Novruz: razlika između inačica
m infokutija |
m infokutija i slike |
||
Redak 12: | Redak 12: | ||
[[Datoteka:Earth-lighting-equinox EN.png|200px|mini|lijevo|<center>Položaj [[Zemlja|Zemlje]] u odnosu na [[Sunce|sunčeve]] zrake u vrijeme ravnodnevice ([[ekvinocij]]a)]] |
[[Datoteka:Earth-lighting-equinox EN.png|200px|mini|lijevo|<center>Položaj [[Zemlja|Zemlje]] u odnosu na [[Sunce|sunčeve]] zrake u vrijeme ravnodnevice ([[ekvinocij]]a)]] |
||
[[Datoteka:Nowruz Zoroastrian.jpg|mini|lijevo|200px|<center>Simbolički reljef '''Norwuza''' u [[Perzepolis]]u koji prikazuje [[Zodijak|zodijake]] [[Bik (znak)|bika]] i [[Lav (znak)|lava]]]] |
[[Datoteka:Nowruz Zoroastrian.jpg|mini|lijevo|200px|<center>Simbolički reljef '''Norwuza''' u [[Perzepolis]]u koji prikazuje [[Zodijak|zodijake]] [[Bik (znak)|bika]] i [[Lav (znak)|lava]]]] |
||
[[Datoteka:HaftSeen2.JPG|mini|lijevo|200px|<center>Stol ''Haft-Sin'' u [[Teheran]]u, sa sedam predmeta koji simboliziraju |
[[Datoteka:HaftSeen2.JPG|mini|lijevo|200px|<center>Stol ''Haft-Sin'' u [[Teheran]]u, sa sedam predmeta koji simboliziraju Novruz]] |
||
Novruz označava prvi dan [[Proljeće|proljeća]] i početak godine prema [[Iranski kalendar|iranskom kalendaru]]. Počinje proljetnom ravnodnevicom ([[ekvinocij]]em) koja je najčešće [[21. ožujka]], odnosno dan ranije ili kasnije, ovisno o točki promatranja. Obilježavanje Novruza datira prije [[islam]]skog razdoblja, a korjene vuče iz doba [[Antika|antičkog]] Irana. To je važan [[Zoroastrizam|zoroastrijski]] blagdan koji ima veliko značenje među modernim [[Zoroastrizam|zoroastrijcima]] u [[Iran]]u. Trenutak kada [[Sunce]] ekliptički presijeca nebeski [[ekvator]] precizno se izračunavaju svake godine, a običaj među iranskim obiteljima je skupljanje i promatranje tog događaja. |
Novruz označava prvi dan [[Proljeće|proljeća]] i početak godine prema [[Iranski kalendar|iranskom kalendaru]]. Počinje proljetnom ravnodnevicom ([[ekvinocij]]em) koja je najčešće [[21. ožujka]], odnosno dan ranije ili kasnije, ovisno o točki promatranja. Obilježavanje Novruza datira prije [[islam]]skog razdoblja, a korjene vuče iz doba [[Antika|antičkog]] Irana. To je važan [[Zoroastrizam|zoroastrijski]] blagdan koji ima veliko značenje među modernim [[Zoroastrizam|zoroastrijcima]] u [[Iran]]u. Trenutak kada [[Sunce]] ekliptički presijeca nebeski [[ekvator]] precizno se izračunavaju svake godine, a običaj među iranskim obiteljima je skupljanje i promatranje tog događaja. |
||
Redak 19: | Redak 18: | ||
Naziv ''Novruz'' prvi se put spominje u [[Perzija|perzijskim]] zapisima u [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeću p. n. e.]], no obilježavan je još u doba vladavine [[iran]]ske dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]] ([[648. pr. Kr.|648.]]-[[330. pr. Kr.]]), kada su narodi iz brojnih [[satrapija]] [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] dolazili predati darove[[ Šah (vladar)| perzijskom vladaru]]. Simbolika Novruza prikazana je na reljefima [[Darije Veliki|Darijeve]] [[Apadana|apadane]] u [[Perzepolis]]u, na kojima [[lav]] proždire [[bik]]a. |
Naziv ''Novruz'' prvi se put spominje u [[Perzija|perzijskim]] zapisima u [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeću p. n. e.]], no obilježavan je još u doba vladavine [[iran]]ske dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]] ([[648. pr. Kr.|648.]]-[[330. pr. Kr.]]), kada su narodi iz brojnih [[satrapija]] [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] dolazili predati darove[[ Šah (vladar)| perzijskom vladaru]]. Simbolika Novruza prikazana je na reljefima [[Darije Veliki|Darijeve]] [[Apadana|apadane]] u [[Perzepolis]]u, na kojima [[lav]] proždire [[bik]]a. |
||
==Načini slavljenja== |
|||
[[Datoteka:Azeri music.jpg|mini|<center>Proslava Novruza u [[Baku]]u, Azerbajdžan]] |
|||
[[Datoteka:Newroz Istanbul(4).jpg|mini|<center>[[Kurdi|Kurdska]] proslava Novruza u [[Istanbul]]u, Turska]] |
|||
Novruz se tijekom stoljeća povezao s mnogim lokalnim običajima kao što je prizivanje [[Džamšid]]a, [[mit]]skog [[Veliki Iran|iranskog]] kralja, te s drugim vjerovanjima i [[legenda]]ma. Način proslavljanja Novruza se razlikuje od mjesta do mjesta; od preskakanja vatre ili potoka u Iranu do hodanja preko zategnutog užeta, ostavljanja upaljenje svijeće na kućnom pragu ili tradicionalnih igara poput [[Utrke konja|konjskih utrka]] ili tradicionalnog [[rvanje|rvanja]] u [[Kirgistan]]u. Pjesme i ples su uobičajeni u gotovo svim mjestima gdje se slavi Novruz, kao i polu-sveti obiteljski ili javni objedi<ref name=UNESCO>[http://www.unesco.org/culture/ich/en/RL/00282 Novruz, Nowrouz, Nooruz, Navruz, Nauroz, Nevruz] na službenim stranicama UNESCO-a {{en icon}} Preuzeto 22. studenog 2011.</ref>. |
|||
Djeca uživaju i sudjeluju u slavlju na više načina, kao što je ukrašavanje tvrdo kuhanih jaja ([[pisanica]]). Također, žene imaju ključnu ulogu u organiziranju slavlja, ali i u prijenosu običaja vezanih za Novruz. |
|||
Novruz je promidžba vrijednosti mira i solidarnosti između generacija i unutar obitelji, ali i pomirdbe i vrijednosti susjedstva, te tako pridonosi kulturalnoj raznolikosti između različitih naroda i zajednica. Zbog toga je Novruz upisan na UNESCO-v [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 2009. godine<ref name=UNESCO/>. |
|||
== Poveznice == |
== Poveznice == |
||
* [[ |
* [[Pisanica]] |
||
* [[Uskrs#Pučki običaji|Uskršnji pučki običaji]] |
|||
* [[Ravnodnevica]] |
|||
== |
== Izvori == |
||
{{izvori}} |
{{izvori}} |
||
Inačica od 22. studenoga 2012. u 10:23
Novruz, Nowrouz, Nooruz, Navruz, Nauroz, Nevruz | |
---|---|
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština | |
Novruz, Nowrouz, Nooruz, Navruz, Nauroz, Nevruz | |
Azerbajdžan Indija Iran Kiribati Pakistan Turska Uzbekistan | |
Regija: | Azija i Pacifik |
Godina upisa: | 2009. |
Ugroženost: | - |
Poveznica: | UNESCO:00282 |
Novruz (perz. نوروز: noʊruz, „novi dan“) je iranski tradicionalni blagdan Nove godine kojega slave svi iranski narodi, ali i drugi narodi usko vezanih uz iransku kulturu. Običaj slavljenja Norwuza proširio se na mnoge krajeve svijeta, uključujući dijelove središnje i južne Azije, sjeverozapadne Kine, poluotok Krim, te na Balkan.
Novruz označava prvi dan proljeća i početak godine prema iranskom kalendaru. Počinje proljetnom ravnodnevicom (ekvinocijem) koja je najčešće 21. ožujka, odnosno dan ranije ili kasnije, ovisno o točki promatranja. Obilježavanje Novruza datira prije islamskog razdoblja, a korjene vuče iz doba antičkog Irana. To je važan zoroastrijski blagdan koji ima veliko značenje među modernim zoroastrijcima u Iranu. Trenutak kada Sunce ekliptički presijeca nebeski ekvator precizno se izračunavaju svake godine, a običaj među iranskim obiteljima je skupljanje i promatranje tog događaja.
Od ahemenidskog doba službena nova godina počinjala je danom kada Sunce napusti zodijak Ribe, odnosno kada uđe u zodijak Ovna, što označava ravnodnevicu ili ekvinocij. Židovski festival Purim najvjerojatnije je preuzet od iranskog Novruza[1], koji je također snažno utjecao i na tradicije Ismailije, Alavita[2], Alevita, te Bahá'íja[3].
Naziv Novruz prvi se put spominje u perzijskim zapisima u 2. stoljeću p. n. e., no obilježavan je još u doba vladavine iranske dinastije Ahemenida (648.-330. pr. Kr.), kada su narodi iz brojnih satrapija Perzijskog Carstva dolazili predati darove perzijskom vladaru. Simbolika Novruza prikazana je na reljefima Darijeve apadane u Perzepolisu, na kojima lav proždire bika.
Načini slavljenja
Novruz se tijekom stoljeća povezao s mnogim lokalnim običajima kao što je prizivanje Džamšida, mitskog iranskog kralja, te s drugim vjerovanjima i legendama. Način proslavljanja Novruza se razlikuje od mjesta do mjesta; od preskakanja vatre ili potoka u Iranu do hodanja preko zategnutog užeta, ostavljanja upaljenje svijeće na kućnom pragu ili tradicionalnih igara poput konjskih utrka ili tradicionalnog rvanja u Kirgistanu. Pjesme i ples su uobičajeni u gotovo svim mjestima gdje se slavi Novruz, kao i polu-sveti obiteljski ili javni objedi[4].
Djeca uživaju i sudjeluju u slavlju na više načina, kao što je ukrašavanje tvrdo kuhanih jaja (pisanica). Također, žene imaju ključnu ulogu u organiziranju slavlja, ali i u prijenosu običaja vezanih za Novruz.
Novruz je promidžba vrijednosti mira i solidarnosti između generacija i unutar obitelji, ali i pomirdbe i vrijednosti susjedstva, te tako pridonosi kulturalnoj raznolikosti između različitih naroda i zajednica. Zbog toga je Novruz upisan na UNESCO-v Popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2009. godine[4].
Poveznice
Izvori
- ↑ Judaizam (Britannica enciklopedija)
- ↑ Alaviti (Looklex)
- ↑ Baha'i kalendar
- ↑ a b Novruz, Nowrouz, Nooruz, Navruz, Nauroz, Nevruz na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 22. studenog 2011.
Vanjske poveznice
|
|