Novigrad (Zadarska županija)

Predložak:Općina Novigrad je općina u Hrvatskoj.

Koriste se još i nazivi Novigrad zadarski i Novigrad dalmatinski.

Zemljopis

Istoimeno mjesto Novigrad je slikoviti povijesni dalmatinski gradić smješten na južnoj obali Novigradskog mora u dugom strmom zaljevu 33 km sjeveroistočno od Zadra, izgrađen na ostacima tvrđave iz 13. stoljeća na vrhu strmog brijega iznad grada.

Stanovništvo

Naselja općine prema broju stanovnika:

Novigrad: 542
Paljuv: 355
Pridraga: 1.471

Izvor: "Popis 2001., Državni zavod za statistiku RH"

Povijest

Novigrad

Novigrad panorama

Naseljen je od brončanog doba, s gradinskim naseljem na mjestu današnje tvrđave, otkad ovaj kraj naseljavaju «Liburni». Utvrda i naselje nastavili su život i u rimsko doba, kao i nakon doseljenja Hrvata u današnju domovinu u 7. stoljeću, što dokazuju razno ostaci, posebno crkve i dijelovi crkvenog namještaja i drugo.

• 976. godine: porušena benediktinska opatija dvojnog titulara sv. Pavla ili sv. Kate.

• 1220. godine: obnovljena rimska utvrda i nazvana «CASTRUM NOVUM» (Novigrad).

• 1282 godine: ličko - krbavski velikaš Juraj Gusić (Kurjaković) podigao tvrđavu kako bi zaštitio svoje posjede oko Novigrada.

• 1386. godine: u tvrđavi zatočena hrvatsko-ugarska kraljica Marija i njena majka Elizabeta, žena Ludovika I. Anžuvinca i kći bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića (po legendi je kraljica Elizabeta u zatočeništvu izvezla kraljevski plašt – «Planitu», koja se čuva u župnoj crkvi Sv. Marije u Novigradu).

• 1387. godine: kraljica Elizabeta umorena ili je umrla prirodnom smrću.

• 1387. godine: (od siječnja do travnja) tvrđava su s morske strane opsjeli Mlečani, a s kopna Ivan Krčki i Budislav Krbavski. U tvrđavi je hrvatski ban Ivan Paližna držao zatočenu kraljicu Mariju, zaručnicu Žigmunda Luksemburškog.

• 1387. godine: kraljica Marija oslobođena iz zatočenistva.

• 1526. godine: Novigrad (kastel s podgrađem) imao je 1054 stanovnika.

• 1551. godine: u Novigradu napisan Novigradski zbornik starohrvatskog običajnog prava. Novigradski zbornik počinje riječima: "Na slavu božju 1551. na 12. veljače u Novigradu. Ovdje dolje napisat ćemo običaje, koji su bili na tlu Hrvatske između Knina i Nina, kojih su se običaja držali naši djedovi i pradjedovi i mi poslije njih.

• 1571. godine: brojna turska vojska i topništvo Ferhat Sandžaka od Bosne opsjedala je Novigrad, ali su izdržljivi i hrabri branitelji, među kojima se istaknuo kapetan Luka Halaburić, očuvali tvrđavu i prisilili Turke na uzmak.

• 1633. godine: Mletački dužd Francesco Erizzo svojom dukalom udovoljio je zahtjevima Novigrađana: da ih se oslobodi od plačanja državnog poreza tzv. desetine, jer nisu mogli obrađivati svoje polje zbog blizine turske granice, da im se popravi župna crkva koja je bila u trošnom stanju, te da im odobri jednog kirurga. Desetina je tada iznosila 200 dukata godišnje, za popravak crkve odobren je iznos od 50 dukata, a za uzdržavanje kirurga određen je iznos plaće jednog vojnika u tvrđavi.

• 1647. godine: Mlečani pod zapovjedništvom generalnog providura Leonarda Foscola oslobodili Novigrad od Turaka.

• 1662. godine: u boju s Turcima na Otresu (pokraj Bribirskih Mostina) poginuo don Vicko Vlatković, župnik Novigrada, te velik broj Novigrađana (imena su im nepoznata).

• 1700. godine: obnovljena crkva sv. Kate, koja je bila srušena u ciparskom ratu 1571.

• 1708. godine: restaurirana tvrđava - Fortica.

• 1718. godine: temeljito obnovljena (pregrađena) stara župna crkva Porođenja BDM (Male Gospe).

• 1744. godine: arhiđakon don Ivan Vlatković ispisao Statut lige kotara ninskoga "Za držati ga pri sebi i svojih poslidnjih u kući svojoj u Novome gradu".

• 1745. godine: u Novigradu rođen Petar Ante Zorzi, kardinal svete Rimske crkve, nadbiskup i metropolit Udina u Italiji.

• 1776. godine: u Novigradu potpisan sporazum izmedu Mlečana i austrijskih vlasti o uređenju pograničnih područja. S mletačke strane nazočio je generalni providur Dalmacije Gradenigo, a s austrijske pukovnik Aspremont. Sporazum je nazvan Novigradska konvencija prijateljstva.

• 1777. godine: u Novigradu ratificirana Novigradska konvencija prijateljstva.

• 1797. godine: austrijske trupe pod zapovjedništvom pukovnika Danesa zauzele Novigrad.

• 1798. godine: Novigrad postaje sjedište Mirovnog suda (u vrijeme prve austrijske vladavine).

• 1798. godine: Novigrad postaje sjedište Mistnog starješinstva, poput još 22 dalmatinska kotara.

• 1800. godine: podignuta crkva sv. Nikole.

• 1811. godine: dekretom generalnog guvernera Ilirskih pokrajina Bertranda u Ljubljani osnovana općina Novigrad, a s radom je počela 1.1.1812. U sastav općine, uz Novigrad, ušla su sela: Starigrad, Seline, Jasenice, Kruševo, Karin Gornji, Karin Donji, Popović, Donje Biljane, Gornje Biljane, Smilčić, Kašić, Islam Grčki, Islam Latinski, Paljuv, Podgradina, Posedarje (ušlo u sastav općine 1813.), Slivnica i Vinjerac.

• 1878. godine: osnovano Prvo Ribarsko Društvo Novigradsko, prvo u Dalmaciji.

• 1885. godine: prijestolonasljednik Rudolf Habsburški (sin cara Franje Josipa I.) posjetio Novigrad. Povodom njegova dolaska Općina Novigradska izdala pjesmu prigodnicu.

• 1890. godine: Novigrad je imao 969 stanovnika.

• 1907. godine: članovi Narodne (narodnjačke) stranke osnovali Gospodarsku blagajnu za štednju i zajmove.

• 1921. godine: Novigrad je imao 1178 stanovnika.

• 1923. godine: izbila tučnjava između pristalica HSS-a i žandara, osnovan nogometni klub Lav, koji je kasnije promijenio ime u NOŠK.

• 1941-1945 g.: u Drugom svjetskom ratu nastradale 52 osobe.

• 1955. godine: podignuta Tvornica ribljeg brašna.

• 1960. godine: započela s radom Dječja konfekcija (Kondal Novigrad).

• 1962. godine: ukinuta Općina Novigrad.

• 1971. godine: Novigrad je imao 837 stanovnika.

• 1974. godine: otvorena nova zgrada Osnovne škole.

• 1978 . godine: osnovano dobrovoljno vatrogasno društvo Novigrad.

• 1991. godine: Novigrad je imao 612 stanovnika.

• 1992. godine: 2. siječnja jugoslavenska vojska i četnici okupirali Novigrad, u mjestu je ostalo 5 osoba.

• 1993. godine: 25. siječnja u vojno-redarstvenoj akciji "Maslenica" Novigrad oslobođen od okupacije.

• 1993. godine: u Domovinskom ratu poginule 4 osobe.

Novigradsko more

Podrobniji članak o temi: Novigradsko more

Novigradsko ždrilo

Novigradsko more je duboko uvučeni morski zaljev površine 28,65 km². Povezan je s Velebitskim (Podgorskim ili Planinskim) kanalom na sjeverozapadu Novskim (ili Masleničkim) ždrilom, a s Karinskim morem na JI Karinskim ždrilom. Dužina zaljeva u smjeru zapad-istok je 11,0 km, a najveća širina je 4,8 km. Dužina obala Novigradskog mora je 29,7 km. Najveća dubina od 38 m nalazi se neposredno pri ulazu u Novsko ždrilo, a dubine ispod 30 m zauzimaju samo mali dio ispred Novskog ždrila.

U Novigradsko more ulijeva se Zrmanja, duga 69 km i porječjem od 554 km². Osim Zrmanje značajne su još pritoke Bašćica, Draga, Slapaca i druge manje, a važne su i vode koje dotječu iz Karinskog mora u koje utječu Karišnica i Bijela.

Bašćica je duga 19,5 km, a površina slivne zone je 69². Na njoj su i dva umjetna jezera (Vlacine i Grabovac) izgrađena za potrebe natapanja poljoprivrednih površina. Novigradska Draga dužine oko 11 km s Mošunjom (duga oko 10 km), ima slivnu zonu površine oko 58 km&sup2, ali su tokovi slabi i gube vodu u brojnim ponorima, tako da vode rijetko dopiru do mora u samom Novigradu.

Samo Novsko ždrilo vrlo je strmo usječeno u vapnence krškog poda pa se često naziva kanjonom, jer se radi o duboko usječenom klancu tj. sutjesci. Ovaj tjesnac nastao je dugotrajnom riječnom erozijom Zrmanje u doba nakon sto je, otprilike prije 40.000 godina ta rijeka skrenula svoj tok prema zapadu (prije je otjecala ka Krki) i kada je imala znatno veću snagu nego danas, a morska obala se nalazila znatno dalje od današnje. Izdizanjem morske razine zbog otapanja leda na polovima i visokim planinama nakon prestanka posljednjeg ledenog doba, potopljeno je ne samo ovo ždrilo nego i cio Velebitski kanal i Sjeverni Jadran.

Nagibi padina u ždrilu dostižu i 60°, a nisu rijetki pojedini gotovo potpuno okomiti odsjeci. Kolebanja temperatura mora u zaljevu su znatna zbog dotoka hladne vode zimi i jakog zagrijavanja ljeti, pa dosežu i do 22°C na oko 5 m dubine. Za jakih zimskih hladnoća površina mora zna i zalediti, pa i u cjelokupnoj površini.

Slanoća Novigradskog mora je manja nego otvorena Jadrana i povećava se s dubinom jer se zaslađena voda, specifično lakša, drži površinskog sloja. Salinitet na površini varira između 1,46‰ i 35,77‰, a u dubljim slojevima između 35‰ i 38‰. Zbog veće količine različitih mineralnih soli (silikati), prozirnost obično nije veća od 5 m.

Novigradsko more je i dragocjen izvor hrane. Postoje prirodni preduvjeti za rast pojedinih školjaka i zadržavanje ribe. Umjetan uzgoj dosad nije dao većih rezultata budući da očigledno nisu uzeti u obzir svi prirodni i društveni činitelji koji utječu na složenu životnu ravnotežu u ovom moru.

Negativni utjecaj nekadašnje tvornice glinice kod Obrovca, buka današnjih glisera i brodova, otpadne vode, prenaglašena izgradnja uz same obale itd., prijetnja su biološkoj ravnoteži u donjem toku Zrmanje i Novigradskom moru, pa se obnovi i očuvanju ovog bisera Jadrana mora posvetiti pojačana pažnja i briga kako ne bi došlo do promjena koje bi mogle bitno devastirati sam akvatorij, a time pogoršati i uvjete života ljudi na njegovim obalama.

Obrazovanje

Pobjednik natječaja za najljepši vrt u primorskoj Hrvatskoj je OSNOVNA ŠKOLA NOVIGRAD DALMATINSKI (novčana nagrada od 10 000 kn) koja je 2004. godine zabljesnula ljepotom pravoga zelenog bisera Jadrana. Sve je počelo još u ratom razorenom Novigradu, kada su učitelji zajedno s djecom, da bi ublažili ratne posljedice počeli obnovu školskog okoliša i školskog vrta. Neposredno nakon povratka iz progonstva, podignuli su mali maslinik, travnjake za igru, cvjetne gredice, kamenjaru sa sukulentima, ljekovitim i aromatičnim biljem. Svi zajedno, djeca i odrasli, stvorili su novu skladnu cjelinu ljepote kamena i cvijeća. U taj prostor uklapa se ribarska barka ukrašena cvjetnim lončanicama. Novigrad Dalmatinski na Novigradskom moru zbog ljepote ove male škole, prava je cvjetna oaza zadarskoga zaleđa.

Spomenici i znamenitosti

Sakralni objekti

• U tvrđavi se danas nalaze ostaci kapele Sv. Barbare.
• Na ulazu u luku nalazi se crkvica sv. Nikole iz 1800. godine.
• Izvan gradskih zidina nalazi se srednjovjekovna crkva sv. Kate s ostacima benediktinskog i franjevačkog samostana.
• Unutar zidina 1500. g. sagrađena je na starijim temeljima crkva sv. Marije pretvorena u školu krajem 19. st., nakon sto je izvan zidina sagrađena nova župna crkva.
• Crkva Sv. Martina u Pridragi. U župnoj crkvi čuva se "Paško zvono" koje su Pažani 1587. darovali Novigradu.
• U istoj crkvi nalazi se zavjetni kip Gospe od sedam žalosti iz 16. st. koji se posebno štuje.

Kultura

Matica hrvatska - Povjereništvo Novigrad izdaje Novski litopis.

• 1999. godine je izašao prvi broj
• Drugi broj 2000. godine
• treći i četvrti broj su izašli kao dvobroj 2002. godine
• Urednik: Jadran Anzulović.
• Uredništvo: Tomislav Grbin (grafičko uređenje), Željko Karavida (fotografija), Ivana Vlatković (lektura
• Naklada: 700 komada.
• Tisak: Grafotehna, Zadar.
• Broj pod kojim se časopis vodi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici: ISSN 1333-5383

Šport

• NK NOŠK (najstariji i najpoznatiji)
• košarkaški klub "NOVIGRAD"
• boćarski klub
• strjeličarsko društvo
• šahovski klub
• kartaški klub NOŠK

Vanjske poveznice

• Turistička zajednica općine Novigrad

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.