Wikipedija:Kafić/Arhiv 2016 10

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Strogost kriterija, u kojim imenskim prostorima brojati uređivanja[uredi]

U nedavno završenom glasovanju na stranici za razgovor pokrenulo se pitanje odnosi li se rečenica:


Dodatno je potrebno imati 50 uređivanja u zadnjih godinu dana.


samo na glavni imenski prostor ili ne. Pošto je prijedlog moj, dobro znam što sam mislio dok sam ga pisao, i znam da sam njime mislio da se broji svako uređivanje, u svakom imenskom prostoru. Da, to je jako blag kriterij. Jedan suradnik mi je rekao da netko može napraviti 50 uređivanja na svojoj suradničkoj, a moj je odgovor bio - naravno da može. Ali cilj kriterija nije bio loviti suradnike koji love u mutnom, nego ustanoviti kriterij koji ne će zadovoljiti oni kojih zaista nema tu, a oni koji su tu će ga ispuniti s lakoćom.

Kako su mi i drugi suradnici rekli slično kao ovaj kolega, odnosno kako su Nesmir i Maestro počeli primjenjivati pravilo onako kako nije napisano i mišljeno, prvi tren sam mislio pokrenuti novo glasovanje. Ali ima problemčić. Nisam siguran bih li dodao uz GIP (glavni imenski prostor) i njegove stranice za razgovor i Dodatak, a mislim da možda nešto od toga ima smisla.

Razlozi za brojanje uređivanja u Dodatku su jasni, članci u Dodatku se broje u ukupan broj članaka, a i razlozi protiv brojanje uređivanja u Dodatku su jasni, naime u Dodatak smještamo uglavnom popise i sličan sadržaj, čije je uređivanje ponekad jako trivijalno.

Razlozi za brojanje uređivanja na stranicama za razgovor glavnog imenskog prostora su također jasni, jer se argumentiranim uređivanjima na stranicama za razgovor direktno podiže kvaliteta projekta. S druge strane i razlozi protiv brojanja uređivanja na stranicama za razgovor su jasni, naime vandali se nekad zakvače za te stranice, pa bi brojanjem takvih uređivanja honorirali (neke) vandale. Makar, dužnost administratora je uklanjanje vandala s projekta blokiranjem, pa ako vandali imaju pravo glasa to bi značilo da administratori ne rade svoj posao, nego dopuštaju vandalima da steknu pravo glasa. Smiley.svg

Ako se postigne konsenzus glede ovih prijedloga, onda je to najelegantnije rješenje ove priče, naime glasovanje nije potrebno ako se postigne konsenzus o nekom pitanju. Iako se od 2014. dosta raspravljalo o svemu i svačemu, ovaj aspekt je mislim slabo pokriven. Naime, bile su napisane neke prestroge stvari ("najmanje 15 radnih dana u dva mjeseca koja prethode glasovanju", što je na tragu onoga o 5 uređivanja u mjesecu), a što ako netko dobije gips? Još jedan loš primjer ("najmanje 400 ophođenih promjena u dva mjeseca koja prethode glasovanju"), nažalost ophođenje nekih suradnika je samo klikanje, pa se ovo pretvara u 10-20 minuta klikanja, dok je nekome za ophodnju 50 promjena potrebno najmanje od sat do nekoliko sati, jer svako drugo ili treće savjesno označavanje uređivanja pregledanim može potegnuti uređivanje stranice suradnika (pisanje upute), ispravljanje članka, i još možda tisuću raznih stvari. Maestrov prijedlog je bio možda koncipiran još lošije od ova dva gornja prijedloga, 200 uređivanja u GIP-u u zadnja dva mjeseca? Tko bi imao pravo glasa? Kakvih 5 ili najviše 10 suradnika? (Hvala Nesmiru što je tijekom glasovanja uočio ovaj raniji Šokčev dobar komentar, u kome je blagonaklono broj istih procijenjen na 20).

Zaključno, 50 uređivanja u glavnom imenskom prostoru je sigurno bitno strože od 50 bilo kakvih uređivanja. Zato sam spomenuo mogućnost da se osim GIP-a broje i imenski prostori broj 1 (stranice za razgovor glavnog imenskog prostora) i Dodatak, i naveo sam razloge za i protiv obje mogućnosti. Molim vaša mišljenja. Do vremena arhiviranja ovomjesečnog Kafića (2. ili 3. studenoga) proći će mjesec dana, pa će tim datumom biti okončana ova rasprava.

P.S.: Roberta F. je 2014. navela primjer s njemačke wikipedije ("Suradnik ima najmanje 200 doprinosa (snimljenih uređivanja) u Glavnom imenskom prostoru, od toga najmanje 50 u zadnjih 12 mjeseci."), ako koga naša trenutačna pravila podsjećaju na to, onda za to postoji dobar debeli razlog, skoro su identična. Razlika je u tome što je kod nas ovih 50 uređivanja napisano u posebnoj rečenici, pa se time ne odnosi automatizmom na glavni imenski prostor, a sad to možemo promijeniti. I možda dodati brojanje dva imenska prostora, 1 - Razgovor (stranice za razgovor uz wikipedijine članke) i 102 - Dodatak. Kuburi hvala za komentar GIP-u, GIP-u i/ili Dodatku, to mi je (jedna od) inspiracija za brojanje uređivanja u Dodatku. SpeedyGonsales 01:02, 3. listopada 2016. (CEST)

Potpuno se slažem da je ovo potrebno dobro definirati, upravo na tragu onoga kako smo Maestro Ivanković i ja tumačili. Bilo bi žalosno da se ne držim vlastita tumačenja iako ono nije bilo doslovno tumačenje pravila već tumačenje pravila u duhu wikipedije na hrvatskome jeziku, a taj duh eto često volim prizivati. Face-smile.svg. Dobri duh hrvatske wikipedije. Slažem se da Kuburine dobre ideje uđu u pravila i da se gleda od prvog dana doprinošenja u GIP-u, ali se ne slažem da se gleda bilo što osim GIP-a, jer bi to bilo dodatno otežavanje kod provođenja izbora, još i to provjeravati. Bolje ne, tim više jer je većinom riječ o popisima u koje se sadržaj jednostavnije dodaje. Volio bih da se ove zaista utemeljene, raspravljene dopune usvoje konsenzusom. Eto, i ovako smo ove zadnje izbore proveli praktično po tim pravilima. Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 2,11; 3. listopada 2016. (SEV)
Onda može tako. Neka se broji samo uređivanja u GIP-u (glavnom imenskom prostoru); za neupućene, to znači da brojimo samo uređivanja u člancima. Kubura (razgovor) 19:34, 22. listopada 2016. (CEST)
Slažem se, neka se broje samo uređivanja u GIP-u (glavnom imenskom prostoru). Postoje argumenti i za druge mogućnosti, u ovom trenutku ponešto ipak pretežu oni samo za uređivanja u GIP-u. SpeedyGonsales 19:45, 2. studenog 2016. (CET)

U načelu se može reći da su sve naše rasprave i prijedlozi, prošli oni ili (naizgled) ne, ispunili svrhu. Možemo biti zadovoljni. Zajednica djeluje u duhu konsenzusa.
Gotovo svi suradnici obrazlažu glasove i za i protiv, i neutralni su rekli svoje. Podignuti prag za glasovanje pokazao je svoj smisao, kao i kriterij aktivnosti, koji se pokazao podjednakim za sve, jer nitkoga nije preferirao, nego je u igri ostavio najaktivnije (i time smo iz uzorka isključili one koji s vanjskim (wiki)svijetom dolaze gotovo samo kad su glasovanja i/ili zalutale) u razumno dugom razdoblju u neposrednoj prošlosti s dostatno velikim i ne prestrogim kriterijem aktivnosti. Isto tako i usvojeno stajalište o tome da se mora doskočiti varanju sustava također je ispunilo svrhu, tako da ishod nisu odredili suradnici čijih 300 uređivanja čini 300 prekategoriziranja, ubacivanja predložaka na 300 stranica niti oni gdje mesni lutak vandal vandalizira, a "spasitelj" u vrijeme kad nema nitkoga 300 puta reverta (daklem ni slovca znanja nije unio). Ishod glasovanja su odredili suradnici koji su unosili stvarni sadržaj.
P.S. "Istovremeno uređivanje" mi je ukralo dvadesetak sekunda. Morao sam doći do dna stranice, ručno označiti samo moj tekst, označiti za kopiranje, iskopirati ga, ponovo otvoriti stranicu i snimiti. I nadati se da ne upadne Wikimedia Error - poslužitelji su preopterećeni, sustav se održava, pokušajte poslije. Kubura (razgovor) 02:22, 3. listopada 2016. (CEST)


Za razliku od mojega nedavno slavno odbijenoga prijedloga dopune tzv. općih Pravila glasovanja na Wikipediji, ti si se Speedy – čudna mi čuda! – tek sada sjetio probuditi nakon što uopće nisi sudjelovao u raspravi o mojem prijedlogu (?) i nakon što si dan poslije pokrenutoga glasovanja o tom prethodno raspravljenome prijedlogu bez imalo "takta" (čitaj: obzira) počeo smišljati i pokretati svoja "glaso-raspravljanja" bez ikakve prethodne rasprave (to mi je doista besmisleno: rasprava o predloženome za vrijeme glasovanja?!). Nadam se da si se sad već oporavio od "pretvaranja u mene": također se nadam da ćeš – s obzirom na nejasno sročeni a ipak prihvaćeni tekst dopune o pravilima izbora za administratore – napokon ponuditi neki konkretan i dobro sročeni prijedlog barem približno jasan poput mojega (taj je mogao biti nejasan samo onima koji doista ne razumiju hrvatski jezik). A dvojbe o mogućim tumačenjima spomenute odredbe su se, prilikom zaključivanja rezultata glasovanja o BlackArrowu kao mogućem administratoru, i nametnule zato jer vjerojatno nitko nije u stanju čitati tvoje misli. U mogućnost konsenzusa sumnjam. Pozdrav, Maestro Ivanković 02:28, 3. listopada 2016. (CEST)

[1] Prijedlog je naizgled odbijen. Zamisli su romantično dobre, ali neostvarive. Praktično, kao da pokušamo uvesti ljestvicu i mjerne jedinice za ljepotu. Sprovođenje bi izrodilo više manevarskog prostora zlonamjernicima za štete, nego što bi bilo same koristi od dobronamjernog sprovođenja. A kud li tek scenarij: 30 admina kaže "u redu je to", a nađe se 1 admin (recimo oteti račun) i kaže "ne valja". I gdje smo? Sustav paraliziran. Stoga smo prišli kriteriju kvantificiranja gdje nema spora: oline su jasne.
Upozoreno je i na prestrogost visokog praga. Neki suradnici znaju samo jedan način uređivanja, 30.000 bajtova u jednom jedinom snimanju dnevno i gotovo. I za tri mjeseca još uvijek ne bi imali pravo glasa. A da takve isključimo - to bi bio promašaj. Pa se to ublažilo. Daklem, prihvaćen je stari prijedlog, ali u izmijenjenom obliku.
Prijedlog, ako se pogleda dalje, na jedan način nije odbijen, nego je u daljnjim razradama dorađivan, poboljšan i došlo se do nečega što su suradnici i u prijašnjim raspravama govorili i kazivali da se slažedu. Kubura (razgovor) 02:36, 3. listopada 2016. (CEST)

Dragi Kubura, ništa nije "naizgled": moj je prethodno raspravljeni prijedlog dopune tzv. općih Pravila glasovanja na Wikipediji jasno odbijen sa 7 glasova protiv. Dakle odbijen je zato jer su sedmorica suradnika nadglasala petoricu čuvajući nizak prag aktivnosti za bilo čije pravo glasa. A s obzirom na vrlo mali broj suradnika i administratora koji su sudjelovali u spomenutoj raspravi i svim glasovanjima u rujnu, zasad mi se nameću samo tri važna pitanja:
1. Koliko nas uopće – posebice administratora – ima zaista aktivnih?
2. Koji je to prag aktivnosti koji bi svima bio prihvatljiv za ostvarivanje prava glasa (bez obzira na volonterski karakter projekta)?; i
3. Koji je to prag aktivnosti nužan i prihvatljiv za administratore, birokrate i provjeritelje?
Kad se i ako se o tome ikada uopće usuglasimo, tek tada će biti jasnija "pravila igre" za sve, a osobito neaktivne. Maestro Ivanković 03:22, 3. listopada 2016. (CEST)

Zaključak[uredi]

Komentar: Diskusija je pokrenuta u 01:02, 3. listopada 2016. (CEST), kako se može zaključiti da je (privremeno) prekinuta arhiviranjem u 07:13, 1. studenog 2016.‎, ovaj dio Kafića bit će otključan još 38 sati nakon 01:02, 3. studenoga 2016., dakle najmanje do 15:02 4. studenoga 2016. (CET). SpeedyGonsales


Ova je stranica arhiv.
Molimo Vas, ne mijenjajte ju!

Evo nas blizu okruglom jubilarcu[uredi]

Dragi kolege, evo nas blizu okruglom jubilarcu! 170.000 nam je pred vratima i pada ovog ili početkog sljedećeg mjeseca! Kolege su kao i svaki put dosad ugodno iznenadile bogatom maštom izbora tema. Krasne su teme sadašnjeg jubilarca, i unaprijed se radujem domišljatom izboru članaka za sljedeći jubilarac! Sretno uređivanje! Kubura (razgovor) 03:41, 3. listopada 2016. (CEST)

Izabrani članak[uredi]

Kolege su se dogovorili da je optimalno predlaganje za izabrani članak jedan mjesec unaprijed. To ima smisla, ali je jednako potrebno ako se neki članak ne izabere reagirati i pomaknuti glasovanje, što kolege nisu učinile. Kako je glasovanje za izabrani članak za 44. tjedan u tijeku i nema ga smisla pomicati (članak je vezan za datum), a i predloženi članak za tjedan poslije je isto vezan za datum, predlažem direktan izbor članka Viktor Kovačić za 42. tjedan ili Bruno Bušić za 41. tjedan (ako je ovaj drugi, onda ide zamjena 41.<->42. tjedan). Koliko vidim oba članka zadovoljavaju kriterije, kako je u tijeku 40. tjedan molim izjasnite se do subote 8. listopada 2016. u 23:59 što mislite koji je od ova dva članka kvalitetniji. SpeedyGonsales 23:25, 4. listopada 2016. (CEST)

Članak za 41. tjedan već imamo (→ Ivan Meštrović), tako da zasad samo treba riješiti problem članka za 42. tjedan. Maestro Ivanković 00:00, 5. listopada 2016. (CEST)
Ja sam sljedećeg mišljenja da se izabrani članci glasaju u bloku, tj. da za cijeli mjesec prije glasujemo dva mjeseca prije nego što se članci trebaju stavit. Isto tako možemo se narediti da imamo i dogovor tako da imamo i izbor članaka 6 mjeseci prije. Tako da nema potrebe za glasovanje svaki tjedan, i da "iste" žrtve moraju raditi posao svaki put. Vodomar (razgovor) 00:33, 5. listopada 2016. (CEST)
Ja se slažem s Speedievim prijedlogom Viktor Kovačić za 42. a Bušić za 41. Vodomar (razgovor) 00:42, 5. listopada 2016. (CEST)

Čini mi se da nisam bio dovoljno jasan. Dakle nemamo članak za 42. tjedan. Tražio sam po kalendaru što bi bilo prikladno i koji su dobri članci koji nisu izabrani, pa sam našao Viktora Kovačića, koji paše u 42. tjedan (jer je umro 21. listopada, što je u 42. tjednu), a alternativa je Bruno Bušić (koji je ubijen 16. listopada, što je u 41. tjednu, ali Meštrovića lako pomaknemo jer mu nije datum rođenja ni smrti u listopadu).


  1. SpeedyGonsales 00:48, 5. listopada 2016. (CEST)
  2. ZA ZA - Dobar prijedlog i dobro obrazloženo. Vodomar (razgovor) 00:52, 5. listopada 2016. (CEST)
  3. PROTIV PROTIV. Premalo izvora u članku. Maestro Ivanković 01:52, 5. listopada 2016. (CEST)
  4. NEUTRALAN NEUTRALAN --Fraxinus (razgovor) 22:00, 5. listopada 2016. (CEST)


  1. SpeedyGonsales 00:48, 5. listopada 2016. (CEST)
  2. ZA ZA - Dobar prijedlog i dobro obrazloženo. Vodomar (razgovor) 00:52, 5. listopada 2016. (CEST)
  3. PROTIV PROTIV – Prijedlog nije u skladu s važećim pravilima (vidi komentar). Maestro Ivanković 01:52, 5. listopada 2016. (CEST)
  4. ZA ZA --Fraxinus (razgovor) 22:00, 5. listopada 2016. (CEST)


Pa koji dobije više potpisa, bit će izabrani. SpeedyGonsales 00:48, 5. listopada 2016. (CEST)


Ako svi glasovi budu ovakvi, onda ćemo Meštrovića staviti u 3. tjedan 2017. kad mu je godišnjica smrti. SpeedyGonsales 00:56, 5. listopada 2016. (CEST)
Da ne bi bilo zamjerke, uskladio sam popis i redoslijed glasova da svima bude jasnije tko kako i za koji članak glasuje. Prethodna Speedyjeva napomena Ako svi glasovi budu ovakvi... odnosi se, dakako, na glasove {{za}}. Maestro Ivanković 11:20, 7. listopada 2016. (CEST)
Članak o Bruni Bušiću barem ima više izvora nego članak o Viktoru Kovačiću (tako je kako je). Biografski članci mogu, ali i ne moraju nužno biti datumski "vezani": dakako – uvijek lijepo vidjeti aktivne suradnike koji o tome pravodobno brinu. Već se dosta dugo, s još nekoliko aktivnijih kolega (Fraxinus, Bonč, MaGa), posebno brinem o izabranim člancima, a svakako se nadam da će se ubuduće i ostali zainteresirani pravodobno brinuti za ove "formalnosti" u redovnoj proceduri izbora dobrih članaka za Glavnu stranicu kako se na ovakav način ne bi "gazili" već ranije postignuti dogovori suradnika. Maestro Ivanković 01:52, 5. listopada 2016. (CEST)
Onaj tko pažljivo čita, vidjet će da članak o Kovačiću osim samo 2 izvora sukladno smjernici Wikipedija:Navođenje izvora ima odlomak "Izbor iz literature" koji to debelo nadoknađuje, a koji je mislim također rabljen pri pisanju članka. Takav tip izvora ne moramo nužno jednako ocjenjivati, ali vrijedi ga uzeti u obzir ili barem ne preskočiti. SpeedyGonsales 02:06, 5. listopada 2016. (CEST)
Slijep – Bogu hvala! – još nisam, a pismen sigurno jesam: Face-badtooth.svg naravno da sam vidio obilan popis literature! No u skladu sa spomenutom smjernicom o navođenju izvora – to je tek "Izbor iz literature", dakle popis kojekakve literature o Kovačiću, a ne nužno i one koja je moguće rabljena ili nije rabljena u članku (to ne možemo znati jer se nekoć navođenju izvora nije pridavalo toliko značaja i pažnje kao danas kad nove suradnike strogo upozoravamo na nužnost pravilnoga navođenja provjerljivih izvora u člancima). U svakom slučaju, dobra ideja ali – u sadašnjem stanju članka – ne osobito dobar prijedlog za IČ. Maestro Ivanković 02:22, 5. listopada 2016. (CEST)

Molim vas obojicu, da mislite prvenstveno na interese wikipedije. Trebamo vas obojicu na wikipediji, spadate među najučenije i najvažnije suradnike pa usprkos nekada drugačijim mišljenjima, pokušajte naći način da uvijek nađete kompromis. U vezi izvora u članku Viktor Kovačić, ne znamo da li je literatura u popisu korištena ili ne. Prema tome, glasovao netko za ili protiv, u ovom slučaju je u pravu.--Fraxinus (razgovor) 22:00, 5. listopada 2016. (CEST)

Dragi Frax, upravo zato što – citiram: ne znamo da li je literatura u popisu korištena ili ne ja sam glasovao protiv prijedloga članka o Viktoru Kovačiću. Usput budi rečeno, vidio sam da takve popise literature kolege znaju premještati u zaseban "Dodatak" pa zato i ostaje činjenica da u tom članku imamo samo dva valjana izvora navedena u skladu sa spomenutim pravilima. Zato taj prijedlog i smatram lošim te se čudim kolegi Speedyju da je taj članak uopće predložio u takvome stanju i s obzirom na sadašnji trenutak u kojemu kao administratori ipak inzistiramo na navođenju provjerljivih izvora (barem oni administratori koji rade s novim suradnicima). U tom kontekstu ne razumijem ni stav kolege Vodomara koji reče Dobar prijedlog i dobro obrazloženo jer niti je taj prijedlog dobar, niti tom članku pomaže bilo kakvo dobro obrazloženje osim boljih izvora koji mu trenutačno nedostaju. Uostalom, i trebamo samo članak za 42. tjedan, a tu je sasvim moguće da redoslijed pojavljivanja na GS zamijene ranije izabrani članak o Ivanu Meštroviću i vjerojatno do kraja ovoga tjedna ovdje izabrani članak o Bruni Bušiću. Sve ostalo pitanje je pravodobne skrbi za pojedine sastavnice ovoga projekta. Maestro Ivanković 11:20, 7. listopada 2016. (CEST)


Nažalost, svoj sam glas {{za}} za predloženi članak o Bruni Bušiću morao promijeniti u {{protiv}} jer upravo vidjeh da je taj članak 5. srpnja o.g. označen predloškom za održavanje: {{pojasniti|...}}, vidi ovdje. Dakle, izgleda da netko ne čita ili je zaboravio važeća Pravila izbora Izabranih članaka (pogledajte si dobro odlomak Kriteriji) pa nas to opet vraća na početak ako se nedostatak u članku, sukladno važećim pravilima, ne ispravi: u tom smislu nije riječ o potrebi pukog "friziranja" članka uklanjanjem predloška za održavanje, nego o činjenici da je i ovaj prijedlog – zapravo – loš i ishitren (unatoč dobroj namjeri). Ako baš "zaškripi", tj. ako suradnici koji podržavaju ova dva Speedyjeva loša prijedloga za IČ promijene mišljenje o spomenutim prijedlozima uslijed ovdje napisanih jasnih objašnjenja zašto su prijedlozi loši, spas bi nam za 42. tjedan mogao biti i nedavno izabrani jubilarac (članak Zagrebačka sinagoga). Maestro Ivanković 12:06, 7. listopada 2016. (CEST)

Zakomentirao sam odlomak s predloškom, ionako nije previše bitan. Nisam uopće uočio taj predložak kad sam gledao članak ranije. Ono što je bitno - problem je otklonjen. SpeedyGonsales 15:30, 8. listopada 2016. (CEST)

Viktor Kovačić 2:1:1, Bruno Bušić 3:0:0, ovaj drugi je izabrani članak za 41. tjedan, članak Ivan Meštrović pomičemo za izabrani članak za 42. tjedan. SpeedyGonsales 17:47, 9. listopada 2016. (CEST)

Za pomoć u prevođenju. Translation help.[uredi]

Prema en:Martin Sekulić, Sekulić je član Pokrajinskog Skupštini Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, ali netko je označen tekst kao ne bude podržan od strane reference. Može li netko ovdje pogledati izvor i reći da li je u referencu? Mjerodavni dijelovi tog izvora su online (str 30 rightmost stranica na ovom zaslonu, ali možete provjeriti druge stranice u slučaju pogrešnog unosa broja stranica), ali moram tražiti pomoć ovdje, jer oni su samo slike, a ne dio teksta sam mogao poslati putem online prevoditelj. Hvala ti!

According to en:Martin Sekulić, Sekulić was a member of the Provincial Assembly of the Kingdom of Croatia, Slavonia, and Dalmatia, but someone has marked the text as not being supported by the reference. Could someone here look at the source and say whether it's in the reference? The relevant portions of this source are online (page 30 is the rightmost page on this display, but you could check other pages in case of a typo in the page number), but I have to ask for help here because they're merely images, not a piece of text I could send through an online translator. Thank you!

Nyttend (razgovor) 13:14, 5. listopada 2016. (CEST)

@Nyttend: There's no mention of him being a member of the Provincial Assembly in the text you've provided, but the bit before it (that he was a member of the Croatian pedagogic and literary society) is mentioned, and seems to be correct. – Srdjan m (razgovor) 14:24, 5. listopada 2016. (CEST)

Zahvala i dvi-tri riči[uredi]

Tija bi se ovim putem zahvaliti predlagatelju na ukazanom povjerenju prilikom predlaganja za administratora. Također bi zahvalija svim suradnicima koji su mi dali glas podrške na samom izvoru. Zaista mi je drago da je neko pripozna moj rad. Isto bi se tija zahvaliti konstruktivnoj kritici. Namjerno kažen konstruktivnoj kritici, a ne svima koji su glasovali protiv jer je pored konstruktivne kritike bilo svačega. I sam san svjestan svojih nedostataka i nastojin ih minimizirati; naravno, uvik ima mista za poboljšanje i napredak – niko nije nepogrešiv iako bi iz komentara moga zaključiti suprotno.
Žalosti me samo to što se baziralo samo na negativne stvari, niko nije reka konkretno u čemu san dobar. Svakome se može naći zamirka, ali baš svakome. Samo je pitanje što se u konačnici želi. Iznenadilo me također toliko vaganje doprinosa, pa čak i ismijavanje u nekim dijelovima i to od daleko iskusnih suradnika. Prema izrečenom zaključujen da svaki od trenutnih administratora piše određeni zadovoljavajući (kako smo krenuli vagati i to ćemo odrediti) broj članaka, ophodi zadovoljavajući broj nedavnih promjena, adekvatno komunicira kako s novim, tako i s ostalim suradnicima, svaki podjednako održava projekt i slično. Možda ćete se zaprepastiti, ali to nažalost nije tako, pa čak niti približno. Ne mora se na to odgovoriti, dovoljno je promisliti u sebi. Isto tako, da se trenutnim administratorima "sudilo" po komentarima upućenima meni, velika većina više ne bi bili administratori.
Nažalost, nikome nije bila referenca više od 16.000 izmjena i 20.000 pregledanih promjena, pa ni 16 nagrada za različito polje djelovanja od 11 različitih suradnika, što "običnih", što administratora. Mogu ja ili neko drugi misliti da radin loše i krivo, al kad dobijen priznanje od nezanemarivog broja ljudi, onda znači da ipak nešto dobro radin. Zamirilo mi se blokade iz davnih dana, za koje je vidljivo da nema nastavka po "istoj pismi" – molin vas pogledajte ima li administratora koji su prethodno bili blokirani. Naravno da ima, i za daleko gora djela. Izvučeno je mojih zadnjih 1.500 uređivanja i po njima zaključeno da ne pišen članke nego većinom ophodim nedavne promjene i nadopunjujen članke – molin vas pogledajte administratore koji, kako san iznad napisa, rade to sve. Spočitava mi se prebrz okidač, a bilo je, dapače, primjera dičenja time pa je suradnik i usprkos tome dobija status administratora. Također mi se prigovorilo da "nije dovoljno angažiran na stvaranju novog sadržaja i prepravljanju sadašnjeg" pa san se nakon toga komentara mora zapitati što onda zapravo radin na ovom projektu? Skupljan prašinu? Odakle mi samo dosadašnji doprinosi? Očito san ni od kakve koristi...
Slijedom toga, moga bi se izvući zaključak da san gori izbor i da bi od mene bilo manje koristi nego od popisa neaktivnih administratora i onih neaktivnih na popisu aktivnih. Pa se pitan jesan li stvarno toliko loš i štetan za zajednicu? A onda daljnjim razmišljanjem dolazin do zaključka da po kriterijima po kojima se "sudilo" meni, velika većina sadašnjih administratora to ne bi mogla biti – pa nakon toga nažalost uviđan da nije toliki problem u meni... Spomenulo se da bi se triba skinuti status ukoliko za to bude potribe, što je logično i normalno, pa me iznenađuje žustro korištenje kao argumenta to što se to do sad nikome nije dogodilo. Pa pitan se zašto nije? Zašto se to ne bi dogodilo ako je neophodno? Zašto (bi) se žmiri(lo) na nečije nepromišljene postupke? Zašto se to ne bi moglo uvesti? Evo ja bi prvi da ruku da se to meni napravi ako za to postoji opravdan razlog. Zašto se ne uvede ponovno izglasavanje povjerenja nakon recimo 2, 3 ili 5 godina, pa bi onda svatko pojedinačno vidija di ko stoji. Pa bi onda vidili ljubaznosti i kvalitetno odrađenog posla. Ne bi tada bilo nesmotrenih izjava ka što je bilo (i do)sad od strane administratora.
Meni status administratora u ovakvoj atmosferi ni ne triba. U atmosferi di će svatko svakome predbacivati za nešto što mu ne odgovara. Na prijedlog suradnika koji smatra da san potriban i da mogu pomoći prihvatija san kandidaturu, ali ne želin imati taj status po svaku cijenu. Mislin da svi radimo za dobrobit projekta, barem se nadan, ka što se i ja trudin raditi. Ponudija san svoje dvi ruke ka pomoć u održavanju projekta, a ne ka još jednu funkciju kojom se mogu dičiti. Zaista mi je žao što to neki nisu prepoznali. BlackArrow (razgovor) 23:28, 5. listopada 2016. (CEST)

Iako ne shvaćam poantu ovog tvog pisanja, samo kratko: uz glas protiv ne idu zasluge, isto kao što uz glas za ne idu nedostatci. Čista logika, zar ne? Da sam na tvoj mjestu, dao bih veću težinu glasovima kolega s više staža u nogama (jer sigurno znaju više o tvom radu, što bi ti trebala biti smjernica za ubuduće), nego novim suradnicima koji kažu da ne znaju kakva ste osoba i kakvi su vam doprinosi. Evo, kao osoba, sasvim jasno, ali drugi dio rečenice signalizira da su, ili zalutali na glasovanje, ili "zalutali na glasovanje" (naglasak na navodnicima). Da ne bude sve bajno, ima administratora koji su bili blokirani: evo, ja sam (npr.) blokira sam sebe. Kao što rekoh - primjedbe onih koji su ti dali protiv ti trebaju biti smjernice za ubuduće umjesto da sažalijevaš sam sebe.--MaGaporuči mi 09:12, 6. listopada 2016. (CEST)
  • BlackArrow: niko nije reka konkretno u čemu san dobar.
  • SpeedyGonsales: A kojim je to silnim dobrim djelima suradnik zaslužio ovaj status, ni riječi.
  • Suradnik je svojedobno skupio tri bloka tri različita administratora.
Ove tri činjenice nisu nužno razlog za glas protiv, ali ne ulijevaju povjerenje. Dao sam si truda, pregledao sam Razgovor sa suradnikom:BlackArrow, i vidio sam nestrpljivost kombiniranu s nepoštivanjem pravila ne za tri, nego za najmanje šest blokova (u arhivu), a u zadnje vrijeme nešto što liči na pristojan rad. Da je netko rekao konkretno u čemu je suradnik dobar, da je netko objasnio kako se nestrpljivi kršitelj pravila i pisač osobnih napada pretvorio u Luku Nebeskog šetača, moj glas možda ne bi bio protiv. Ne kažem da bi bio za, ali ga možda uopće ne bi bilo. Neki suradnici koji su postali administratori s vremenom su postali loši administratori, neki suradnici koji su svojedobno bili jako naporni s vremenom su postali dobri suradnici, poneki i administratori. Hrvatska wikipedija se u svojih 13 godina pokazala kao dosta žilav projekt, grizle su je razne nedaće, ali broj članaka nam stalno raste. Događaju se pogrješke administratora, Croq svojedobno sigurno nije zaslužio blok od 2 godine, ali ih je odslužio. Suradnik:Pera detlic je također nedavno dobio malčice prestrog blok s krivim obrazloženjem, ali ga je isto odslužio. Ćemo skinuti status Daliboru Bositsu i Lasti zbog toga? Mogli bi, ionako ih više nema nego ima u zadnje dvije godine, a kad su tu, ne briljiraju. Ako im ne skinemo statuse unatoč navedenom maltretiranju vrijednih suradnika (Croq i Pera detlic su zajedno sigurno napisali 10 puta više članaka od Dalibora Bositsa i Laste), onda su obrazloženja za glasove za BlackArrowa kako je moguće skinuti status onome tko ga ne zaslužuje - zaista dezinformacija. SpeedyGonsales 21:50, 6. listopada 2016. (CEST)
Da je netko (ovo)... da je netko (ono)... Nitko Vam, poštovani kolega SpeedyGonsalesu, nije dužan crtati sve ono što i sami možete provjeriti.
"... u zadnje vrijeme nešto što liči na pristojan rad" bi se jednako tako moglo reći i za Vas: naime, o tome zorno svjedoči Vaš glas {{protiv}} unatoč tome što činjenice koje ste prethodno spomenuli – kako sami rekoste – nisu nužno razlog za glas protiv. Izvlačenje "grijeha iz rane Wikiprošlosti" u smislu opravdanja Vašega glasa {{protiv}} mojega prijedloga kolege ophoditelja BlackArrowa za administratora također ne smatram osobito dobrim razlogom, budući da time ujedno svakome unaprijed uskraćujete pravo na razvitak u pozitivnijem smjeru i uvažavanje istoga (ako su "grijesi iz rane Wikiprošlosti" jednako takav "uteg" bilo kome od danas malo aktivnih kolega administratora, onda svakako i ubuduće reagirajte po istoj logici ali jednako prema svima, može i retrogradno!) No da ni sami niste sigurni u razloge Vašega protivljenja kandidaturi kolege BlackArrowa dovoljno zorno svjedoči i – kako rekoste – buduća isprika (?) u kojoj ste mu rekli – citiram: vaša uređivanja u zadnje vrijeme su korektna. Kontradiktornost Vaših obrazloženja i poruka ne bi ni u kojem slučaju trebala biti dijelom bilo čijih razmišljanja, a kamoli administratorskoga djelovanja.
I za kraj Vas još lijepo molim – ne vrijeđajte Wikipediju! Naime, poručili ste kolegi BlackArrowu Ovaj projekt je nesavršen. Dragi kolega, ovaj projekt je (ne)savršen onoliko koliko su (ne)savršeni svi njegovi suradnici. Dokaz tome je i glas nekoć aktivnijega kolege Brace "protiv" prijedloga BlackArrowa za administratora (bez ikakva objašnjenja!?): to što njega nije bilo ni blizu Wikipedije od 31. siječnja ove godine nije ga spriječilo da bez ikakva objašnjenja kolegi BlackArrowu uskrati priliku da ga "zamijeni" i nama, koji smo još aktivni, pomogne u održavanju projekta (!?). I da riješim "tajnu" koji Vas muči: meni su za predlaganje kolege BlackArrowa dovoljni bili njegova aktivnost i kvalitetno djelovanje u posljednje vrijeme a to ni Vi, u svojoj quasi-isprici njemu, ne osporavate. I tu smo opet na priči o kontradiktornosti ... Maestro Ivanković 11:06, 8. listopada 2016. (CEST)
Nije li vrijeme da vas dva riješite neke stvari na drugim mjestima? Koliko nas to treba konstatirati i napisati? Glasovanje je ad acta. Rezultati su takvi kakvi jesu, svidjelo se to nekome ili ne. Zaista ne vidim čemu ponovno seciranje tuđih glasova i obrazloženja. Ne valja kad se ne napiše obrazloženje, ne valja kad se napiše obrazloženje. Postaje naporno.--MaGaporuči mi 11:37, 8. listopada 2016. (CEST)
Kolegi Maestru je pet administratora poručilo ovo isto, istim ili sličnim riječima, kronološki: Bonč, Ex13, ja, Fraxinus, MaGa. Kako sam ga samo jednom kritizirao, ne osjećam potrebu s njim nešto rješavati. Svatko ima pravo na svoj stav, no kad netko agresivno ponavlja svoj stav, postaje naporno. SpeedyGonsales 15:23, 8. listopada 2016. (CEST)
Agresivno? Naporno!? Poštovani kolega Speedy, vidim da opet dobronamjerno pišete takve svoje proizvoljne osobne prosudbe, umjesto da meni i ostalima objasnite jasno Vam predočene kontradiktornosti na koje sam Vas prethodno upozorio (?). Što se pak tiče petorice kolega administratora koje spominjete, svaki od njih dobio je nedvosmislen i konkretan odgovor na svoju poruku ili komentar. To što svaki od njih reagira uglavnom samo na moje objave, doista mi je indikativno, no ipak me čudi i njihova selektivnost u kojoj mene "napadaju" (valjda zbog slobode govora?), a na Vaše "ispade" ipak ne reagiraju ni približno jednakim žarom (?). Svima koji ovu našu razmjenu mišljenja smatraju "sukobom osobne prirode" mogu samo jasno poručiti da su u velikoj zabludi: kako sam već ranije napisao kolegi Exu, sve važno za projekt treba se rješavati na projektu a ne izvan njega. Moguće da je doista nešto trulo u državi Danskoj, no nisam ja nego ste Vi u svojoj prethodnoj izjavi spomenuli pogrješke administratora, odnosno indirektno zapravo loše administriranje na ovome projektu. Svakako ću pitati ostale kolege što misle o tim Vašim – uvjetno rečeno – dezinformacijama. Maestro Ivanković 00:35, 10. listopada 2016. (CEST)

Sretan Dan neovisnosti[uredi]

Animated-Flag-Croatia.gif Svim suradnicima hrvatske Wikipedije sretan Dan neovisnosti! Flag of Croatia.svg --Roberta F. 12:25, 8. listopada 2016. (CEST) Flag of Croatia.svg

Sretan Dan neovisnosti! SpeedyGonsales 15:13, 8. listopada 2016. (CEST)

Sretni mi kojima je SLOBODA najnormalnija stvar na svijetu! --Kexek (razgovor) 22:42, 8. listopada 2016. (CEST)

Sretan Dan neovisnosti svima, osobito onima koji su trbuhom za kruhom morali napustiti neovisnu Lijepu našu. Emoticon Face Frown GE.png Maestro Ivanković 23:51, 9. listopada 2016. (CEST)

Svitu moj, sritan sviman Dan neovisnosti! Kubura (razgovor) 04:46, 10. listopada 2016. (CEST)

Imena sportskih klubova[uredi]

Interesira me koji je stav zajednice po pitanju imenovanja članaka o sportskim klubovima (nebitno o kom sportu je riječ), odnosno da li da članci nose ime kako se popularno klubovi zovu ili da naziv bude formuliran po principu: {sport} {ime kluba} {mjesto odakle je klub}... Praktično gledano, moje pitanje je da li je bolje nazvati članak npr. KK Cibona (prvi slučaj) ili KK Cibona Zagreb (drugi slučaj) i naravno da jedan redirektuje na drugi? Mislim da bi bilo dobro da se uvede neka standardizacija po ovom pitanju i da važi za sve sportske klubove (makar sve sa prostora bivše Jugoslavije)... --Pera detlic (razgovor) 09:05, 12. listopada 2016. (CEST)

Ja sam za pisanje u stilu, koji je i najčešći, "ime kluba" i "mjesto" (ako nije isto kao i ime kluba, naravno). Znači KK Cibona Zagreb, HNK Hajduk Split ili NK Zagreb. Ne bi bilo loše da se usklade nazivi klubova jer evo vidim da npr. hrvatskih košarkaških klubova ima i sa i bez imena mjesta.--MAN_USK recider 13:24, 12. listopada 2016. (CEST)
Ne treba izmišljati toplu vodu. Nema razlike između kluba ili bilo kojeg enciklopedijskog pojma: ako je Cibona (slučajno ime) jedna, onda se članak treba zvati KK Cibona, a ako ih je više onda u nastavku treba dodati mjesto, i stvar gotova. Ako ćemo striktno poštivati wikistandard, onda bi odrednica trebala biti u zagradi: NK Nogometaš (Mrduša Donja). U svemu ovome bi trebalo voditi računa da mnogi klubovi u samom nazivu imaju i mjesto odakle potiču, tako da u tom slučaju zagrada otpada. Usput budi rečeno, koji to članci imaju sporna imena? Ovo na što upućuje ManUsk, ja ne vidim ništa sporno niti za premještanja.--MaGaporuči mi 13:32, 12. listopada 2016. (CEST)
Krivu sam kategoriju stavio (povezivalo je na nogometne klubove, ispravljeno). Ne mislim da ima spornih imena, samo kažem da ne bi bilo loše da se to sve uskladi, da se uz naziv kluba navodi mjesto. Ne mora, ali ne vidim ništa loše u tome.--MAN_USK recider 13:43, 12. listopada 2016. (CEST)
Ako mogu primijetiti, klubovi s mjestom kao odrednicom su u manjini, dakle, stvar je više nego jasna.--MaGaporuči mi 08:50, 13. listopada 2016. (CEST)
Ja se slažem s ManUskom. Stil s imenom mjesta se najčešće koristi i stvarno ne bi bilo loše da se to uzme kao standard, bilo više klubova s istim imenom ili ne. Kad ste već spominjali Cibonu, dovoljno je pogledati službenu stranicu gdje piše KK Cibona Zagreb. To je jedan od primjera iz kojeg se vidi da imena nekih klubova uključuju imena mjesta. Vjerojatno postoje i ona koja ne uključuju, ali bi što se nas tiče bilo dobro svakako uključiti i imena mjesta jer vjerujem da većini čitatelja, kao i meni osobno, puno znači kada već u naslovu vidim ime mjesta odakle je pojedini klub. --IvanOS 14:01, 12. listopada 2016. (CEST)
Daj molim te, gdje to na službenoj stranici piše KK Cibona Zagreb?--MaGaporuči mi 08:50, 13. listopada 2016. (CEST)
Upiši u Google Cibona ili KK Cibona i pogledaj prvi rezultat. --IvanOS 12:12, 13. listopada 2016. (CEST)
Daj molim te, pročitaj opet moje pitanje i daj mi odgovor na njega.--MaGaporuči mi 17:01, 13. listopada 2016. (CEST)
Čini se da se nismo razumjeli. Ja govorim o sljedećem: u tražilicu Google upišeš Cibona ili KK Cibona i nakon što si pritisnuo Enter dobiješ izlistane rezultate. Ništa ne otvaraš, samo pogledaš prvi rezultat pretrage: imaš službeno klupsko mjesto www.cibona.com i samo pročitaš što piše. Ako je to toliki problem vidjeti, mogu ti i printscreenati i označiti nekom bojom, možda i uvećati što pod tim rezultatom piše. Ti, čini se, govoriš o ulasku na samu stranicu, gdje, istina, piše samo KK Cibona, ali zašto bi to značilo da puno ime kluba ne sadrži i ime grada Zagreba. Možda je urednik stranice zaključio da je nepotrebno na svim mjestima pisati KK Cibona Zagreb (tako i ja postupam kada pišem članke o klubovima), možda zbog dizajna stranice, možda zbog bilo čega drugoga. Ne znamo koje je puno ime kluba, moguće da ne znaju ni u samom klubu, ali to nije toliko važno. Wikipedija nije poslovni imenik da se naslov članka o (npr.) športskom klubu treba u potpunosti uskladiti s imenom (npr.) kluba u državnom registru. Kad bismo tako postupali, onda bi se članak o osječkom nogometnom prvoligašu trebao zvati NK Osijek s.d.d.? Cilj Wikipedije je informirati čitatelja o onome što ga zanima. Govorim o vlastitom iskustvu: kada me zanima neki športski klub, prvo što želim o njemu saznati je mjesto djelovanja. Kao što sam rekao, puno mi znači kada već u naslovu vidim odakle je, a vjerujem da je tako i većini drugih čitatelja. Dobro je što je ova rasprava pokrenuta, imena klubova trebalo bi uskladiti. Samo smo izrazili svoja mišljenja kako bi se to moglo učiniti, pa ne razumijem čemu odmah u startu isključivost i stav Samo sam ja u pravu? --IvanOS 17:59, 13. listopada 2016. (CEST)
Jesi li ti spomenuo službenu stranicu Cibone? Jesi. Jesam li te ja pitao što piše tamo? Jesam. Što si ti napravio? Pitao me što piše na Googleu, jer (naravno) na Cibononoj stranici ne piše to što ti kažeš. Tko je mjerodavan za službeno ime kluba? Klub ili Google? Nakon svega ovoga, ja sam isključiv i ja sam u pravu? Po tvojoj logici, trebali bi (npr.) naseljenim mjestima dodati (npr.) županiju da bi čitatelji znali iz koje je županije to mjesto. Svašta. Pronađi mi relevantnu wikipediju gdje postoji u praksi to o čemu ti pričaš.--MaGaporuči mi 20:02, 13. listopada 2016. (CEST)
Cibona pretraga.png Ovo mi je jedini preostali način da objasnim, jer drugačije očito ne želiš. Ono što vidiš da piše na slici nije od Googlea nego od urednika web-mjesta, u ovom slučaju www.cibona.com. Na to sam ja cijelo vrijeme mislio. Vidio sam i da se Zagreb (u ovom konteksu) na samom web-mjestu ne spominje i rekao sam to u prethodnom odgovoru. Ukratko, na slici vidiš da je urednik napisao KK Cibona Zagreb, a na web-mjestu samo KK Cibona. I kad otvoriš web-mjesto, na tabu piše Cibona.com ° KK Cibona Zagreb (isto ono što vidiš na slici, u rezultatima pretrage). Umjesto da se praviš pametan, radije pitaj nekog od web-dizajnera kako to funkcionira, pa će ti objasniti da urednik web-mjesta uređuje i taj tekst koji mi vidimo u tabu, odnosno u rezultatima Google pretrage (ovdje je to taj Cibona.com ° KK Cibona Zagreb). Ne znam odakle ti naselja i županije kad ih nitko nije spominjao, ali dobro: razumijem frustracije. Mislio sam da si iz skupine onih koji tvrde da hrvatska wikipedija treba biti sama sebi relevantna i da ne treba tražiti uzore u drugima, ali zatražio da ti pronađem "relevantnu wikipediju gdje postoji u praksi" to o čemu pričam, pa ću spomenuti njemačku i francusku wikipediju, premda i tamo ima iznimaka, što nije čudno zbog velikog broja uređivača, pa bi se nekakav standard vrlo teško uspostavio, s obzirom da se, očito, ne može uspostaviti ni ovdje, na puno manjem projektu. Premda sam samo "običan" suradnik, iskreno ću ti reći da ne bi trebao biti administrator. Ako se ne varam, jedna od dužnosti administratora je smirivati tenzije, a ti si ovdje napravio obrnuto, od muhe si napravio slona. Komunikacija tebe kao administratora s "nižima" od tebe neprihvatljiva je, jer se stalno držiš istoga, a ljudi to ne vole.--IvanOS 21:36, 13. listopada 2016. (CEST)
Pogledao sam internetske stranice Cibone, naziv KK Cibona Zagreb se rabi samo na jednom jedinom mjestu - u HTML oznaci <title> naslovne stranice, drugdje je svuda ili KK Cibona ili samo Cibona.
Da ne duljim, članci nam se trebaju zvati onako kako se klub zove - KK Cibona, a ne KK Cibona Zagreb. Ako je ime nekoga kluba često, onda se obično uz ime kluba navodi mjesto (Dinamo Zagreb, Dinamo Kijev itd.), odnosno točnije GNK Dinamo Zagreb i FK Dinamo Kijev. Razumijem da nekome tko ne zna da je Cibona klub iz Zagreba ta informacija u imenu članka može biti korisna, ali wikipedija je enciklopedija - čime se želi reći da ime članka mora biti ime kluba ako je ime jednoznačno, a mjesto se ionako navodi u prvoj rečenici članka te u možebitnom infookviru na vidljivom mjestu, pa je time informativnost više nego dovoljna. Jednoobraznost je na enciklopedijskom projektu poželjna, ali tamo gdje to ima smisla. Npr. u popisu nogometnih klubova 4-tog ili 6-razreda, koji se ionako najvjerojatnije ne će nalaziti u glavnom imenskom prostoru nego u Dodatku, gdje se može naći tri Dinama, dvije Slobode, četiri Omladinca i pet Jedinstava.
Naravno, preusmjeravanja (koja inače držimo pod kontrolom) se ovdje podrazumijevaju, potrebna su i ne smetaju. Ako netko radi popis ili tablicu prvenstva/lige, slobodan je rabiti oblik naziv kluba+mjesto, jer preusmjeravanja postoje, trebaju postojati i treba ih napraviti ako ne postoje, a takvi popisi ionako su u Dodatku ili trebaju biti u Dodatku pa se tamo tolerira malo "pjesničke slobode". Imena članaka u glavnom imenskom prostoru su nešto drugo. Naravno, ako postoji neki argument koji gore nije naveden uvijek možemo popričati, Wikipedija uvijek može biti bolja, ali gornji argumenti nisu dovoljni za promjenu postojeće prakse. SpeedyGonsales 02:21, 14. listopada 2016. (CEST)
Točno tako, držim se jednog te istog i ne šaram kao ti sa službenih stranica na Google. Vjerujem da ljudi više vole one koji drže do onoga što govore, nego one koji pričaju malo ovako, a malo onako. Usput budi rečeno, jesi li pogledao impresum službene Cibonine stranice (ako znaš što je to)? Evo ti još materijala za razmišljanje: kategorija hrvatskih nogometnih klubova na engleskoj, njemačkoj, francuskoj i talijanskoj wikipediji. Koliki je omjer naziva članaka klubova koji imaju mjesto u nazivu i onih koji nemaju? Baj d vej, dužnost administratora (između ostaloga) je ta da upozoravaju suradnike na to što se može a što ne može. Wikipedija ne ispunjava želje što bi netko htio, već ima uhodana pravila koja su iznad svih suradnika. Usput budi rečeno, dizajneri rade ono što im se kaže, a izmišljanje službenog naziva sigurno nije u opisu njihova radnog mjesta. Dobrim dijelom to je dio mog radnog dana, i dobro znam o čemu pričam.--MaGaporuči mi 13:34, 14. listopada 2016. (CEST)
Pošto sam započeo ovu temu, glupo bi bilo da ne kažem svoje mišljenje. Ja sam za varijantu {sport} {ime kluba} {mjesto odakle je klub, ako klub ne nosi ime mjesta}, odnosno u slučaju Cibone bi to bilo KK Cibona Zagreb. Sad, ne znam da li o ovome odlučuju isključivo administratori ili zajednica ima pravo glasa, ali možda ne bi bilo loše staviti na glasovanje:
prijedlog 1: ne diraj ništa (kako je tko stvorio članak, tako nek' ostane)
prijedlog 2: za velike i općepoznate klubove izbaciti mjesto
prijedlog 3: obavezno da stoji i naziv mjesta odakle je klub).
Naravno, u cijeloj priči Cibona je samo navedeni primjer i ne bismo trebali raspravljati o njoj kao jedinom relevantnom primjeru. Mislim da bi oko ovoga bilo dobro uvjesti standardizaciju, jer stvarno postoje i ovakvi i onakvi nazivi članaka --Pera detlic (razgovor) 13:42, 14. listopada 2016. (CEST)
Slažem se s Perom detlicem, Cibona je bila navedena samo kao primjer, a mi je se uhvatili i raspravljamo samo o njoj. MaGa, ako si se u prethodnom odgovoru obraćao meni reći ću ti da se cijelo vrijeme držim onoga što govorim, onoga što sam iznio u prvom odgovoru, a druga je stvar što smo od običnog primjera Cibonu pretvorili u glavnu temu rasprave. U duhu smirenja tenzije, sada i izrijekom priznajem da sam tek pogledom na prvi rezultat pretrage (pogrješno) zaključio da puno ime kluba sadrži ime grada, a na samoj web-stranici nije uključeno ime grada, štp nisam prvo gledao. Nadam se da si sad zadovoljan! Ipak, ponovno si se uhvatio Googlea (ne razumijem zašto), pa ću ti ponoviti da HTML oznaku početne stranice (Speedy objasnio) uređuje urednik web-stranice. Slažem se da dizajneri rade ono što im se kaže. U ovom slučaju očito im je rečeno da u tu oznaku uz ime kluba uključe i ime grada. Zašto? Ne znam, a i za ovu (pravu) temu to je potpuno nebitno, osobito zbog toga što smo već skrenuli s nje. Ja više ne namjeravam raspravljati o punom i službenom imenu Cibone, nego o onome što je kolega pitao kada je pokrenuo raspravu. Mi smo svoja mišljenja iznijeli, sad bi bilo dobro da se izjasni još suradnika, ako mogu. Što se tiče administratora, nitko ne spori da je njihova dužnost upozoravati druge suradnike ako negdje zeznu, ali komunicirati ovako (kao ti) drsko, bahato, bezobrazno, neprihvatljivo je. Samo malo da si drugačije (pristojnije) formulirao svoje prvo pitanje meni, rasprava, pa makar i o Ciboni (koja nije primarna tema), otišla bi u civiliziranijem smjeru. --IvanOS 17:59, 14. listopada 2016. (CEST)
Hvala Bogu i Gospi Sinjskoj da si konačno uočio, iako si iznad napisao da sam ja od muhe napravio slona. Zašto sam se uhvatio Googlea? Zato što Google kupi što treba i što ne treba i stavlja u rezultate pretrage. Zbog toga za mene (a i svakoga tko imalo razmišlja i tko zna kako Google funkcionira) primarni izvor informacija može biti samo u glavu: službena stranica. Ako ćemo (a hoćemo) tjerati mak na konac, ti si taj koji je započeo priču s Googleom, pa ti budi pravo.
Nadam se da si sad zadovoljan! Naravno da nisam zadovoljan jer si iz tko zna kojeg pokušaja uvidio da si u krivu. Time si protratio svoje vrijeme (radi s njime što te god volja) ali i moje vrijeme koje sam mogao potrošiti u puno pametnije stvari nego da tebi dokazujem da si u krivu, što će reći da kršiš jedno od pravila wikipedije.
Zašto Cibona? Da te podsjetim (jer izgleda brzo zaboravljaš):
...Znači KK Cibona Zagreb, HNK Hajduk Split ili NK Zagreb.... (MAN_USK 13:24, 12. listopada 2016. (CEST))
nakon čega slijedi moj odgovor:
...ako je Cibona (slučajno ime) jedna, onda se članak treba zvati KK Cibona... (MaGa 13:32, 12. listopada 2016. (CEST))
Podcrtao sam ono što si očito previdio. Dakle, mogao je biti bilo koji drugi klub.
Sad ću malo citirati tebe:
...Samo malo da si drugačije (pristojnije) formulirao svoje prvo pitanje meni,... (IvanOS 17:59, 14. listopada 2016. (CEST))
pa ćemo malo slikom na sliku: moje prvo pitanje upućeno u ovoj raspravi tebi je:
Daj molim te, gdje to na službenoj stranici piše KK Cibona Zagreb? (MaGa 08:50, 13. listopada 2016. (CEST))
Slijedi i moje drugo pitanje upućeno tebi, čisto, da se zna i da uđe u zapisnik:
Daj molim te, pročitaj opet moje pitanje i daj mi odgovor na njega. (MaGa 17:01, 13. listopada 2016. (CEST))
Sad lijepo molim (je li i ovo nepristojno?) da mi objasniš što je u prvom (a možeš i u drugom) mom pitanju upućenom tebi nepristojno. Gdje sam se to ponašao drsko, bahato, bezobrazno (kao što navodiš iznad). Molit ću lijepo - crno na bijelo.--MaGaporuči mi 18:52, 14. listopada 2016. (CEST)
OK, na stranu vaša prepucavanja oko toga tko je (prvi) pogriješio, da li mi može netko od admina odgovoriti na moje pitanje: da li su administratori (uz sugestije ostalih suradnika) jedini koji odlučuju o određivanju "šablona" po kojem će članci nositi ime, u zavisnosti od tipa članka (u ovom slučaju sportskog kluba) ili u odluci sudjeluju i ostali suradnici? --Pera detlic (razgovor) 19:05, 14. listopada 2016. (CEST)
Čini se da ne čitaš dobro što sam napisao. U prvom dugom odgovoru napisao sam da, istina, na samoj stranici piše KK Cibona. Očito te to nije zadovoljilo, pa sam u prethodnom odgovoru izrijekom napisao da sam pogriješio, samo da ti budeš zadovoljan što si bio u pravu, premda se nismo isprva sporazumijeli, mojom krivicom. I dalje govoriš o Googleu da "kupi što treba i što ne treba i stavlja u rezultate pretrage". Kakve to veze ima s HTML oznakom naslovnice kada nju (ponavljam po neki put) uređuje urednik web-stranice? Dakle, to što u rezultatima pretrage piše za službenu web-stranicu nije rezultat Googleovog prikupljanja "što treba i ne treba", nego rada urednika web-stranice o kojoj govorimo. Rekao sam da nam, ako ćemo se držati stvarne teme, nevažno raspravljati o Ciboni, a još manje o tome zašto jedno piše u tabu, a drugo na ostalim mjestima stranice. "Daj molim te, gdje to na službenoj stranici piše KK Cibona Zagreb?" Ako je to tebi normalna (pristojna) komunikacija s drugima, onda bi se trebao malo zapitati, jer meni to zvuči upravo onako kako sam i naveo, a i nije ti prvi put. Ovakvo komuniciranje nema više smisla, ne vodi nigdje, pa se, prema tome, više neću baviti ovime. Slobodno nastavi ako želiš, ali bez mene. --IvanOS 19:34, 14. listopada 2016. (CEST)
Nisam ni sumnjao da nećeš podastrijeti crno na bijelo.--MaGaporuči mi 19:24, 19. listopada 2016. (CEST)

──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Koliko riječi. Da smo barem ovu energiju potrošili na pisanje članaka.
Ovako: po meni jedino što valja ispraviti je da imena klubova, barem što se kratica piše, pišemo bez točke. Daklem, KK Cibona, ne K.K. Cibona. Drugo, držati se redoslijeda iz službenog imena kluba. Znači, Arsenal FC, ne FC Arsenal. Nije potrebno svaki put navoditi mjesto odakle je klub. Arsenal FC je Arsenal FC, ne Arsenal FC London. Uglavnom, držao bih se MaGa-ina stava. Ako postoji više imenjaka, onda se imenu kluba dodaje i ime grada - slučaj CSKA, Sloga, Atletico, Real.
Drugo pitaje koje se nameće je pisanje u samom članku. Naglasio bih potrebu njegovati naš europski način pisanja imena športskih klubova. Dodatnu oznaku mjesta pisalo se u zagradama (u ljestvici), ako je bila potreba razlikovati, a nije se navodilo prethodne kratice u imenu (GNK, RNK, PFK, AFC). Deverić je otišao iz Dinama u Hajduk, ne iz Dinamo Zagreb u Hajduk Split. Modrić je prešao iz Tottenhama u Real, ne iz Tottenham London u Real Madrid.
Tradicija je pisati, kad se piše tko je igrao susret: Borussia (Mönchengladbach) - Borussia (Dortmund), ili nekada Dinamo (Zagreb) - Dinamo (Vinkovci), Građanski (Zagreb) - Građanski (Osijek), Real (Madrid) - Real Sociedad, Bayer (Leverkusen) - Bayer (Ürdingen), kako u oznaci susreta, tako i na ljestvici. Ako je u ligi bio samo jedan Dinamo, pisalo se samo Dinamo. Pročitajte kako je nekad pisao tisak.
Pisanje u stilu "Dinamo Zagreb", "Hajduk Split" nije u duhu naše tradicije. Možemo pisati i "Arsenal London", "Tottenham London" (a tek ona Barcelona iz Ekvadora?) - nema smisla, rogobato je. To pripada sjevernoameričkoj tradiciji pisanja imena športskih klubova: Boston Celtics, Los Angeles Lakers, Houston Rockets, New York Yankees, Chicago Cubs, Edmonton Oilers... Europljani tako pišu samo kad govore o tim sjevernoameričkim klubovima. Kubura (razgovor) 22:42, 14. listopada 2016. (CEST)

Stvarno puno previše se znakova potrošilo na ovo. Ono na što sam ciljao ja, a na što pretpostavljam cilja i kolega IvanOS, a i pitanje kolege Pere bi trebalo ići u tom smjeru, je da se piše ime mjesta od kud dolaze naši klubovi, pa da bude NK Šparta Elektra Zagreb makar je samo jedna jedina Šparta Elektra ili NK Šator Glamoč makar je i on jedini Šator. Ili iz kategorije košarkaških klubova, da bude i KK Vrijednosnice Osijek i KK Alkar Sinj.--MAN_USK recider 23:18, 14. listopada 2016. (CEST)
Stvarno puno previše se znakova potrošilo na ovo - zato jer se skoro odmah u početku otišlo u krivom smjeru, pa neki pišu svoje i ne čitaju što pišu drugi, ili ne razumiju drugoga.
Nadao sam se da će moja gornja objašnjenja biti dovoljna, ali očito nisu. Pa dodajem još jedno:
NK Rijeka Rijeka, NK Split Split, NK Zagreb Zagreb.... pretpostavljam da su tri primjera više nego dovoljno da se vidi da ovakvo pisanje izgleda prilično besmisleno.
ManUsk je napisao "naši" klubovi, a meni to sve liči na (naše) klubove iz treće ili šeste lige za koje ne znaš otkuda su ako im to ne piše u imenu članka. Ali NK Rijeka, Split i Zagreb su samo jedni, i odmah se sve zna.
Dakle (meni) je očito da problem nije u klubovima prve i druge lige, ma koji šport bio u pitanju, nego u niželigašima. Dakle, kako to raspetljati, a treba i odgovoriti na pitanje hoće li se ovo riješiti argumentima ili preglasavanjem.
Prvo odgovaram na drugo pitanje - glasujemo oko stvari koje mogu završiti i ovako i onako, jer to ne mijenja puno na stvari. Dakle, glasujemo za jubilarac, jer može ispasti jedan članak, a može i više.
Bio izabran jedan ili njih više, ne mijenja puno na stvari, skoro uvijek je izabran najbolji članak, a ako i nije, opet je zasigurno dovoljno lijep (pun slika) da nije šteta, jer treba i slikovitih članaka na projektu. :)
Ponekad glasujemo oko stvari koje mogu završiti i ovako i onako, a to moguće mijenja puno. Npr. glasovanje za nova pravila ili promjenu pravila.
Nedavno izglasovana pravila s (relativno) niskim brojem uređivanja kao mjerilom aktivnosti odrezala su par suradnika koji su ranije imali pravo glasa. Najmanje jedan od njih je inače zaista koristan suradnik, ali morali smo uvesti neko ograničenje, inače džaba one rasprave koja je trajala 2 godine.
Ne glasujemo oko stvari tipa smjernica koje vrijede za sve projekte jer ih je odredila centrala (npr. pravila za provjeritelje), ne glasujemo oko stvari tipa pravopis ili gramatika - zna se što su pravopis i gramatika (pa čak i u našem jeziku koji sticajem okolnosti ima više pravopisa).
Iako ovo može ličiti na sitnicu, zapravo se radi o bitnoj stvari ako se ona odnosi na veliki broj članaka, a odnosi se na zaista velik broj članaka, jer športskih je klubova mali milijun. :)
Ne samo da je puno takvih članaka, nego se zapravo radi o onome što na hrpi drugih wikipedija ima svoje zasebno pravilo ili smjernicu:
Da skratim, jer ne bude nitko čitao ni ovo ako dodam još par redova. :) Imamo i mi pravila za ovo, samo što nisu napisana na jednom mjestu. Dio je napisan ovdje - Wikipedija:Razdvojbe, dio je napisan ovdje (iznimke) Wikipedija:Tipski članci (na podstranicama, po temama), a kladim se da toga ima još ponegdje (npr. ovdje - a za dodatne informacije se upućuje na početak - na Wikipedija:Razdvojbe). Ne budi lijen - Wikipedija:Imena članaka. Nadam se da nisam ništa bitno zaboravio. Kad sutra (ili prekosutra) provjerim, dodat ću međuwiki.
Dakle, ovo je već riješeno, samo je pitanje koliko je netko uporan mene tjerati da tražim gdje to konkretno već piše. A piše. Samo što su MaGa i Kubura (a i ja) ponekad lijeni tražiti gdje što piše jer lako je naći 10 pravila i 10 smjernica, ali s vremenom se nakrcalo i onih sitnijih stvari na nekim podstranicama pa si misle da je možda lakše objasniti nego tražiti i naći, i onda protumačiti napisano.
A da je tako, govori i to što je omjer argumentiranih stavova ove diskusijice 3:3, gdje su tri admina suglasna da nema smisla ni pravila koje bi tražilo da se imena članaka športskih klubova pišu kao NK Rijeka Rijeka, kad je očito da je dovoljno samo NK Rijeka.
A nije ni onaj četvrti admin previše u krivu. Ipak je s nekim razlogom postao administrator. :) (iako ne osporavam činjenicu da postoje loši admini, ali ManUsk naravno nije toliko "loš" da ne bi nanjušio tu nešto i da mu ne bi s razlogom tu bilo logično da neki članci o klubovima imaju ime mjesta u nazivu).
Poanta je da kad se izredaju svi prvoligaški klubovi (10 do 18 njih, ovisno o sezoni i športu), neki drugoligaški moraju imati dodano ime mjesta da bi ih razlikovali. Kad dođemo do treće lige najmanje pola ih ima mjesta dodano, u četvrtoj svi. Pa kad je 90 % ovako npr. u četvrtoj, zašto ne bi i onaj 16-i kad ih je 15 na ovu bandu?
Zato jer je takvo pravilo. A nema potrebe, jer imamo preusmjeravanje, pa ako u tablici uz klub piše i mjesto (to sam napisao da nije problem, jer su tablice u Dodatku), opet će se doć' do pravog kluba.
Nadam se da je sad napokon jasno. Dakle KK Alkar i NK Alkar (Basel) - http://www.nkalkar.ch/ (a Alkar je buduća razdvojbena stranica). Smiley.svg
P.S. Sažetak ove diskusije (ili cijela :) treba staviti zajedno s onime što Cybermb i ja pilamo na Wikipedija:Tipski članci/športski klubovi. Ili tako nekako. :) SpeedyGonsales 02:15, 15. listopada 2016. (CEST)
Nije lijepo prozivati suradnike da ne čitaju, a onda sam ne čitati. Ponavljam što sam gore napisao: Ja sam za pisanje u stilu, koji je i najčešći, "ime kluba" i "mjesto" (ako nije isto kao i ime kluba, naravno). Ne znam može li jednostavnije.--MAN_USK recider 13:26, 15. listopada 2016. (CEST)
Osim mišljenja, osvrnut ću se ovdje na tehnički aspekt koji bi mislim trebalo razmotriti:
  • Ostaviti dosadašnji način imenovanja - "glavnim" odnosno općepoznatim klubovima nema potrebe navoditi mjesto; čak i meni koji ne prati sport, Dinamo prvo asocira na zagrebački Dinamo, Hajduk na splitski Hajduk... Također nema potrebe navoditi mjesto za klubove s unikatnim nazivima, npr. (HK, KK, RK...) Medveščak je samo iz jednog mjesta i u naslov ne treba dodavati Zagreb. Ovo je u skladu s imenovanjem gradova/mjesta, gde se država/područje/općina ne stavlja za "glavne" pojmove, već za one "nižeg ranga".
  • Za klubove kod kojih će se u naslovu javiti mjesto, pogledajte ovaj savjet o skraćenom pisanju poveznica: Trik reagira na zarez i zagrade u naslovima članaka - dakle, radi se o tehničkoj izvedbi imenovanja. Odnosno, primijeniti imenovanje koje je uobičajeno za grad/država, tako da umjesto npr. "Dinamo Minsk" nasloviti s "Dinamo, Minsk".  • Bonč (razgovor) • Čitajte pažljivo, ovo pišem samo jednom! •  02:39, 16. listopada 2016. (CEST)

Kao što su napisali Bonč, MaGa, Kubura... i ja sam za službeni naziv, kraći naziv i neovisno o zemljopisnoj odrednici, je li riječ o športskim klubovima iz Europe ili SAD-a. --Roberta F. 21:30, 16. listopada 2016. (CEST)

Hajd' i treći put da pitam: da li o standardizaciji naziva članaka odlučuju isključivo administratori ili čitava zajednica glasuje o tome? --Pera detlic (razgovor) 21:51, 16. listopada 2016. (CEST)
Kad dovoljno obrazložiš zašto bi cijelu wikipediju okrenuo naopako (tj. nešto što funkcionira već godinama) - možda i dobiješ odgovor. --MaGaporuči mi 08:13, 17. listopada 2016. (CEST)

──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Potpuno se slažem s MaGinim uvodnim komentarom vezanim uz ovu temu (razl. povez. br. 4787120), osobito mi se poučnim čini Kuburin komentar, jer navodi da su zarezi obično povođenje za sjevernoameričkim načinom pisanja. Slažem se i s Bončem (Wikipedija:Razdvojbe), ali samo u slučaju uporabe zagrada kao dopune naziva sa zemljopisnom odrednicom, rabio sam ponekad cjevčicu na način koji je Bonč odlično prikazao. Naravno, slažem se i s Robertom F., a osobito sa Speedyjem koji je načinio odličnu uputu o imenima članaka, gdje se itekako naglašava uporaba zagrada i poštovanje hrvatskoga pravopisa i hrvatske jezične norme. Zarezi ne bi trebali imati funkciju koja im po hrvatskom pravopisu nije namijenjena. Koliko je to suradnika, MaGa, Kubura, Bonč, Roberta F., SpeedyGonsales. Tako sam napisao i ovdje, kad se malo o ovom govorilo. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 22,40; 16. listopada 2016. (SEV)

Povučen premještanjima nekih administratora naslova članaka o gradovima iz oblika sa zagradam u oblik sa zarezom, nisam provjerio pravilo, te sam predložio oblik sa zarezom. Ispravljam se, dakle iza skraćene odrednice (KK, NK, RK...) pisati "ime kluba (mjesto)".
@Pera detlic: Suradnik koji je dugo na Wikipediji ne bi trebao postavljati takvo pitanje, trebao je odavno otvoriti stranice pomoći i između ostalog naći kako Wikipedija donosi odluke.  • Bonč (razgovor) • Moja jedina mana je skromnost, inače sam savršen. •  01:22, 17. listopada 2016. (CEST)

Kategorije[uredi]

U tijeku je rasprava o prijedlogu za pravilno sortiranje članaka (i potkategorija) u kategorijama. Budući da manje suradnika prati Kafić za tehnička pitanja, još jednom bih zamolio zainteresirane suradnike da se tamo izjasne. :-) – Srdjan m (razgovor) 16:57, 13. listopada 2016. (CEST)

Sređivanje[uredi]

Ove ću dane sređivati neke kategorije, pa obavještavam suradnike neka ne zbunjuje trenutni izgled kategorije te ih molim da me ne ometaju dok to ne dovršim. Ovo neka bude svojevrsni {{radovi24}}. Kubura (razgovor) 06:21, 17. listopada 2016. (CEST)

Sad se je naizgled pojavilo dosta praznih kategorija, ali one to uskoro ne će biti, jer već imamo mnoštvo članaka koje pokrivaju te teme. Potrebno je još podkategoriziranja, pa zbog toga molim suradnike da još ne kategoriziraju one teme na kojima radim. Isto tako nema smisla povezati međuwikipoveznicama s Wikipodatcima, jer bi vam ondje mogli obrisati zato što (trenutno) vodi na praznu kategoriju. Kubura (razgovor) 07:47, 17. listopada 2016. (CEST)

Napravio sam potrebne kategorije. Sad slijedi prebacivanje članaka u odgovarajuće podkategorije i međuwikipoveznice s Wikipodatcima. I onda vidjeti gdje će ostati prazne kategorije. Kubura (razgovor) 06:36, 19. listopada 2016. (CEST)

Izvori[uredi]

Na stranicama Wikipedija:Navođenje izvora i Wikipedija:Provjerljivost piše ono najbitnije što se tiče uporabe izvora na hrvatskoj wikipediji. Naravno, ima još par stranica u imenskom prostori Wikipedija poput Wikipedija:Literatura, a ima i nekoliko relevantnih članaka u glavnom imenskom prostoru.

Iako već dugo imamo ta pravila i smjernice, dugi niz godina (najmanje do 2012.) nismo previše gnjavili suradnike da se moraju pridržavati tih pravila i smjernica. Od 2012. godine poruka Enciklopedijski sadržaj mora biti provjerljiv sukladno smjernici Wikipedija:Navođenje izvora je iznad okvira za uređivanje, ali suradnici je poprilično efikasno uspijevaju ne vidjeti, jer ignoriraju njeno značenje. Znam to, jer hrpu suradnika već najmanje godinu dana upozoravam na tu poruku, a oni kao da tu poruku nikad nisu vidjeli. Ljudski mozak je izgleda prilično sposoban ignorirati ono što ne želi vidjeti. Smiley.svg

Nije mi namjera ni sad početi gnjaviti suradnike da svaki novi započeti članak mora imati najmanje 10 ili 100 (ili 3) izvora, u skladu s onim svaki podatak koji ne spada u opću kulturu mora biti potkrijepljen vjerodostojnim izvorom - dakle ako članak pretežno navodi podatke koji spadaju u opću kulturu, potreban broj izvora može biti malen. S druge strane, kako broj članaka raste, ako dopustimo da nam se gomilaju članci bez jednog jedinog izvora, nered na projektu će rasti. Što zasigurno ne želimo. S vremenom ćemo sigurno početi tražiti da svaki novi članak ima pripadajuće izvore, ovom prilikom to ne tražim, nego samo želim reći - vrijeme je da polako počnemo smanjivati entropiju projekta. To možda znači da ćemo uskoro uvesti gore napisanu praksu - da svaki novi članak ima pripadajuće izvore, ali da bi to suradnici prihvatili trebalo bi prije toga ustanoviti postojeću mjeru entropije projekta, i osmisliti način njenog smanjivanja. Kako već imamo dobra pravila i smjernice, jedan mogući prijedlog za smanjivanje entropije projekta je ovaj:

  • Povećati vidljivost tih pravila - prvi korak je učinjen time što je sad tekst iznad okvira za uređivanje (Enciklopedijski sadržaj mora biti provjerljiv...) napisan crvenom bojom te masnim slovima.
  • Ustanoviti postojeću mjeru entropije projekta - naći broj članaka u glavnom imenskom prostoru bez izvora, dodatno npr. broj članaka s manje od 5 izvora na više od 10 kB teksta.
  • Smanjivanje entropije - projekt smanjivanja broja članaka u glavnom imenskom prostoru bez izvora s postojećeg postotka najmanje na pola, idealno na 5-10 % sadašnjeg stanja.
  • Uvođenje prakse da svaki novi članak mora imati pripadajuće izvore.

Tempo ovdje nije najbitniji, bitno je da polako počnemo smanjivati entropiju projekta. SpeedyGonsales 01:27, 20. listopada 2016. (CEST)

Obljetnica Opsade Sigeta i smrti Nikole Šubića Zrinskoga[uredi]

Ove se godine diljem Hrvatske posebno obilježava 450. obljetnica Opsade Sigeta 1566. te junačka obrana i smrt Nikole Zrinskoga. Predložila bih, ako bi bilo zainteresiranih suradnika, da nekako još ta dva članka koliko možemo dotjeramo i po mogućnosti ih predstavimo kao izabrane članke na Glavnoj stranici do kraja godine u ovogodišnjoj velikoj obljetnici. --Roberta F. 11:13, 21. listopada 2016. (CEST)

U članku Opsada Sigeta zakomentirao sam sliku nejasnog autorstva, članak time zadovoljava uvjete za predlaganje pa sam ga predložio za izabrani u 47. tjednu (21. do 27. studenoga 2016.), uz naravno izvjesnu dopunu i sređivanje. SpeedyGonsales 16:22, 21. listopada 2016. (CEST)

Kriteriji i epizode TV serija[uredi]

Pozdrav! Kolega SpeedyGonsales stavio je par mojih članaka o epizodama TV serije Zvjezdane staze na SZR jer ne udovoljavaju Wikipedijinim kriterijima. Stranice u pitanju su Krvna groznica i Coda. Rasprava se - bezuspješno - vodila ovdje, a u predlošku {{KBris}} na vrhu članka piše kako se zajednica treba izjasniti o brisanju - zakazanom za sutra. Nakon temeljitog čitanja WP:NIJE i WP:K, nisam našao ni spomen epizoda TV serija. Na Wikipedija:Tipski članci/Televizijske serije, pod prvom napomenom podnaslova Bilješke piše :"Gore piše kad najvjerojatnije nastaje prvi članak o seriji, te kad ima smisla za nastanak prva tri članka o seriji. Ono što ne piše je kad nastaju članci o epizodama serije. Nema jasnih kriterija.". Ovim putem molim sve zainteresirane da se izjasne o brisanju, ali molim neka prvo pročitaju dosadašnju raspravu na Razgovor:Krvna groznica. Hvala! --Ivi104 (razgovor) 12:47, 21. listopada 2016. (CEST)

Komentare molim pisati na stranici Razgovor:Krvna groznica, hvala! SpeedyGonsales 16:06, 21. listopada 2016. (CEST)

Enciklopedijski pristup na hrvatskoj Wikipediji i povremeni nedostatak istoga[uredi]

Iako nisam aktivan suradnik hrvatske Wikipedije (ili ijedne Wikipedije, istini za volju), izuzetno često koristim Wikimedijine wikije, stoga osjećam veliku potrebu istaknuti neke stvari koje mi smetaju kod domaće varijante Wikipedije.

Moja glavna zamjerka je ta što pojedini suradnici, izgleda, doživljavaju Wikipediju kao mjesto na kojemu u člancima mogu izraziti svoje osobno mišljenje. Wikipedija to nije, no unatoč tomu, članak Linux (s, usput rečeno, tek dvije reference) kaže: "U svijetu je linux postao veliki posao, i to ne samo među serverima. Nažalost, Hrvatska tu jako zaostaje za svijetom...", dok članak Holywin govori posve neobjektivno i pristrano, čak se pritom koristeći pejorativnim izrazima poput 'bezbožnik': "Budući da su bezbožnički elementi infiltrirani kroz razne elemente u mladež, silno marketinški propagirani poganski blagdan Noć vještica koji je izravno suprotstavljen katoličkoj tradiciji zbog barem 10 razloga, koji od vjere u zagrobni život stvara lakrdiju, baš jepostavljen uoči svetkovine Svih svetih, mnogima je to provokacija.". Članak ima osam referenci, a od njih je pet s bitno.net. Enciklopedijskog pristupa u ta dva članka, složit ćete se, nedostaje.

O spajanju T-Coma i T-Mobilea se u članku "Hrvatski telekom" govori ovako, uz jednu referencu na obavijest pri webu Zagrebačke burze: "1. siječnja 2010. ponovnim pripajanjem društva T-Mobile Hrvatska d.o.o. društvu HT-Hrvatskog Telekoma d.d, objedinjeno je poslovanje T-Coma i T-Mobilea u jednu, maksimalno korisnički orijentiranu organizaciju". U referiranom dokumentu niti u dokumentima vezanim uz tu referencu se novonastalo trgovačko društvo ne opisuje, pogotovo ne kao "maksimalno korisnički orijentirana organizacija", što vodi do zaključka kako se radi ili o propagadnom govoru (što je sasvim neprihvatljivo unutar enciklopedije) ili o posve neobjektivnom i neenciklopedijskom pristupu uređivanja Wikipedije.

Članak o Edgaru Allanu Poeu nema niti jednu referencu na našoj Wikipediji, dok na en.wikipedia.org ima 156 referenci.

Takvih primjera ima niz: ovo su tek četiri članka koja su mi pala na pamet kao babi iz bolesti, a svejedno ukazuju na velike probleme (u mojim očima, a i u očima gotovo svakog obrazovnog djelatnika koji mora govoriti učenicima/studentima kako Wikipedija nije pouzdan izvor iz ovih razloga). A Wikipedija može biti odličan izvor (kao što su Wikipedije na drugim jezicima) i može izbjeći ove probleme.

Znam kako je teško boriti se s ovakvim problemima kao volonterski administrator, znam kako je teško brinuti se za projekt na ovoj skali i da ne pomažem administratorima s ovakvim zapisima u Kafiću, no nadam se kako ću ukazati na te probleme ljudima koji ih stvaraju. Možda je to tek tlapnja.

--Impetiredome (razgovor) 17:57, 31. listopada 2016. (CET)

Super si to primjetio. Ima dosta nedostataka koje treba popraviti. A sada guzicu na stolicu i prikljuci se ili ne pametuj. Ugodna vecer--El hombre (razgovor) 19:40, 31. listopada 2016. (CET)
@Impetiderome: Ne trebas biti Admin da nesto napises. To mozes i ti. Aj probaj malo--Croq (razgovor) 20:17, 31. listopada 2016. (CET)

Hvala na dobronamjernim primjedbama. Svjesni smo, da ima toga puno, treba to rješavati malo po malo.--Fraxinus (razgovor) 23:50, 31. listopada 2016. (CET)

Ova je stranica arhiv.
Molimo Vas, ne mijenjajte ju!