Vrljika
| Vrljika | |
|---|---|
| rijeka | |
 Vrljika u Prološcu | |
| Položaj | |
| Države | Hrvatska |
| Naselja | Imotski |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 20 km |
| Površina porječja | 365 km2 |
| Tok rijeke | |
| Izvor | kod mjesta Proložac |
| • Nad. vis. | 273 m |
| Slijev | Jadranski |
| Ulijeva se u | Neretvu (kao Trebižat) |
Vrljika je kraška rijeka ponornica u Imotsko-bekijskom polju. Izvire iz pet izvorišta smještenih na granici općine Proložac i grada Imotskog. To su Vučja Draga, Dva oka, Utopišće, Jauk i Opačac (najveći).[1] Protječe kroz Imotsko polje kojim putem mijenja ime u Matica (od mjesta Zmijavci) i ponire na rubu Bekijskog polja - Šajinovac u Drinovcima, BiH. Duga je 20 km, a površina porječja iznosi 365 km2.[2] Ponovo izvire kao Tihaljina u Peć Mlinima te nastavlja prema rijeci Neretvi kao Trebižat.
Vrela
Rijeka Vrljika ima više manjih i većih stalnih izvora. Najpoznatija i najizdašnija vrela su: Jezera Dva oka, Utopišće, Jauk te Opačac iz kojeg se područje Imotske krajine opskrbljuje pitkom vodom. Postoje i povremena vrela koja se aktiviraju za velikih oborina - potočić Čečuk i Draga.
Flora i fauna
Zbog izolacije od drugih vodotoka u njoj se razvilo više endemičnih vrsta riba. U gornjem toku rijeke se može naći jedinstvena mekousna pastrva (Salmothymus obtusirostris). U rijeci živi autohtoni riječni rak (Astacus astacus), a uz rijeku obitava mnogo vrsta ptica. U njenim pritocima žive jestive riječne žabe koje su na cijeni kao poseban gurmanski specijalitet. U njenom donjem toku zimi se okupljaju divlje patke i guske na svom preletu prema moru.[1]
Dio Vrljike od izvora te obalni pojas do mosta na Perinuši, na pola četvorna kilometra, je 1971. godine proglašen Posebnim ihtiološkim rezervatom.[3] Iako po opsegu malen, rezervat se odlikuje visokom kvalitetom vode, a ihtiološki je vrlo zanimljiv u europskim razmjerima.
Turizam
U posljednjih nekoliko godina, postala je i staza za kajak i kanu, a uz njene obale se može vidjeti i velik broj rekreativaca.[1]
Izvori
Vanjske poveznice
| |||||