Ban Kulin

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Povelja Kulina bana iz 1189. godine

Kulin - bosanski ban, hrvatskog porijekla, nakon njegovog oca bana Borića, hrvatskog velikaša iz Slavonije, Kulin je prvi domaći bosanski vladar, vladao je Bosnom od (1180.?-1204.?). S izuzetkom jednog vojnog pohoda kojeg je protiv Bizanta vodio 1183. (borio se zajedno sa Srbima i Mađarima kao vazal Hrvatsko-ugarskog kraljevstva), Bosna je njegovu vladavinu provela u miru. Zbog njegove odanosti Crkvi Bosanskoj, Papa je kroz Ugarsku na njega izvršio pritisak, pa Kulin 1203. organizira skup na Bilinom Polju gdje deklarira, pred papanim izaslanikom Ivanom de Kazamarisom i svjedokom dubrovačkim arhiđakonom Marinom, svoju privrženost katoličkoj crkvi i odriče se hereze.

Povelja Kulina bana

Ugovorom od 29. kolovoza 1189. dopustio je Dubrovčanima slobodno trgovanje po Bosni; to je naša najstarija sačuvana isprava pisana narodnim jezikom s primjesom crkvenoslavenskog hrvatske recenzije.

...Ja, Ban Bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka.

I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ.

Svi Dubrovčani koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a šta mi ko da svojom voljom kao poklon.

Neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu, davati ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli. Neka mi Bog pomogne i svo Sveto Evanđelje...

Tradicija o banu Kulinu kao dobru vladaru bila je dugo vremena vrlo živa u narodu. Iako u njoj ima idealizacije davne prošlosti, ipak ta tradicija ima podlogu relativne sređenosti Banovine Bosne u Kulinovo doba. Kulin Ban je jedini bosanski, srednjovjekovni, vladar koji je ušao u narodnu poslovicu ("Od Kulina Bana i dobrijeh dana").

Poveznice