).
Pomozite Wikipediji, obogatite ovaj članak koristeći datoteke sa Zajedničkog poslužitelja.

Kraljevi, kraljice ili ljelje je ophod za vrijeme Duhova.[1] Običaj je u kasnom srednjem vijeku bio poznat Hrvatima diljem prostora koje nastanjuju. Ivan Gundulić i Junije Palmotić poznavali su taj običaj.[2] Slične običaje imaju i Bugari, Česi (povorka kraljeva) i Rumunji.[1]

Opis[uredi | uredi kôd]

U ophodu sudjeluju dvije skupine djevojaka zvane kraljice i orubljice. Kraljice koje su odjevene u svečanoj nošnji s urešenim muškim šeširom ili krunom, u rukama nose sablje. Kraljice predvodi kralj uz kojeg je barjaktar. Orubljice su, kao i kraljice svečano odjevene, no za razliku od njih nemaju rekvizite. Orubljice pjesmom prate kraljice. Kraj orubljica prisutni su svirači s gajdama/tamburama, kao i momci s košarama koje su namijenjene za darove. Dok prolaze kroz selo ophodnici staju pred određenim kućama ispred kojih kraljice plešu sa sabljama, a orubljice pjevaju pjesme s pripjevima lado i ljeljo čiji je tekst prilagođen ukućanima. Ophod završava kolom. Ukućani stavljaju darove (hrana ili novac) u košare.[1]

Ljelje u Gorjanima[uredi | uredi kôd]

Proljetna procesija kraljica (ljelja) iz Gorjana
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Proljetna procesija kraljica (ljelja) iz Gorjana
Hrvatska
Regija: Europa i Sjeverna Amerika
Godina upisa: 2009.
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO:00235

Ljelje su djevojke iz sela Gorjani kod Đakova koje u proljeće, o blagdanu Duhova, odjevene kao kraljice obilaze selo i izvode ritual sastavljen od osobitih pjesama i mačevnog plesa.[3]

Godišnji proljetni ophod kraljice u Gorjanima, Slavonske kraljice ili Ljelje, narodni običaj, upisan je 1966. godine kao hrvatska kulturna baština. Prepoznat je 2007. kao nematerijalna svjetska baština i 2009. godine upisan je na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.[4]

Kada Ljelje obilaze selo, dijele se na desetak kraljeva opasanih sabljama i muškim šeširima ukrašenim cvijećem i manji broj kraljica koje, poput mladenki, na glavama imaju bijele vijence.

Prilikom obilaska raznih obitelji u selu, one odabiru iz svog širokog repertoara, one pjesme koje su primjerene toj obitelji. Najčešće pjevaju djevojci, mladiću ili mlađoj nevjesti. Potom kraljevi izvode ples sa sabljama, a kraljice pjesmom komentiraju plesne figure (zveckanje i križanje mačeva, te provlačenje ispod uzdignutih mačeva). Slijedi narodni ples uz pratnju gajdaša (u novije vrijeme tamburaša) kojemu se mogu pridružiti i ukućani. Nakon što ih počaste hranom i pićem povorka odlazi u drugu kuću.

Drugog dana Duhova odlaze u susjedno selo ili obližnji gradić. Na kraju slijedi zajednička gozba i zabava kod jedne od sudionica.

Cijelo selo, uključujući osnovnu školu, crkvu i mnoge seoske obitelji, pomaže u organiziranju ovog ophoda, koji znači mnogo djevojkama koje su odabrane da budu Ljelje.

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ a b c Kraljice, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 12. siječnja 2024.
  2. ↑ Razgovor: Marija Novak, etnografkinja i folkloristica /razgovarala Branka Hlevnjak, str. 4, Hrvatsko slovo, Zagreb, petak, 23. studenoga 2007.
  3. ↑ Godišnji ophod kraljice ili Ljelje iz Gorjana na stranicama Ministarstva kulture Republike Hrvatske
  4. ↑ Opis nematerijalne svjetske baštine na službenim stranicama UNESCO-a (engl.)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

v • u
Svjetska baština u Hrvatskoj
Kulturna baština (8)
Biskupska zgrada Eufrazijeve bazilike, Poreč (1997.) • Dubrovnik (1979.) • Katedrala sv. Jakova u Šibeniku (2000.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar1) (2017.) • Split s Dioklecijanovom palačom (1979.) • Starogradsko polje na Hvaru (2008.) • Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici2) (2016.) • Trogir (1997.)
Hrvatska zastava
Prirodna baština (2)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe3) (2017.) • Plitvička jezera (1979.)
Nematerijalna
svjetska baština (22)
Bećarac, pjevanje i sviranje iz istočne Hrvatske (2011.) • Festa svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika (2009.) • Hrvatsko čipkarstvo (2009.) • Hvarska procesija Za križen (2009.) • Istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje na istarskoj ljestvici (2009.) • Klapsko pjevanje iz Dalmacije (2012.) • Mediteranska prehrana4) (2013.) • Međimurska popevka (2018.) • Nijemo kolo (2011.) • Ojkanje (2010.) • Pljočkanje5) (2022.) • Proizvodnja drvenih dječjih igračaka Hrvatskog zagorja (2009.) • Proljetni ophod kraljica (ljelja) u Gorjanima (2009.) • Sinjska alka (2010.) • Sokolarstvo6) (2021.) • Suhozid7) (2018.) • Tradicija pravljenja licitara (2010.) • Tradicija uzgoja lipicanaca8) (2022.) • Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna – tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj (2022.) • Zvončari Kastavštine (2009.) • Transhumanca (2023.) 6)
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ljelje&oldid=6857382"