Razgovor Wikipedija:Kriteriji

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o stranici Wikipedija:Kriteriji.
Rad na člancima
Pismohrane: provjeri


Opća[uredi kôd]

Opća enciklopedija JLZ-a (8+1 svezaka), na koje izdanje se to točno odnosi ???? Duh Svemira 17:16, 19. veljača 2007. (CET)

Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, svezak 1 - 8 + dopunski svezak, Zagreb, 1977. (prvi svezak) - 1988. (dopunski svezak). --Suradnik13 17:21, 19. veljača 2007. (CET)

Glumci iz telenovela[uredi kôd]

Zaslužuju li glumci iz telenovela zaseban članak, ako im je to jedini doseg u karijeri, bez ijednog značajnijeg snimljenog filma? Neki hrvatski demo sastavi ili športaši (a koje brišemo bez okolišanja) daleko su poznatiji hrvatskom čitateljstvu od glumaca koje će jedan postotak hrvatskog gledateljstvo možda vidjeti u jednoj seriji i nikada više. Kriteriji za popularnu kulturu su nam nešto slobodniji, ali predložila bih da se životopisi ovih zapravo vrlo anonimnih glumaca ne postavljaju zasebno. Pogotovo su izvori za te osobe vrlo manjkavi, nevjerodostojni i neprovjerljivi. "Loše napisane biografije koje ne koriste Wikipediji kao spremištu općekorisnih podataka trebaju biti brisane." --Roberta F. 16:33, 12. veljače 2011. (CET)

Mi smo malo "čudni" što se tih kriterija tiče. Pogledajte samo neke od najvećih wikipedija, pa tu imamo tisuće članaka koji, najblaže rečeno, ne mogu opstati na našoj wikipediji. Uglavnom članci o glumcima iz telenovela koji su kod nas odnedavno, postoje i na drugim wikipedijama. Zašto bi mi "uvijek" bili iznimka. Izvori su druga stvar, to jednostavno moramo odvojit jedno od drugoga.--MAN_USK recider 16:42, 12. veljače 2011. (CET)

Poduzetnici i inovatori[uredi kôd]

Imamo članke o Henriju Fordu, Billu Gatesu i Steveu Jobsu koji, osim za Forda koji je izumitelj, striktno ne zadovoljavaju naše postojeće kriterije. Tj. druga dvojica su u kategorijama "Milijarderi" (koje nema u našim kriterijima) i "Pioniri računarstva" (što je donekle slično izumiteljima). Ovdje imamo dva tipa zanimanja koja se ponekad prepliću: poduzetnici i inovatori. Npr. Ferdinand Budicki i Mate Rimac su automobilski inovatori svojih vremena, dok je Rimac također i poduzetnik. Henry Ford je primarno poduzetnik, ali istovremeno i inovator.

Predložio bih složeni kriterij koji bi od inovatora tražio da im je inovacija značajna i primijenjena. Dakle imati patent u nekom patentnom uredu nije dovoljno, potrebno je da dobro ili odlično zarađujete od tog patenta. Vrhunski znanstvenici i vrhunski inovatori žive od svojih patenata.

Ako poduzetnici nisu inovatori, predložio bih da ima je broj zaposlenih veći od milijun za strane tvrtke, a za domaće 5-10 tisuća zaposlenih. Poduzetnik je vlasnik ili capo di capi neke tvrtke (generalni direktor, glavni direktor, predsjednik nadzornog odbora, nebitan je naziv funkcije, glavno je da je glavni :)). Ove brojčane odrednice su naravno podložne promjenama po dogovoru, jer sam ih ionako izvukao upravo sad iz malog prsta, nisam htio da kriterij bude preblag pa je kriterij moguće prestrog. SpeedyGonsales 01:08, 24. prosinca 2015. (CET)

Ne mislim da je 5-10 tisuća dobar kriterij. Općenito gledano, to je velika brojka za hrvatske tvrtke, i mislim da bi 5 tisuća trebao biti plafon.--MaGaporuči mi 12:15, 24. prosinca 2015. (CET)
Razvila se živa diskusija. :) Možda me se nije razumjelo, gornji kriterij (milijun za strane tvrtke, a za domaće 5-10 tisuća zaposlenih) nije za članke o tvrtkama, nego za poduzetnike (dakle pokretače ili vlasnike tih tvrtki), a može i direktore ili kako se već danas zove onaj tko zaista upravlja nekom velikom tvrtkom. Consigliere? Smiley.svg
Ali opet, slažem se s gornjim komentarom, 5 tisuća zaposlenih je (dovoljno) velika brojka za hrvatske tvrtke, koliko uopće u Hrvatskoj ima tvrtki koje zadovoljavaju taj kriterij? SpeedyGonsales 23:02, 16. kolovoza 2016. (CEST)
SpeedyGonsales Jako malo. Predlažem da se smanji na 1 000, ako radnici imaju velike plaće (iznad 10 000 kn). Lijep pozdrav.--Uspjeh je ključ života (razgovor) 08:31, 5. srpnja 2019. (CEST)

Šport[uredi kôd]

Koliko sam vidio, do sada nitko nije eksplicitno napisao što je glede športskih klubova enciklopedijska razina, a gdje počinje trivijalna razina. Znam i zašto, jer nemamo za sve eksplicitne kriterije, jer su kriteriji internetske enciklopedije, koja nije ograničena brojem stranica, na izvjestan način - promjenjivi. Kad smo davnih dana počeli članke o gradovima Hrvatske, bilo je očito da su nam članci o svim gradovima Hrvatske potrebni, ali iz tadašnje perspektive se članci o svim općinama nisu činili toliko bitni i potrebni, a još manje - nužni. Kako je broj suradnika rastao, kako je kvaliteta članaka o gradovima pa postupno i općinama rasla, polako je postalo očito da su nam potrebni članci o svim općinama, a potom i naseljima Hrvatske. Na tom primjeru se može jasno vidjeti da Wikipedija nije klasična opća enciklopedija, u kojoj se nalazi samo jedan uži popis pojmova, nego je opća enciklopedija u najširem značenju, u značenju da je Wikipedija unija klasične opće, tehničke, glazbene, poljoprivredne, medicinske itd. enciklopedije i pravopisa i još nekih važnijih popisa (za našu wikipediju npr. stanovništva Hrvatske). Iz te perspektive ne povlačim granicu na trećoj ili četvrtoj ligi, ne želim biti onaj tko brani niti mogu sam donijeti kriterij bez valjanih argumenata i bez razgovora i dogovora sa suradnicima na temelju valjanih argumenata. Ali prilično je sigurno da nam kategorija tipa "6. liga" ne treba, dok je npr. Zagrebačka ili Sisačka županijska liga u redu, iako je vrlo vjerojatno rang otprilike isti (jedan-dva gore-dolje, htio sam na primjeru objasniti princip). Kad smo već na županijskoj razini, tu bi se najvjerojatnije trebalo zaustaviti odmah na prvoj razini, a klubovi se kojima je najveći domet 3. županijska liga mogu spomenuti u odlomku Šport u člancima o naseljima u kojima se nalaze, ali sve više od toga nije enciklopedijski pristup, nadam se da je to razumljivo samo po sebi.

Dakle, Dodatak:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 6. ligaški rang 1950. (popis nastao 2016.) nam ne treba. Ali npr. Dodatak:Oblasna liga Dalmacije 1950., što je valjda ekvivalent 1. ŽNL Splitsko-dalmatinskoj za 1950. godinu je u redu. Također, rezultati i nižih liga od 1. županijske u Dodatku ne smetaju (da, vidio sam ih, ako ne generiraju smeće u glavnom imenskom prostoru, tj. članke o klubovima iz pripadajućih liga, ponavljam - ne smetaju). Mislim da je potrebno da fokus bude enciklopedijski, da u glavnom imenskom prostoru postoje i barem se povremeno dopunjuju članci o svim klubovima prve, prve dvije ili prve tri lige, bez obzira o kojem se športu radilo, a u Dodatku se rezultati mogu pisati i za niže lige. Na taj način moglo bi se reći "imamo ovce i novce", ne gomilamo smeće u glavnom imenskom prostoru koje će jednom najvjerojatnije morati biti obrisano, u skladu sa smjernicom WP:NIJE, a opet - bilježimo rezultate i nižih liga, pa se može pratiti put bivših malih klubova do slave.

Molim suradnike neka navedu argumente trebamo li pisati npr. samo o prvim ligama ili opet - trebamo li pisati o svim razinama, i zašto, dakle s objašnjenjem zašto je predložena šira ili uža razina enciklopedijska. Slobodno je i samo se složiti s gore napisanim. :) Ovo je napisano prvenstveno zbog nogometa, najvažnijeg športa na svijetu, ali isto načelo uz manja odstupanja trebalo bi vrijediti podjednako i za ostale momčadske športove, rukomet, košarku, vaterpolo, odbojku itd. SpeedyGonsales 21:50, 16. kolovoza 2016. (CEST)

Prvo ću komentirati gornje mišljenje/prijedlog, a zatim dodati raspravu o sportašima:

Klubovi[uredi kôd]

Po meni, svaki registrirani klub (u odgovarajućem savezu) mogao bi imati svoj članak. Dakle, bili bi isključeni neregistrirani timovi koji se skupe u kvartu/naselju, u školi ili na drugi način, svejedno bili oni stalni ili privremeni. Dodatni (olakotni) kriterij mogao bi biti uspjeh na značajnijem natjecanju (npr. neki iz vrha tablice u Maratonu lađa, ne znam jesu li svi klubovi registrirani, vjerujem da nisu jer je natjecanje amatersko). Slično ostalim člancima (ako se pojam nalazi u enciklopedijama), mogao bi se kriterij proširiti na "Nogometni leksikon" LZMK-a (i drugih, ako postoje).  • Bonč (razgovor) • Don't panic! •  17:13, 28. rujna 2016. (CEST)
Slažem se, svaki klub koji je registriran (i aktivno djeluje ili je djelovao) može imati članak.
Ne vidim nikakav problem u imenovanju Dodataka sa "6. liga" umjesto "ime lige" jer se pod tim nazivom nalaze sve tablice na jednom mjestu umjesto na 5 ili 10 posebnih Dodataka. Kod ovakvih "niželigaških" Dodataka zadržao bi se na onima u kojima nastupaju hrvatski klubovi odnosno oni s hrvatskog govornog područja (takve već imamo). (Napomena: 1., 2. i 3. HNL su "savezni rang" te nisu niželigaška natjecanja, kolega @Grm bi to trebao bolje znati)
Zašto smatram da bi takve dodatke trebali imati? Smatram ih vrlo važnim za povijest (hrvatskog) nogometa, to su vrlo rijetke informacije koje Wikipedija čini dostupnim. Svaka čast kolegama, ranije, Sirijusu C, pa sada kolegama Cybermbu i Peri koje se bave ovim značajnim dijelom nogometne povijesti.--MAN_USK recider 23:34, 28. rujna 2016. (CEST)
Ne znam je li ovo najbolje mjesto za ovaj upis / prijedlog, a li je na ovu temu, pa stavljam ovdje:
Imao sam razgovor sa Speedy-om [1] i [2] te mu iznio prijedlog:
za Hrvatsku: - imamo ovaj predložak i ove kategorije Kategorija:Sezone četvrtog i nižih rangova HNL-a i Kategorija:Hrvatska nogometna liga i tu su članci za svaki rang hrvatskog nogometnog prvenstva i pojedine lige, te članci tipa Dodatak:Nogometno prvenstvo Hrvatske 1995./96. - ostale lige
Ja bih napravio još ovo: za svaku sezonu bi napravio kategoriju naziva Kategorija:Nogometna natjecanja u Hrvatskoj - sezona x/y i članak u GIP-u ili kao Dodatak naziva Nogometna natjecanja u Hrvatskoj - sezona x/y. U takvim člancima bi se bazirali na nogometna natjecanja za seniore te radili popis liga po rangovima ili po nekom drugom kriteriju, prvake liga, te poveznice na lige. Naravno možemo proširiti i na kupove, natjecanja za mlađe kategorije i žene, ili i rezultate reprezentacija i klubova u međunarodnim natjecanjima. U ove kategorije bi stavljali sve lige koje imamo obrađene za tu sezonu (sa postojećim člancima), naknadno bi radili članke i za lige koje nemaju svoje članke, na primjeru za Dodatak:7. rang HNL-a 2014./15. imamo već članke za Dodatak:2. ŽNL Osječko-baranjska 2014./15., Dodatak:2. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2014./15. i Dodatak:3. ŽNL Sisačko-moslavačka 2014./15., a trebamo još za 2. ŽNL Zagrebačka, 3. Zagrebačka liga, 3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska, 3. ŽNL Brodsko-posavska, 3. ŽNL Koprivničko-križevačka, 3. ŽNL Međimurska, 3. ŽNL Požeško-slavonska, 3. ŽNL Virovitičko-podravska, 2. liga NS Ludbreg ... naravno s vremenom stvoriti i kategorije za pojedine lige
ex-YU - imamo već kategorije Kategorija:Prvenstvo Jugoslavije u nogometu, Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 2. liga, Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 3. ligaški rang, Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang te Kategorija:Nižerazredna nogometna natjecanja SR Hrvatske
što se tiče po rangovima natjecanja, za FNRJ/SFRJ bih napravio sličan predložak za prva četiri ranga natjecanja, ali bi četvrti obrađivao samo za sezone kad je taj rang predstavljao republičke lige ili nešto slično današnjoj 3. HNL ili međužupanijskim ligama, a za ostale bih radio za pojedinačne lige
Također bih napravio kategorije tipa Kategorija:Nogometna natjecanja u FNRJ - sezona 19x/19y, Kategorija:Nogometna natjecanja u SR Hrvatskoj - sezona 19x/19y, također eventualno i za druge republike/pokrajine ukoliko bude potrebe, te članke tipa Nogometna natjecanja u SFRJ - sezona 19x/y slično kako sam opisao u primjeru za Hrvatsku
Također bi moglo tako i za Kraljevinu SHS / Jugoslaviju, te za BiH koju isto obrađujemo
Ovako opisano se čini obiman posao i na prvu bi se trebalo stvoriti cca 150-200 kategorija i barem 500 člnaka iz postojećih da se izdvoje pojedine lige (naravno ako se neka lokalna liga dijeli na istok i zapad ili A i B skupinu, obje idu u isti članak, ali ako ima više rangova natjecanja (županijska liga u četiri ranga ili 1.i 2. općinska liga - onda članci za svaku pojedinačno, ovisno o situaciji), pa ako imamo podatak o nekoj ligi gdje imamo sudionike za tu sezonu sudionike napišemo u članku koji pokriva rang natjecanja, ili ako je niži (za ex-YU) ili nemožemo odrediti kojem je rangu pripadala liga da sudionike napišemo u članku tipa Nogometna natjecanja u SFRJ - sezona 19x/y, Nogometna natjecanja u Bosni i Hercegovini - sezona x/y, Nogometna natjecanja u Hrvatskoj - sezona x/y
Kako Vam se čini ovakav prijedlog? Samo to bi trajalo mjesecima pa bi vjerojatno i duže vrijeme imali kategorije sa manje od pet članaka, ali bi se vremenom popunile, a materijala se može naći masa, tako da imamo obrađene lige, a da netko onda unosi i za klubove, bilo da su trenuti članovi te lige, ili da su igrali u nekoj ligi ili kronološki plasmani po ligama, to bi moglo biti zanimljivo, pogotovo kad imamo poveznice na lige....
Naravno, ovo možemo bolje razraditi ako treba, posebno kod kategoriziranja
Pozdrav, Cybermb (razgovor) 23:12, 3. listopada 2016. (CEST)
Lijepo zamišljeno. Mislim da ne moraš posebno raditi kategorije za NR i SR Hrvatsku - tu možemo osmisliti sveobuhvatniji naziv. Niti moraš raditi posebne kategorije za DFJ, FNRJ i SFRJ i tu možemo osmisliti sveobuhvatni naziv. Isto vrijedi i za Kraljevinu SHS i Kraljevinu Jugoslaviju - ista država, samo pod drugim imenom, daklem samo moramo naći dobar naziv koji će obuhvaćati državu tog razdoblja. Kubura (razgovor) 05:41, 13. listopada 2016. (CEST)
Što se tiče klubova, ja sam za to da postoje članci o svim klubovima nebitno da li su trenutačno aktivni ili su u povijesti bili, jer poenta Wikipedia-e jeste da korisnicima pruži informacije na jednom mjestu. Što se tiče kategoriziranja nogometnih sezona, ja sam stava "the more the merrier" --Pera detlic (razgovor) 06:38, 13. listopada 2016. (CEST)
Što se tiče klubova, na istoj smo valnoj dužini. Osim što su mnogi iznjedrili vrsne nogometaše, što su bili mjestom gdje su se mladi igrači i treneri kalili, klubovi su imali i ulogu kulturnog i političkog okupljališta svojih nacionalnih i zavičajnih zajednica. Kubura (razgovor) 07:03, 13. listopada 2016. (CEST)

──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Nemam što za nadodati već sam gore rekao, jedino da ponovim da sam za to da Dodatke imamo prema rangu, a ne da svaka liga istog ligaškog ranga ima svoj Dodatak. Zamjerki drugih - nemam.--MAN_USK recider 16:04, 13. listopada 2016. (CEST)

ovo što se tiče kategorija po sezonama, tipa Nogometna natjecanja u SFRJ - sezona 19x/y ili Nogometna natjecanja u FNRJ - sezona 19x/y, obje bi bile u istoj nadkategoriji - Kategorija:Nogomoetna natjecanja u Jugoslaviji po sezonama, s tim da bih za KJ / KSHS stavio posebnu kategoriju, odnosno imali bi kategorije tipa:
Za Hrvatsku bi imali:
također može li se u kategoriju za Hrvatsku recimo stavljati i lige koje su prekrivale cijelu Jugoslaviju (prva savezna, druga savezna, Kup MT-a) ili dio tipa Druga savezna - Zapad, Međurepublička - Sjever), ili ona gdje pojedini klub nastupa u ligi sa većinom klubova iz druge republike (tipa Hercegovačka zona), ili da to ostane u kategoriji za Jugu
također i za BiH slično, kako se bude radilo
Cybermb (razgovor) 09:15, 13. listopada 2016. (CEST)

Imam možda jedan prijedlog za razmišljanje. Zašto nazivati natjecanje po državi, a ne po nazivu nogometnog saveza. Npr. predratna država, Kraljevina SHS je i prije promjene imena u Jugoslavija imala nogometni savez s nazivom Jugoslavenski nogometni savez. Dobro, i naziv saveza se mijenjao, ali recimo u kontinuitetu imamo naziv jugoslavenski, pa možemo sva ta natjecanja nazivati natjecanja ili prvenstva Jugoslavenskog nogometnog saveza. Isto vrijedi i za hrvatski nogomet: Natjecanja Hrvatskog nogometnog saveza. Ovo je onako prijedlog nabrzinu, jer sam tek danas vidio raspravu, razmislit ću još o nekim prijedlozima. Pluki (razgovor) 21:40, 19. listopada 2016. (CEST)

Pojedinci u ekipnim sportovima[uredi kôd]

(kopirano s razgovora o članku)

Ako nije igrao u reprezentaciji (a nema izvora za to u članku, iako je navedena Jugoslavija), mislim da ne ispunjava kriterij za sportaše. -- Bonč (razgovor) • Tagline: Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati. •  03:30, 23. rujna 2016. (CEST)

Jasnih kriterija za nogometaše - nema ili barem ja ne znam za njih (što bi bilo moja sramota). Nekakvo nepisano pravilo je da nogometaš treba nastupati za neku prvoligašku momčad što Bručić svakako je, čak je bio prvak države s Dinamom (i Rapidom).
Smatram da bi trebali imati kriterije, koji ne bi trebali bili prestrogi, ali opet bi spriječili pisanje o svakom tko je dvaput šutnuo loptu. Ovo s nastupima u prvoligaškim natjecanjima mi se sviđa, dosta je jasno (ili je ili nije!) i daje sasvim dovoljno nogometaša o kojima se može pisati.--MAN_USK recider 23:03, 23. rujna 2016. (CEST)

Otkud mi je kriterij za sportaša "uvjet da je nastupao za reprezentaciju" - ne znam. Ali, nisam ga izmislio, vjerojatno sam ga više puta vidio (na SZR ili na IRC-u) i usvojio, jer mi je potpuno logičan.

S gornjim mišljenjem (iz druge i treće rečenice) suradnika Man Usk se ne slažem:

  • "Nepisano pravilo" isto je kao i ovo za reprezentaciju - napisano je negdje (može se pronaći, tko ima volje i vremena) Smiley.svg
  • Kriterij "nastup u prvoligaškim natjecanjima" je previše labav, mnogi koji su "dvaput šutnuli loptu" mogli bi se provući, a i oni koji nisu niti jednom. Ako bi i ostao ovakav kriterij, trebalo bi definirati minimalni broj ili vrijeme nastupa (npr. igrao u 3 utakmice po 10 minuta na kraju [kad je utakmica već odlučena], ili je bio u popisu igrača a presjedio na klupi nije dovoljno), broj golova, koševa ili drugih pokazatelja vrijednosti...
  • Radi se diskriminacija, jer i niže lige imaju kvalitetne i zaslužne igrače, koji imaju nesreću da su u nižoj ligi (npr. ako me sjećanje ne vara, u prošlosti su i drugoligaši (nogometni) imali reprezentativce), a favoriziraju se "veliki" kubovi koji pune medije.

S druge pak strane, kriterij nastupa za reprezentaciju jest stroži, ali to je i cilj kriterija - pisati o značajnim osobama, ostale se mogu spomenuti u zbirnim popisima.

No, nisam isključiv, mogu se definirati dodatni kriteriji (kao za klubove), značajan doprinos uspjehu kluba u značajnom događaju.  • Bonč (razgovor) • Don't panic! •  17:13, 28. rujna 2016. (CEST)

Ne znam što si ili nisi vidio, ali, sam nastup za reprezentaciju kao kriterij je besmislen. Koliko nogometaša uopće nastupi za reprezentaciju: 1, 3, 8%? Koliko prvoligaških igrača danas igra u reprezentaciji (npr.) Hrvatske, a koliko je stranaca? Pretpostavljam da si možda zamijenio to sa statusom prvoligaškog igrača, što bi po meni bio logičniji kriterij. Što se tiče cjepidlačenja (sorry, ali je tako) je li sjedio na klupi i nije šutno loptu ili je odradio cijelu prvoligašku sezonu, to je posao za Državni zavod za statistiku. Po meni - sjedio on, ležao ili trčao u prvoj lizi - ima pravo na članak. Stvaranje novih popisa koje je još davno pregazila kategorizacija WP je nepotrebno, a mislim da su popisi koji u ovom trenutku postoje zadnji put ažurirani za vrijeme Napoleona. Što se tiče nižih rangova od prve lige, ja im želim sve najbolje. Moje im suze pomoći ne mogu.--MaGaporuči mi 18:04, 28. rujna 2016. (CEST)
Većina prvoligaških natjecanja u Europi je profesionalno ili barem poluprofesionalno. Malo sam virnuo kako su kriterije o nogometašima riješili na en.wiki i de.wiki i koliko razumijem oni imaju popise liga o čijim se igračima može pisati, a to su - profesionalne lige. Ne vidim zašto u kriterijima ne pisalo da su uključeni i prvoligaški igrači i reprezentativci kako bi uključili potencijalne niželigaške reprezentativce.
Ne bi sad brojao minute i nastupe, to je preteško ispratiti. Bezveze mi je da netko tko je odigrao jednu prvoligašku utakmicu i nakon toga ništa ima članak i to bi trebalo nekako regulirati, slažem se, ali...
Konkretno, predlažem popis liga o čijim se igračima može pisati (po uzoru na en. i de.wiki), ali sa svim europskim ligama osim onih amaterskih poput Farskih otoka, Andore, Sjeverne Irske, Gibraltara...--MAN_USK recider 23:34, 28. rujna 2016. (CEST)
Prihvaćam mišljenje suradnikâ, zaista sam naveo prestrog kriterij. Ali smo (u stvari: ste) napravili osnovu za definiranju kriterija. Hvala!  • Bonč (razgovor) • Griješiti je ljudski, ali je osjećaj božanski. •  01:06, 29. rujna 2016. (CEST)

Pojedinačne discipline[uredi kôd]

Ovdje je mislim najlakše definirati kriterije. Mislim da je dovoljan kriterij svaki uspjeh - rekord ili prva tri mjesta na regionalnoj (ne ispod toga) i nacionalnoj razini, a na međunarodnoj razini je dovoljno i sudjelovanje.  • Bonč (razgovor) • Don't panic! •  17:13, 28. rujna 2016. (CEST)


Možemo li konačno zaključiti ovu raspravu? Predlažem da se na WIkipedija:Kriteriji pod podnaslovom "Wikipedija i športaši" unese sljedeći sadržaj:

Ako članak dotičnog imena postoji u sljedećim izdanjima:

  • Sportski leksikon, ur. Marijan Flander, LZMK, 1984.
  • Nogometni leksikon, ur. Fredi Kramer i Mladen Klemenčić, LZMK, 2004.

onda se može uvrstiti i na Wikipediju na hrvatskome jeziku. Također, članak na Wikipediji može imati:

  • športski klub koji je registriran u odgovarajućem savezu
  • športaš u ekipnom športu koji ima najmanje jedan (1) nastup u najvišem rangu natjecanju (profesionalna prvoligaška natjecanja) ili ima najmanje jedan (1) nastup za A reprezentaciju koja je članica svjetske ili kontinentalne organizacije
  • športaš u pojedinačnom športu s rekordom ili osvojena prva tri mjesta na regionalnoj i nacionalnoj razini odnosno sudjelovanjem na međunarodnoj razini

--Man_Usk recider 19:55, 12. srpnja 2020. (CEST)

Udruge[uredi kôd]

Napisano na poticaj ove stranice za razgovor. Glede udruga, više-manje sve športske udruge odnosno klubove dopuštamo. Isto se odnosi i na kulturno-umjetnička društva (iako nemamo baš previše takvih članaka). Kako baš zadnjih mjeseci "drvimo" o športskim klubovima a naletjela jedna kulturna udruga, očito bi bilo korisno napisati što se traži da bi postojao članak o nekoj udruzi. Osnovni je kriterij - značaj. Iako je npr. HNiP nova udruga, zadovoljava kriterije značaja, jer radi se o jednom od dva udruženja novinara u Hrvatskoj (postoje slična udruženja, poput Hrvatskog društva katoličkih novinara te Hrvatske udruge fotografa, ali prvo je manjeg opsega, dok drugo ne okuplja one koji se bave isključivo pisanjem). Isto vrijedi i za Društvo hrvatskih književnika i Hrvatsko društvo pisaca, jer dva su društva književnika u Hrvatskoj, bez obzira nazivali oni sebe književnicima ili piscima.

Ako udruga nije takvog tipa da je njen značaj očit iz imena, onda se značaj utvrđuje posredno, izvorima, npr. na priredbe, izložbe i druga korisna društvena događanja koja je udruga ostvarila. Dakle ako neka udruga osnovana prije godinu ili dvije danas ne može pokazati svoj značaj, ako udruga zaista radi nešto korisno, za 5 ili 10 godina će značaj biti lako pokazati. Broj izvora ne dokazuje značaj, nego broj organiziranih priredbi, izložbi itd. Naravno, jedini način za dokazivanje da je neka priredba održana je valjani izvor.

Za političke udruge (stranke) molim vidjeti Wikipedija:Kriteriji#Wikipedija i političari. SpeedyGonsales 01:32, 21. listopada 2016. (CEST)

Vrlo bitno napomenuti je da se suradnici često pozivaju na medijsku eksponiranost, što svakako treba isključiti iz bilo kakvog kriterija. Udarna vijest na dnevniku ili naslovnici novina ne znači automatski da udruga/događaj moraju imati članak. Nažalost, imamo članaka koji su nastali pod utjecajem udarnih vijesti i prestali su se uređivati prije nego je vijest sišla iz udarnih termina / naslovnica. Posebna priča je opća poplava pljuni pa prilipi (u prijevodu: copy and paste) portala kada zapravo vijest bude jedna a prepisivači je kopiraju (čak i s pravopisnim i inim tipfelerima) i na kraju se stiče dojam da svi bruje o tome. --MaGaporuči mi 16:46, 22. listopada 2016. (CEST)

Udruge u Kulturi[uredi kôd]

Tragom rasprave iznad predložio bi izdvojene kriterije za Udruge u kulturi:

  • ima kontinuitet aktivnog djelovanja duže od godinu dana (to je često minimalni kriteriji za subvencije)
  • ima istaknute članove koji djeluju javno u tom polju duže od 3 godine (to je često kriteriji za učlanjenje u strukovne udruge)
  • ima bar 3 različitim i relevantna medijska pojavljivanja u različitim nacionalnim tiskanim ili online medijima specijaliziranim za kulturu ili u rubrikama za kulturu

U slučaju da udruga zadovoljava dva kriterija, predlažem da se odobri stvaranje sadržaja u većim člancima s pregledima kulture, te obratno ako udruga trenutno ne zadovoljava kriterije, da se sadržaj uvrsti u druge članke.

Tim sljedom bi se gore navedeni primjer Razgovor:Makoto hrvatsko japansko društvo trebao revidirati ili objaviti s novim informacijama ili staviti eventualno u Skica:Kulturna društva prijateljstva Hrvatske s drugim zemljama te objaviti kada se skupu sadržaja od bar 3 takva društva. Inače društvo ima pristojan web i aktivan facebook, te sigurno nisu ni najneaktivniji niti nerelevantnija udruga u kulturi na HR Wikipediji.

Zblace (razgovor) 13:40, 20. siječnja 2021. (CET)

YouTuberi[uredi kôd]

Cijela rasprava, ali bez zaključka o tome tko smije dobiti stranicu na Wikipediji po broju pretplatnika (za sada se zna da je ispod 20 000 pretplatnika ne ide, ja sam predložio 5 000 ako se bave glupostima tipa podvale, blogeri, vudeoigrači, a 2 000 ako se bave obrazovnim sadržajem tipa geografija, povijest, matematika), se nalazi ovdje. Molio bih da se uvede konačan zaključak kako bismo ju mogli prebaciti u Kriterije hrvatske Wikipedije. Lijep pozdrav.--Uspjeh je ključ života (razgovor) 22:16, 3. srpnja 2019. (CEST)

@Uspjeh je ključ života Mislim da bi trebalo objeditini proces novih općih, doradom i nastankom novih specifičnih kriterija koji bi stupili na snagu čim prije revizijom svih kriterija. Zblace (razgovor) 05:36, 9. veljače 2021. (CET)

Filmovi[uredi kôd]

Treba li za filmove postaviti kriterije? Lijep pozdrav.--Uspjeh je ključ života (razgovor) 08:39, 5. srpnja 2019. (CEST)

Mislim da bi kada su filmovi u pitanju (kao uostalom i drugi članci) trebao biti kriterij da moraju biti dulji od dvije recenice. Ako pogledamo domace filmove na hr.wiki uglavnom se svode na "taj i taj igrani film iz te i te godine". Obično je tu i info kutija i to je dobra osnova za daljnje pisanje članka, no kod vecine filmova je to vec tako 10-ak godina.--El hombre (razgovor) 09:07, 5. srpnja 2019. (CEST)
Nope, ima i glupih filmova, ali oni filmovi koji su baš očajno napravljeni, je li oni zaslužuju mjesto na Wikipediji? Lijep pozdrav.-- Uspjeh je ključ života (razgovor) 12:43, 5. srpnja 2019. (CEST)
Slažem se. Predloži! --Zblace (razgovor) 05:32, 9. veljače 2021. (CET)

Wikipedija i tvrtke[uredi kôd]

Jedno principijelno pitanje: velikim kao i znacajnim tvrtkama i ustanovama je svakako mjesto na Wiki. No gdje je granica opsirnosti tih clanaka? Sa duznim postovanjem, no na stranicama poput 1 2 3 se ne mogu oteti dojmu da se tu radi o "preformuliranim korporativnim web stranicama" u svrhu promidzbe na Wiki. Srdacan pozdrav zajednici --Mark7747 (razgovor) 18:01, 9. srpnja 2020. (CEST)

@Mark7747 mislim da je Aspira u svojoj kategoriji sad OK obzirom na prve verzije - nema promo aspekata. Za Končar stranice neznam procjeniti, aliprevođene su i na druge jezike i slične su veličine.
Općenito oko opširnosti, mislim da je OK da se bude fleksibilan ovisno ne smao o veličini već i o kompleksnosti djelovanja (Končar je dosta kompleksan recimo), pa im nebi zamjerao dok stil nije promotivan.
Zblace (razgovor) 12:10, 20. siječnja 2021. (CET)
Je, Aspira je sad OK Zblace. Ja sam prije nekog vremena pošteno proćistio taj članak - zaboravih maknuti promo. --Mark7747 (razgovor) 12:16, 20. siječnja 2021. (CET)
Add: Apropos Končar, neka se Kanikosen i RadioElectrico prvo dogovore oko trenutnih izmjena Zblace. Da je članak valjalo "načeti" - svakako je. --Mark7747 (razgovor) 12:30, 20. siječnja 2021. (CET)
Sry - prva kava mi još nije "sjela" :-( - Končar / Končar --Mark7747 (razgovor) 12:34, 20. siječnja 2021. (CET)

Proširenje kriterija ministrima u stranim vladama[uredi kôd]

Pojavilo se pitanje, pa bi valjalo uskladiti smjernicu navođenjem da i životopisi ministara u stranim vladama imaju enciklopedijski značaj na wikipediji na hrvatskome jeziku. Mislim da bi to bilo opravdano. Ovisno o tijeku ove rasprave nakon 7 dana može se izvršiti dopuna kriterija. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 02,54; 25. srpnja 2020. (SEV)

Protiv sam proširenja kriterija. Kako sam prije nekoliko dana u Kafiću napisao, kriteriji su postavljeni dosta široko i obuhvaćaju dovoljno osoba. Kako je rasprava započela od austrijskih ministara, na našoj Wikipediji nisu napisani ni članci o svim austrijskim predsjednicima i predsjednicima vlade.--Man_Usk recider 22:07, 25. srpnja 2020. (CEST)
Stopa rasta broja novonapisanih članaka o nekoj temi/području ovisi o dvije stvari (a) broju dosad napisanih članaka − naravno i samorazumljivo (+ o toj temi/području), te (b) broju dosad nenapisanih članaka o toj temi − jer se iz te bare novače novi članci na neku temu. Ne vidim da je opravdano ograničiti pisanje članaka o ministrima u vladama ostalih zemalja, tim više ako je već dijelom prekršen taj dio užih kriterija za političare: Kategorija:Ministri vanjskih poslova Njemačke. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 22,51; 26. srpnja 2020. (SEV)
Nije zabranjeno pisati o ministrima u vladama ostalih zemalja, ali moraju ispunjavati neki drugi kriteriji i/li imati enciklopedijski značaj izvan ministrovanja. Ako nešto i je prekršeno, kako ti kažeš, odnosno propušteno ne treba koristiti kao opravdanje za nešto drugo. Sređivati, a ne tražiti isprike.--Man_Usk recider 23:16, 28. srpnja 2020. (CEST)
Ne vidim da je logično u situaciji kada stopa novonapisanih članaka o nekoj temi opada iz posve racionalnoga (matematički) razloga, da se isti kriterij za ministre u hrvatskim vladama ne primijeni i za ministre ostalih zemalja. Ne vidim po čemu su to ministri u hrvatskim vladama značajniji u enciklopedijskom smislu. Iako se enciklopedija piše za čitatelje, rukovođenje tom činjenicom ne smanjuje enciklopedijski značaj i prag prelaska istog značaja na jednoj wikipediji. Moj navod o postojanju članaka o ministrima, pa i čitave kategorije nije traženje isprike, već navođenje činjenice da se već sad dopušta pisanje članaka i o ministrima koji možda ne prelaze prag značaja u drugim poljima djelatnosti. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 23,26; 28. srpnja 2020. (SEV)
Ja sam za to da se definira zaseban kriterij za ne-hrvatske političare i da dozvolimo pisanje članaka o presdjednicima, premijerima i ministrima. Dakle, slažem se sa Nesmirom. Ne bi uvjetovao članke o ministrima prethodno napisanim člancima o predsjednicima. Povijesno manje važan aktualni ministar će možda prije dobiti članak nego važan državnih od prije 50 godina, to je tako na Wikipediji (en:Wikipedia:Recentism). --Suradnik A10 (razgovor) 23:39, 28. srpnja 2020. (CEST)
Ministar poljoprivrede Bjelorusije? Ministar rudarstva Kirgistana? Gdje nas to vodi? Ako idemo gledati članke o MVP Njemačke, većina njih ispunjava kriterije, možda 1-2 su upitni. Ponavljam, protiv sam da se piše o svim osobama koje su (bile) ministri u vladama čitavog svijeta samo zbog toga što jesu ministri.
SuradničeA10, nisam ni rekao da treba uvjetovati članke o ministrima prethodno napisanim člancima o predsjednicima, već se pitam čemu proširavanje kriterija kada nemamo napisane ni članke o onima o kojima se može pisati. Kada je riječ o političarima neke države dopušteno je pisati o: a) predsjednicima države, b) predsjednicima vlada, c) ministrima (i svim ostalim političarima) koji ispunjavaju druge nepolitičke kriterije. Sasvim dovoljno.--Man_Usk recider 19:03, 29. srpnja 2020. (CEST)
Wikipedija kao projekat je globalnog opsega. To da nečiji opseg interesovanja se ograničava na hrvatske političare ovdje nije tema. Svijet ne počinje na Uni i ne završava na Dravi i Dunavu i Kupi. Kao što sam naveo Jörg Haider nikada nije bio političar saveznog ranga u Austriji, ali o njemu je članak napisan. O kvalitetu članka ne bi pisao (Citat."... Jörg je bio uzoran učenik" - kao da je članak pisala Ursula Haubner, sestra gorespomenutog). Smjernice su u redu, ali one služe kao naputak, a ne kao pravilo. Isto tako neko može napraviti smjernicu da neki grad na Grenlandu ili Surinamu ne treba Wikipediji na hrvatskom jeziku, jer tamo nema Hrvata. Oslobodimo se lokalizama i prihvatimo da je Wiki globalni projekat! I zašto ne članak o ministru poljoprivrede Bjelorusije?--AnToni(razgovor) 21:01, 29. srpnja 2020. (CEST)

Znanstvenici, istraživači i izumitelji[uredi kôd]

Tragom rasprave oko stranice Samuel_Bosch predložio bi da se definiraju kriteriji za kategoriju znanstvenici, istraživači i izumitelji, jer mi se čini da nije dovoljno čekati klasične enciklopedije da uprate nova istraživanja, izume i znanost. Također mislim da nije dovoljno imati vidljivost u Google pretraživaču, niti da se treba osloniti na procjene žirija za nagrade. Znamo u kakvoj nepotizmu živimo.

Ono što mislim da je važno (nadam se da će drugi dopuniti), je da osoba:

  • ima zapažen rad u svom polju u Hrvatskoj (koji je vidljiv kroz javne istupe; bar dva)
  • ima međunarodno objavljene radove ili sudjeluje u projektima uglednih institucija u tom polju (koji su relevantni u stručnim krugovima)

Zblace (razgovor) 10:39, 19. siječnja 2021. (CET)

Što podrazumijevate pod "javni istup"? Koliko znam, za napredovanje u akadamska zvanja potrebno je imati određeni broj znanstvene radove i izdane knjige. Prema tome smo se i do sada vodili. Koliko se sjećam nismo imali značajnih rasprava o kriterijima koji se odnose na članke o znanstvenicima.--Man_Usk recider 22:58, 22. siječnja 2021. (CET)
@Man Usk pojavljivanje u medijima kao ekspert za svoje polje.
Koji broj radova i knjiga? Zblace (razgovor) 23:48, 22. siječnja 2021. (CET)
akadamska zvanja / znanstveni radovi i izdane knjige. Naglasak na akadamski. Što po pitanju SB tek slijedi. M2C --Mark7747 (razgovor) 23:55, 22. siječnja 2021. (CET)
Samo pojavljivanje u medijima ne bi smjelo biti razlog za uvršatavanje. Mislim da to nije dobar put.
Brzo googlanje kaže za redovitog profesora: "da je autor ili koautor dva (2) sveučilišna udžbenika, dvije (2) znanstvene knjige ili dva (2) priručnika", spominju se tu i koautorstva šest radova sa studentima. Docentu se traže tri objavljenja znanstvena rada od čega jedan međunarodni. Tako nekako to ide. U svakom slučaju nema toliko spornih članaka o znanstvenicima da bi se išlo u detaljno uređivanje kriterija. Ne trebaju svi koji su završili magistarski ili doktorski studij završiti na Wikipediji.
Mark7747, nisam govorio o konkretnom slučaju nego općenito.--Man_Usk recider 17:35, 23. siječnja 2021. (CET)
@Man Usk nisam ni rekao da je samo, niti da je iskljucivo u medijima.
Primjer koji si naveo je vezan za sveuciliste, a to nije jedini oblik djelovanja.
@Mark7747 zasto boldas akademski? ocekujes da svi znanstvenici djeluju unutar akademije?
Zblace (razgovor) 08:54, 24. siječnja 2021. (CET)
Nisam ni rekao da je to jedini oblik djelovanja, ali se to na sveučilištima smatra znanstvenim uvjetima. Smatram da bi i ovdje, u slučaju definiranja pravila, trebali ići u tom smjeru.--Man_Usk recider 15:44, 24. siječnja 2021. (CET)
@Man Usk postoje procesi za promociju u viša znanstvena zvanja koja su uvjetovana određenim radom, ali to svakako nisu jedina mjerila i svakako ne van sveučilišta. Ako radite po institutima ili u korporativnom sektoru, sigurno vam prebrojavanje objavljenih radova neće pomoći za ugled i relevantnost. Odabrati samo jedan smjer bi bilo problematično i inače, a u državi/regiji nepotizma bi značilo da bi ispustili veliki broj znanstvenika koji su međunarodno ili bar regionalno relevantni, ali kod nas još nisu visoko na ljestvici fakultetskih predavača. --Zblace (razgovor) 05:30, 9. veljače 2021. (CET)