Eugen Kvaternik

Spomenik Eugenu Kvaterniku u Rakovici

Eugen Kvaternik

Eugen Kvaternik (Zagreb, 31. listopada 1825. - Ljubča klanac kod Rakovice, 11. listopada 1871.), hrvatski političar, pisac i revolucionar

Životopis

Studirao je bogoštovlje u Senju i Pešti, ali je prešao na pravo, gdje je i diplomirao 1847. godine. Uz dr. Antu Starčevića, svojim je državnopravnim spisima i saborskim govorima položio ideološke i borbeno-političke temelje Stranke prava i pravaškog svjetonazora. Po njihovim zamislima, Stranka prava je od 1861. godine bila na čelu hrvatskog narodnog pokreta protiv Austrije i Ugarske.

Zalagao se za samostalnu Hrvatsku, ali je smatrao da je za ostvarenje tog sna neophodna pomoć nekih stranih zemalja. Tako je bio povezan s revolucionarima Italije, Francuske i Rusije, a slovio je kao istaknuti član međunarodnog revolucionarnog bratstva tog doba. Vratio se u Hrvatsku 1860. godine, a prognan je još dva puta, dok se 1867. godine nije vratio s ciljem da ostane u Hrvatskoj.

Ne vidjevši drugog rješenja za oslobođenje Hrvatske od tuđinske vlasti, on 8. listopada 1871. godine staje na čelo narodnog ustanka u Rakovici, poznatog kao Rakovička buna. U želji da ne kompromitira Stranku prava, kao i dr. Antu Starčevića, Eugen Kvaternik preuzima potpunu odgovornost za taj ustanak, premda mu je cilj bio dovođenje stranke na vlast u neovisnoj Hrvatskoj. Pri tom su mu aktivno pomogli Ante Rakijaš, Vjekoslav Bach, Petar Vrdoljak, Ante Turkalj, braća Čuić... Zanimljivo je da su ustanku pristupili i pravoslavci iz zahvaćenog područja, a proglašeni politički ciljevi bune su bili:

• oslobođenje hrvatskog naroda od austrijsko-mađarskog jarma
• proglašenje neovisne Hrvatske
• jednakost pred zakonom
• općinska samouprava
• ukidanje vojničke uprave u Granici i uvođenje slobodnih županija
• poštovanje obaju vjeroispovijedi u ljubavi i slozi

Buna nije uspjela i većina je ustanika poginula, kao i sam Eugen Kvaternik.

Djela

• La Croatie et la confédération italienne. Avec une introduction par L. Leouzon Le Duc, Pariz, 1859.
• Das historisch-diplomatische Verhältniss des Königreichs Kroatien zu der ungarischen St. Stephans-Krone, Zagreb, 1860.
• Govor na Saboru trojedne kraljevine dne 18. lipnja 1861, Zagreb, 1861.
• Was ist die Wahrheit? Eine Erwiederung auf das Szálaysche Pamphlet betitelt 'Zur Kroatischen Frage'., Zagreb, 1861.
• Odgovor 'Pozoru' na članak 'Odziv' u 108. broju sadržan, Zagreb 1862.
• Politička razmatranja. Na raskrižju hrvatskog naroda, sv. 1 i 2. Zagreb, 1862.
• Nekoliko riječi mojim nazlobnikom i ozloglasiteljem, Zagreb, 1862.
• Hrvatski glavničar ili putokaz k narodnoj obrtnosti a kroz ovu k narodnjem blagostanju, Zagreb, 1863.
• Istočno pitanje i Hrvati. Historično-pravna rasprava, Zagreb, 1868.
• Rieč u sgodno vrieme, Zagreb, 1870.
• Izvještaj o dopuštanju izlaženja lista 'Hervatska'. Napisali -, V. Bach, Zagreb, 1870.
• Otvoreno pismo od 25. studenoga 1870. u vezi s izdavanjem političkog časopisa 'Hervatska'., Zagreb, (Bez oznake godine).

Posmrtno

• Historičko-diplomatski odnošaj Kraljevine Hrvatske napram ugarskoj kruni sv. Stjepana., Zadar, 1894.
• Prvo progonstvo Eugena Kvaternika. Godine 1858-1860. Prilog za noviju hrvatsku povijest., Zagreb, 1907. Po Kvaternikovom dnevniku priredio Kerubin Šegvić.
• Drugo progonstvo Eugena Kvaternika. Godine 1861-1865. Prilog za povijest konspiracije naroda proti Austriji. Ozažeo iz njegova dnevnika [i priredio za tisak Kerubin Šegvić]., Zagreb, 1907.
• Promemorija princu Jérômeu Napoléonu. Preveo i predgovor napisao Franjo Bučar., Matica Hrvatska, Zagreb, 1936.

Izvor za djela

• Eugen Kvaternik, Istočno pitanje i Hrvati, (pretisak izd. iz 1868.), Dom i svijet, Zagreb, 1997.
• Izabrani politički spisi / Eugen Kvaternik, priredio Dubravko Jelčić, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.

Izvori

• moljac.hr :: Eugen Kvaternik, uz dozvolu autora teksta

Vanjske poveznice

• Istočno pitanje i Hrvati, izdanje 1868.
• Politička razmatranja na razkrižju hrvatskoga naroda, izdanje 1861.
• Kvaternik: biografija
• Ferdo Šišić: Kvaternik (Rakovička buna)