Bugojno

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Bugojno
Bugojno Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Županija Središnja Bosna
Sjedište Bugojno
Načelnik Hasan Ajkunić
Površina 366 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

46.889 (1991.)
128/km²

Bugojno je grad i općina u Županiji Središnja Bosna u Bosni i Hercegovini.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Grad Bugojno se nalazi u Skopaljskoj kotlini na 569 metara nadmorske visine, u području gornjeg toka rijeke Vrbas, između gradova Uskoplje i Donji Vakuf. Taj prostor geološko-geomorfološki pripada bosanskohercegovačkim Dinaridima, odnosno najvećim dijelom geotektonskom kompleksu središnjih Dinarida, zoni mezozojskih pretežno trijaskih vapnenaca i dolomita sa srednjobosanskim škriljavim planinama u jezgru.

Bugojno od osamostaljenja BiH do danas[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 1991. stanovništvo općine Bugojno je činilo 19.697 Muslimana/Bošnjaka, 16.031 Hrvata, 8.637 Srba te 2.500 ostalih. Krajem 1991. i početkom 1992., kao rezultat događanja u Republici Hrvatskoj, u cijeloj Bosni i Hercegovini, pa tako i na teritoriju općine Bugojno dolazi do međunacionalnih napetosti, odnosno pogoršanja odnosa između Srba i ostalog stanovništva. U travnju 1992. dolazi do eskalacije u svim područjima BiH, odnosno počinje otvoreni sukob između Srba i nesrpskog stanovništva. Srbi, pomognuti materijalno i ljudstvom od Jugoslavenske narodne armije (JNA) započeli su agresiju na gradove i općine u BiH. Već 10. travnja 1992. osvajaju općinu Kupres, susjednu općinu Bugojna, odakle je protjerano hrvatsko i muslimansko stanovištvo. S teritorija Kupresa, i teritorija općine Donji Vakuf, koja je također osvojena od srpskih snaga, vrši se agresija na Bugojno. U svibnju 1992. gotovo cjelokupno srpsko stanovništvo "preko noći" napušta općinu Bugojno. Bugojno brane udruženim snagama Hrvatsko vijeće obrane(HVO), koji preuzima linije prema Kupresu, i muslimanska Teritorijalna obrana(TO), kasnije Armija BiH, koja preuzima linije prema Donjem Vakufu.

U Bugojno dolazi veliki broj muslimanskih izbjeglica iz općina Jajce i Donji Vakuf, zbog čega dolazi do etničke neravnoteže između Muslimana i Hrvata. Istovremeno u izbjeglištvo odlazi velik broj žene i djece bugojanskih Hrvata te manji broj Muslimana. Do pogoršavanja odnosa između Hrvata i Muslimana dolazi u svim općinama s mješovitim stanovništvom, pa tako i u Bugojnu. Proglašenjem Hrvatske zajednice Herceg-Bosna (HZ HB), Bugojno je, unatoč relativnoj bošnjačkoj većini, uvrštena u njen sastav, a Muslimani ne prihvaćaju tu odluku pa na terenu postoje paralelne hrvatske i muslimanske vlasti. Dok u drugim općinama Srednje Bosne i Hercegovine (Prozor, Uskoplje, Novi Travnik, Travnik, Vitez, Busovača, Mostar) u prvoj polovici 1993. započinje hrvatsko-muslimanski sukob, u Bugojnu vlada relativni mir, kojeg narušavaju pojedinačni incidenti.

Međutim, u srpnju 1993. incidenti se intenziviraju i 17. srpnja, nakon incidenta na putu između Uskoplja i Bugojna, gdje su ubijena 2 hrvatska civila i odmazde kojom su ubijeni muslimanski vojni policajci iz mješovite patrole, započinje otvoreni sukob između HVO-a i Armije BiH. Sukob se odvija na svim dijelovima općine Bugojno. Muslimanske snage, iako višestruko brojnije, bile su slabije naoružane, dok je bolje opremljeni HVO imao lošiji taktički raspored i slabiji borbeni moral, čime je ubrzo počeo gubiti bitku za Bugojno. U Vrbanji, gdje je rat i počeo, vojnici HVO-a počinili su već prvog dana sukoba počinili masakr nad 45 muslimanskih civila[1]. Kroz desetak dana HVO gubi selo po selo, ulicu po ulicu, i ubrzo dolazi u situaciju da biva prisiljen napustiti prostor općine Bugojno. Dana 27. srpnja dolazi do potpunog sloma i vojnog poraza HVO-a te u strahu od odmazde masa od više tisuća bugojanskih Hrvata, vojnika i civila, napušta teritoriju općine Bugojno.

U Bugojnu je tada ostalo tek nekoliko stotina Hrvata, od kojih je 300 ljudi zatvoreno u logore Stadion(nogometni stadion NK Iskra), Gimnazija, Salon namještaja i drugi. 26 Hrvata, od muslimanskih vlasti označeni kao hrvatski ekstremisti, je odvedeno iz logora i ubijeno te se do danas vode kao nestali. Bugojanski logoraši su bili izvrgnuti fizičkom i psihičkom maltretiranju, u izuzetno lošim higijenskim uvjetima. Tek devet mjeseci kasnije, dogovorom u posredstvu međunarodnih snaga, pušteni su na teritorij pod kontrolom HVO-a. Preostali Hrvati na području Bugojna živjeli su pod stalnim strahovima za život i svoju imovinu. Velik broj ostavljenih kuća i druge imovine je opljačkan i zapaljen.

Za ratne zločine- ubijanje vojnika i civila, pljačkanje i uništavanje imovine te osnivanje logora Tužiteljstvo BiH je podignulo optužnicu protiv trojice bugojanskih Muslimana, zapovjednika logora Stadion. Oni su u prvostupanjskom procesu 2011. osuđeni za udruženi zločinački pothvat nad bugojanskim Hrvatima, no presuda je poništena i vraćena na ponovljeni postupak. Političke i vojne vođe bugojanskih Muslimana, među njima je najistaknutiji Dževad Mlaćo, nikad nisu procesuirani. Od bugojanskih Hrvata, osuđen je Slavko Šakić za ubojstvo i maltretiranje muslimanskog civila. Za zločin nad civilima u Vrbanji još nitko nije procesuiran. Također, nitko nije procesuiran za zločine nad Srbima te uništavanja srpske imovine u selu Čipuljić.

Završetkom rata u BiH počinje i povratak Hrvata u Bugojno, no u Bugojno se vratila tek trećina od prijeratnog broja, a i taj broj se sada smanjuje. Najveći uzrok tomu nije opstrukcija lokalnih vlasti, iako je u početku bila prisutna, nego loša i besperspektivna ekonomska situacija u Bugojnu kao i cijeloj BiH.


Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bugojno

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bugojno imala je 46.889 stanovnika, raspoređenih u 78 naselja.

Stanovništvo općine Bugojno
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 19.697 (42,00%) 16.214 (40,56%) 13.050 (40,96%)
Hrvati 16.031 (34,18%) 14.187 (35,49%) 12.040 (37,79%)
Srbi 8.673 (18,49%) 7.458 (18,65%) 6.295 (19,76%)
Jugoslaveni 1.561 (3,32%) 1.731 (4,33%) 197 (0,61%)
ostali i nepoznato 927 (1,97%) 379 (0,94%) 274 (0,86%)
ukupno 46.889 39.969 31.856

Bugojno (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Bugojno
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 6.878 (30,37%) 4.719 (28,77%) 3.382 (36,25%)
Hrvati 6.836 (30,19%) 4.695 (28,62%) 3.447 (36,94%)
Srbi 6.809 (30,07%) 5.280 (32,19%) 2.131 (22,84%)
Jugoslaveni 1.449 (6,39%) 1.511 (9,21%) 173 (1,85%)
ostali i nepoznato 669 (2,95%) 197 (1,20%) 196 (2,10%)
ukupno 22.641 16.402 9.329

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Prema statutu općine Bugojno u općinu spadaju naselja:

Alibegovići, Barbarići, Bašići, Bevrnjići, Bode, Brda, Bristovi, Brižina, Bugojno, Ceribašići, Crniče, Čardaci, Čaušlije, Čavići, Donji Boganovci, Drvetine, Garačići, Glavice, Golo Brdo, Gornji Boganovci, Goruša, Gračanica, Gredine, Grgići, Hadrovići, Hapstići, Harambašići, Hum, Humac, Ivica, Jagodići, Jazvenik, Kadirovina, Kandija, Karadže, Kopčić, Kordići, Koš, Kotezi, Kula, Kutlići, Lenđerovina, Lug, Ljubnić, Maslići, Medini, Milanovići, Mračaj, Nuhići, Odžak, Okoliće, Pavice, Pirići, Planinica, Podripci, Poriče, Potočani, Prijaci, Ripići, Rosulje, Rovna, Sabljari, Seferovići, Servani, Skrte, Stojići, Stolac, Šići, Šušljići, Trge, Udurlije, Vedro Polje, Vesela, Vileši, Vrbanja, Vrpeć, Vučipolje, Zanesovići, Zlavast, Zlokuće i Ždralovići.


Poznati ljudi[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Crkva Sv. Antuna Padovanskog u Bugojnu

Crkva sv. Ante u Bugojnu, poznata je kao jedna od najvećih crkava u Bosni i Hercegovini.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Bugojno koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Bugojno treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.