Václav Havel

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Václav Havel
Václav Havel

Fotografija Havela iz 2006. godine

1. predsjednik Češke
trajanje službe
2. veljače 1993. – 2. veljače 2003.
Premijer(i) Václav Klaus
Josef Tošovský
Miloš Zeman
Vladimír Špidla
Prethodnik ured osnovan
Nasljednik Václav Klaus
10. predsjednik Čehoslovačke
trajanje službe
29. prosinca 1989. – 20. srpnja 1992.
Premijer Marián Čalfa
Jan Stráský
Prethodnik  Gustav Husak
Nasljednik ured ukinut
predsjednik Građanskog foruma
trajanje službe
19. studenog 1989. – 29. prosinca 1989.
Prethodnik  ured osnovan
Nasljednik Jan Urban
Rođenje 5. listopada 1936.
Smrt 18. prosinca 2011.
Politička stranka Građanski forum (1989. - 1993.)
Zanimanje političar, književnik

Václav Havel (Prag, 5. listopada 1936. - Hrádeček, Vlčice, 18. prosinca 2011.), češki političar i pisac, jedan od ključnih ljudi tijekom pokreta zvanog Baršunasta revolucija.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rodio se u veoma poduzetnoj i intelektualnoj obitelji koja je bila povezana sa događajima u Češkoj 1920-ih i 1940-ih godina. Baš zbog toga, komunistički režim mu je zabranio da studira nakon završenog potrebnog školovanja. To je razlog zašto je pošao na naukovanje u kemijski laboratorij. Također je dopisno završavao još neke škole. Već kao tinejđer, objavljivao je drame koje su izvođene i donijele mu međunarodni prestiž. Bio je aktivan sudionik pokreta Praško proljeće 1968. godine. Zbog toga je stavljen pod prismotru vlasti koje su ga često zlostavljale. Najdulje je u zatvoru proveo četiri godine.

Jedan od ljudi s kojim se javno svađao je poznati pisac Milan Kundera. Kada je došla 1989. i demokratske promjene su zahvatile Europu, Havel se ponovno uključio u revolucionarno djelovanje. Kao predsjednik organizacije Civilni forum, bio je jedan od onih s kojima su komunisti morali pregovarati. Od 1989. - 1992. bio je deseti predsjednik Čehoslovačke, a od 1993. do 2003. bio je predsjednik Češke u dva mandata. Iako demokratskiji nego Vladimir Mečiar iz susjedne Slovačke, ipak je bio meta kritika i kontroverzi, posebice jer je ukinuo smrtnu kaznu, iz zatvora pustio mnogo onih osuđenih za manje zločine i to što se protivio lustraciji.

Ženio se dva puta, prva supruga Olga nije se sviđala njegovoj majci. Ipak, bila je slavljena kao svetica u očima češkog naroda. Nakon Olgine smrti, drugi put se oženio glumicom, danas poznatom kao Dagmar Havlova.

Kako je Havel bio lančani (strastveni) pušač, dijagnosticiran mu je rak pluća u prosincu 1996. No, uspio ga je pobijediti.

Nakon toga Havel aktivno piše, dobio je i nagradu Amnesty Internationala Veleposlanik savjesti, zbog njegove borbe za ljudska prava. U Pragu je 2004. godine osnovana Knjižnica i memorijalno-dokumentacijski centar zaklade Vaclava Havela. Havel je umro 18. prosinca 2011. u svojoj kući u selu Hrádeček u općini Vlčice.

Djela[uredi VE | uredi]

Havel je u književnosti prvi autorski uspjeh postigao scenskom groteskom Vrtna svečanost (Zahradní slavnost) iz 1963. godine. U svojim dramama bavi se odnosom čovjeka, političkog sustava i ljudskog identiteta. Drame Službena obavijest (Vyrozumnění, 1965.), Otežana mogućnost koncentracije (Ztížená možnost soustředění, 1968.), Urotnici (Spiklenci, 1974.), Prosjačka opera (Žebrácká opera, 1975.), Audijencija (Audience, 1976.), Otvaranje izložbe (Vernisáž, 1976.), Protest (1979.), Gorski hotel (Horský hotel, 1981.), Pogrješka (Chyba, 1983.), Largo desolato (1989.), Asanacija (Asanace, 1989.) i Kušnja (Pokoušení, 1990.) donijele su mu svjetsku popularnost. Uz drame napisao je i više knjiga eseja, studija, feljtona i radova iz političke publicistike.[1]

Na hrvatski jezik prevedene su njegove drame Izvještaj, Drugarsko veče, Iskušavanje, Audijencija, Izložba, Očajno smiješno, Odlaženje i Leptir na anteni (Motýl na anténě, 1975.).[2][3]

Bibliografija[uredi VE | uredi]

Na hrvatskome jeziku objavljene su 2000. godine knjiga memoarskih Havelovih razgovora sa češkim novinarem i spisateljem Karelom Hvižd’alom Saslušanje na daljinu (Dálkový výslech, 1986.) [4][5] te knjiga njegovih govora kao češkog predsjednika u razdoblju od 1990. do 1999. godine Sve je moguće: izabrani govori.[6]

Lik Václava Havela projiciran na fontanama u Zagrebu

Godine 2012. objavljena je knjiga Branka Šömena Češki sanjar: Vaclav Havel od disidenta do prezidenta.[7][8]

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Uoči 80. rođendana Václava Havela, na inicijativu Hrvatsko-češkog društva 4. listopada 2016. na fontanama kod Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu projiciran je Havelov lik. Time se i Grad Zagreb pridružio proslavi Havelovog 80. rođendana koji je prigodnim manifestacijama obilježen u Češkoj, kao i u drugim zemljama. Hrvatsko-češko društvo također je podnijelo prijedlog da jedna ulica u Zagrebu dobije ime Václava Havela.[9]

Izvori[uredi VE | uredi]

Bilješke i literatura
  1. Havel, Václav, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 16. studenoga 2016.
  2. Dubravka Dorotić Sesar, Václav Havel - čovjek koji ne pripada samo jednome narodu i jednome vremenu, Croatica et Slavica Iadertina 8/2013., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 16. studenoga 2016.
  3. Václav Havel Leptir na anteni (prevela Maja Peradin), Kazalište 47/48 2011., ISSN 13323539, www.hciti.hr
  4. Saslušanje na daljinu: razgovor s Karelom Hvižd’alom (preveo Predrag Jirsak), Irida, Zagreb, 2000., ISBN 9539686695
  5. Đurđica Ivanišević Lieb, Mogli bi biti kao Švicarska, Glas koncila 36 (1837), 6. rujna 2009., www.glas-koncila.hr, pristupljeno 16. studenoga 2016.
  6. Sve je moguće: izabrani govori (prevela i priredila Manja Hribar), Matica hrvatska, Zagreb, 2000., ISBN 9531505829
  7. Branko Šömen, Češki sanjar: Vaclav Havel od disidenta do prezidenta, Profil knjiga, Zagreb, 2012., ISBN 9789533194394
  8. Sergej Filipović, Branko Šömen, "Češki sanjar: Vaclav Havel od disidenta do prezidenta", Časopis za suvremenu povijest 2/2014., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 16. studenoga 2016.
  9. http://www.politikaplus.com/novost/143846/lik-vaclava-havela-na-fontanama-u-povodu-80.-godisnjice-rodenja
  • Havelov 60. rođendan, Susreti - glasilo hrvatsko-češkoga društva, posebno izdanje, Zagreb, listopad 1996., www.hcdzg.hr

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Václav Havel
Logotip Wikicitata
Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Václav Havel
Tekstovi Václava Havela
Mrežna mjesta