Jemen

Republika Jemen الجمهوريّة اليمنية Al-Džumhūrīyâ al-Yamanīyâ
Zastava Grb
Geslo nema
Himna Ujedinjena republika
Položaj Jemena
Glavni grad	Sana
Službeni jezik	arapski
Državni vrh
- Predsjednik	Abd Rabbuh Mansur al-Hadi
- Predsjednik Vlade	Mohammed Basindawa
Neovisnost	Ujedinjenje 22. svibnja 1990.
Površina	48. po veličini
- ukupno	527.970 km2
- % vode	0 %
Stanovništvo	53. po veličini
- ukupno (2003)	19.349.881
- gustoća	37/km2
Valuta	jemenski rial (100 filsa)
Pozivni broj	+967
Vremenska zona	UTC +3
Internetski nastavak	.ye

Republika Jemen je država u jugozapadnoj Aziji, s obalama na Crvenom moru, Adenskom zaljevu i Arapskom moru. Po obliku vladavine je republika.

Zemljopis

Jemen se nalazi na krajnjem jugozapadu Arapskog poluotoka. Plodnija je od ostalih zemalja Srednjeg istoka, s dobrim obradivim tlom u zapadnim visoravnima gdje redovito pada kiša. Obala i gorje na istoku su vrući, suhi i ogoljeli. U Jemenu se ističu dva planinska lanca: Tibämat aš šam iz smjera S-J s najvišim vrhom Džabal Nabi Šu'ajb i Hadramaut iz smjera I-Z. Država je siromašna rijekama i slatkom vodom. U Adenskom zaljevu se nalazi i jedini veći otok Sokotra.

Povijest

Današnja država Jemen nastala je 1990. ujedinjenjem Arapske Republike Jemen i Demokratske Narodne Republike Jemen. Na području jugozapadnog djela Arapskog poluotoka u starome vijeku bilo je nekoliko gradova-država visoke kulture i civilizacije. U ranome srednjem vijeku Jemenom su vladali Etiopljani i Perzijanci, a od 630. Arapi. Pod turskom vlašću od 1517. do početka 18. stoljeća kada na vlast dolaze jemenski imami. Na početku 19. stoljeća luku Aden su zauzeli Britanci i proširili se u unutrašnjost zemlje osnovavši - Protektorat Aden. Na sjeveru zemlje osnovano je 1918. Mutaveklijsko kraljevstvo Jemen, ali južni dio zemlje ostao je pod britanskom vlašću. Godine 1959. osnovana je Federacija Arapskih Emirata Juga, a nakon odlaska Britanaca 1967. proglašena je Demokratska Narodna Republika Jemen. Potom je 1972. godine izbio rat između dviju jemenskih država; Arapske Republike Jemen i Demokratske Narodne Republike Jemen. Kasniji sukobi doveli su do novog rata 1979., a potom su uslijedili pregovori koji su prethodili njihovu ujedinjenju. Godine 1994. izbio je građanski rat između sjevernjačkih i južnjačkih snaga u kojem je Sjever pobijedio i učvrstio vlast u cijeloj državi.

Stanovništvo

Većina Jemenaca su Arapi muslimani, pripadnici različitih plemena. Svako ima svojeg šeika i vlastite običaje, nošnju i folklor. Unutar plemena živi se u velikim, čvrsto povezanim proširenim obiteljima. Isti dom obično dijeli više generacija iste obitelji. Plemenska tradicija posebno je jaka u Sjevernom Jemenu.

Vidi članak etničke grupe Jemena.

Jezici

U Jemenu se govori 10 jezika od kojih su svi živi. Standardni arapski je nacionalni jezik.

Popis jezika: bathari, hadrami arapski, 300.000 (1995), hobyót, Judeojemenski arapski 1.000 (1995 H. Mutzafi), Južnojemenski arapski 6.760.000 (1996), mehri 70.600 (2000), Sjevernojemenski arapski 7.600.000 (1996), sokotranski 57.000 (1990 popis)., Standardni arapski, Zaljevski arapski 10.000 .

Gospodarstvo

Glavna gospodarska grana Jemena je ribolov i uzgoj deva.U državi prevladavaju izrazito sušna područja pa je druge gospodarske grane teže razviti. Pošto su za pitku vodu teški uvjeti provodi se desalinizacija,tj.odvajanje soli iz mora radi dobivanja pitke vode.Naprednije gospodarstvo u tim krajevima je teško ostvarivo.

Upravna podjela zemlje i gradovi

Republika Jemen je upravno podijeljena na 20 muhafaza (pokrajina, guvernata), i poseban teritorij glavnog grada Sane, koji ima poseban status.

Veći gradovi u Jemenu su;

• Sana
• Aden
• Al Hudaida
• Taizz
• Al-Mukalla

Nedovršeni članak Jemen koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.