Bugojno

Izvor: Wikipedija

Skoči na: orijentacija, traži
Bugojno
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Županija Srednjobosanska
Sjedište Bugojno
Načelnik
Površina 366 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

46.889 (1991.)
128/km²

Bugojno je grad i središte općine u Srednjobosanskoj županiji, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, na putu sa sjeveroistoka ka jugozapadu i Jadranskom moru.

Sadržaj

[uredi] Zemljopis

Općina Bugojno se nalazi na u polju zemljopisnih koordinata 43°54' i 44°09' sjeverne z.š., te između 17°18' i 17°37' istočne z.d..

Grad Bugojno se nalazi u Skopaljskoj kotlini, u području gornjeg toka rijeke Vrbas, između gradova Uskoplje i Donji Vakuf. Taj prostor geološko-geomorfološki pripada bosanskohercegovačkim Dinaridima, odnosno najvećim dijelom geotektonskom kompleksu središnjih Dinarida, zoni mezozojskih pretežno trijaskih vapnenaca i dolomita sa srednjobosanskim škriljavim planinama u jezgru.

[uredi] Stanovništvo

Detaljniji članak o ovoj temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bugojno

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bugojno imala je 46.889 stanovnika, raspoređenih u 78 naselja.



Stanovništvo općine Bugojno
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 19.697 (42,00%) 16.214 (40,56%) 13.050 (40,96%)
Hrvati 16.031 (34,18%) 14.187 (35,49%) 12.040 (37,79%)
Srbi 8.673 (18,49%) 7.458 (18,65%) 6.295 (19,76%)
Jugoslaveni 1.561 (3,32%) 1.731 (4,33%) 197 (0,61%)
ostali i nepoznato 927 (1,97%) 379 (0,94%) 274 (0,86%)
ukupno 46.889 39.969 31.856

[uredi] Bugojno (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Bugojno
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 6.878 (30,37%) 4.719 (28,77%) 3.382 (36,25%)
Hrvati 6.836 (30,19%) 4.695 (28,62%) 3.447 (36,94%)
Srbi 6.809 (30,07%) 5.280 (32,19%) 2.131 (22,84%)
Jugoslaveni 1.449 (6,39%) 1.511 (9,21%) 173 (1,85%)
ostali i nepoznato 669 (2,95%) 197 (1,20%) 196 (2,10%)
ukupno 22.641 16.402 9.329


[uredi] Nacionalni sastav prema predpostavkama u 2003

Ukupno stanovnika:56.983

  • Bošnjaci (muslimani) - 36.751 (64.49%)
  • Hrvati - 13.235 (23.22%)
  • Srbi - 5.453 (9.57%)
  • Ostali - 1.544 (2.71)

[uredi] Naseljena mjesta

Prema statutu općine Bugojno[1], u općinu spadaju naselja:

Alibegovići, Barbarići, Bašići, Bevrnjići, Bode, Brda, Bristovi, Brižina, Bugojno, Ceribašići, Crniče, Čardaci, Čaušlije, Čavići, Donji Boganovci, Drvetine, Garačići, Glavice, Golo Brdo, Gornji Boganovci, Goruša, Gračanica, Gredine, Grgići, Hadrovići, Hapstići, Harambašići, Hum, Humac, Ivica, Jagodići, Jazvenik, Kadirovina, Kandija, Karadže, Kopčić, Kordići, Koš, Kotezi, Kula, Kutlići, Lenđerovina, Lug, Ljubnić, Maslići, Medini, Milanovići, Mračaj, Nuhići, Odžak, Okoliće, Pavice, Pirići, Planinica, Podripci, Poriče, Potočani, Prijaci, Ripići, Rosulje, Rovna, Sabljari, Seferovići, Servani, Skrte, Stojići, Stolac, Šići, Šušljići, Trge, Udurlije, Vedro Polje, Vesela, Vileši, Vrbanja, Vrpeć, Vučipolje, Zanesovići, Zlavast, Zlokuće i Ždralovići.

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Mjesto je pokolja kojeg su počinili neki pripadnici Armije BiH nad mjesnim autohtonim Hrvatima u srpnju 1993., kada su ubili, po trenutačno poznatim podatcima, 21 osobu[nedostaje izvor].

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Poznati ljudi

[uredi] Spomenici i znamenitosti

Crkva sv. Ante u Bugojnu, poznata je kao jedna od najvećih crkava u Bosni i Hercegovini.
Ajvatovica je poznato dovište muslimana u Pruscu, jednom od najstarijih gradova u Europi za koji se veže legenda o Ajvaz-dedi.
Stari Rimljani pišu o tom gradiću koji se nekad zvao "kastel bianco".
U doba Tvrtka Kotromanića Prusac se zvao Biograd.

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Kultura

[uredi] Sport

[uredi] Izvor

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

[uredi] Vanjske poveznice


Nedovršeni članak Bugojno koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Bugojno treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Osobni alati
Napravi zbirku