Jugoslavenska nogometna reprezentacija
|
|||||||||||||||||||||||||||||
| Osvojene medalje | ||
|---|---|---|
| Europska prvenstva | ||
| srebro | Francuska 1960. | |
| srebro | Italija 1968. | |
| Olimpijske igre | ||
| zlato | Rim 1960. | |
| srebro | Melbourne 1956. | |
| srebro | Helsinki 1952. | |
| srebro | London 1948. | |
| bronca | Los Angeles 1984. | |
Jugoslavenska nogometna reprezentacija predstavljala je Kraljevinu Jugoslaviju i Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju u međunarodnim nogometnim natjecanjima. Tijekom razdoblja svog postojanja, reprezentacija je ostvarivala vrlo dobre nogometne rezultate. Reprezentacija je prestala postojati razdruženjem Hrvatske i Slovenije iz tog projekta, čime je sama Jugoslavija kao takva prestala postojati. Športaši iz tih dviju republika su još prije prestali nastupati za tu državu. Do 1992. djelovala je nekakva reprezentacijska tvorevina koja se je pozivala na sljednost te Jugoslavije, a predstavljala je krnju SFRJ koja je zapravo i sama bila u raspadu. Zbog velikosrpske agresije na Hrvatsku i BiH, prvenstvo te krnje SFRJ se nije uredno odigralo do kraja, a Ujedinjeni su narodi te iste 1992. uvele sankcije Srbiji i Crnoj Gori, čime je i toj krnjoj SFRJ otpala ikakva mogućnost daljnjeg međunarodnog nastupa.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis službenih utakmica jugoslavenske nogometne reprezentacije
Prva organizirana reprezentacija bila je ona u Kraljevini koja je postojala između dva svjetska rata. Nogometni savez Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca osnovan je u Zagrebu 1919. godine pod imenom Jugoslavenski nogometni savez (službeno priznat od strane FIFA-e), a reprezentacija je svoju prvu međunarodnu nogometnu utakmicu odigrala na Ljetnim olimpijskim igrama u Antwerpenu 1920. godine. Protivnik je bila reprezentacija Čehoslovačke, a igrači koji su u toj povijesnoj utakmici zaigrali su bili: Vrđuka, Župančić, Šifer, Tavčar, Cindrić, Rupec, Vragović, Dubravčić, Perška, Granec i Ružić. Utakmicu je dobila Čehoslovačka rezultatom 0:7.
1929. godine država je promijenila ime u Jugoslavija, pa je nogometni savez preimenovan u Fudbalski savez Jugoslavije te je svoj stožer prebacio u Beograd. Jugoslavenska reprezentacija sudjelovala je u okrnjenom sastavu sudjelovala na prvom Svjetskom nogometnom prvenstvu 1930. godine, budući da su hrvatski igrači te na kraju i izbornik, sam Hrvat, povukli se iz reprezentacije. Reprezentacija je završila na četvrtom mjestu. U prvoj utakmici prvenstva Jugoslavija je na iznenađenje mnogih pobijedila moćni Brazil rezultatom 2:1, a igrači koji su tom prilikom zaigrali bili su: Jakšić, Sekulić, Tirnanić, Ivković, Bek, Đokić, Marjanović, Arsenijević, Vujadinović, Mihajlović i Stefanović. Za ovu su reprezentaciju igrali isključivo srpski igrači, budući su je hrvatski igrači bojkotirali zbog preseljenja stožera Saveza iz Zagreba u Beograd.[2]
Rad kompletne reprezentacije i Saveza potom je prekinuo Drugi svjetski rat. Nakon rata formirana je socijalistička federacija, a rekonstituiran je i Savez. Savez je bio jedan od osnivača UEFA-e, a organizirao je i domaćinstvo Europskog nogometnog prvenstva 1976. godine koje se igralo u Beogradu i Zagrebu. Jugoslavenska reprezentacija je za vrijeme SFRJ nastupila u osam Svjetskih prvenstava, četiri Europska te osvojila zlatnu olimpijsku medalju na Ljetnim olimpijskim igrama 1960. godine (također su osvojili i tri puta kao drugi te jedanput treći).
Dragan Džajić ima najviše nastupa za jugoslavensku reprezentaciju (85) između 1964. i 1979. godine. Najbolji strijelac reprezentacije je Stjepan Bobek s 38 pogodaka postignutih između 1946. i 1956. godine.
Jugoslavenska reprezentacija do 21 godine osvojila je prvo UEFA-ino prvenstvo 1978. godine.
Jugoslavenska reprezentacija do 20 godine osvojila je Svjetsko juniorsko prvenstvo 1987. godine održano u Čileu.
[uredi] Raspuštanje reprezentacije i UN-ov embargo
Nakon završetka Hladnog rata, u zemljama kojima je do tada dominirala komunistička vladavina polako se počela probijati demokracija. Velikosrpski program se polaganim ritmom koji se je ubrzavao sve više širio i materijalizirao te ga se osjećalo u svim porama društvenog i političkog života u svim republikama i pokrajinama u SFRJ. Raspadom komunizma, padom moći sovjetskog režima koji je bio zaštitnikom režima u svom bloku, jugokomunisti, jugounitaristi i velikosrbi su izgubili moćnog zaštitnika, pa su nezadovoljni potlačeni narodi u Jugoslaviji mogli slobodnije govoriti i javno se izražavati. To su dotadašnji protežirani krugovi (jugokomunista, jugounitarista i velikosrba) etiketirali neprijateljskim, "reakcionarnim", "buržoaskim", "nacionalističkim", "šovinističkim", no onakav pravosudno-policijski udar kao prijašnjih desetljeća više nije bio moguć. Jugoslavija je sve više gubila potporu u pojedinim republikama, tako da su navijači otvoreno sve više navijali za protivnike. To se osobito odrazilo u nogometu, momčadskom športu u kojem je protekcija srpskih klubova bila uvjerljivo najizraženija. Primjer je bio tijekom prijateljskog nogometnog susreta između Jugoslavije i Nizozemske koji je poslužio za zagrijavanje za Svjetsko nogometno prvenstvo 1990. godine, hrvatski navijači u Zagrebu zviždali su prilikom izvođenja jugoslavenske himne te mahali nizozemskim zastavama, što je imalo dodatnu provokativnost, jer su nizozemske nastave vrlo slične hrvatskoj, samo bez ondašnje zvijezde. Pak, i takva je nizozemska zastava onda bila provokativna u Jugoslaviji, jer su ju vlasti tumačile kao "hrvatsku nacionalističku" (bila je hrvatskih rasporeda boja, a bez zvijezde).
Razdruženjem Hrvatske i Slovenije, Jugoslavija je prestala postojati kao takva. Na mirovnim je konferencijama još tijekom 1991. međunarodna zajednica praktično oduzela sve atribute države Jugoslaviji, čiji savezni organi uopće nisu funkcionirali. Reprezentacija je ostala bez važnih igrača koji su bili iz Hrvatske, a ostatak države kojim su vladali velikosrpski krugovi su sve od Jugoslavije prisvajali za sebe. Igrači koji su ostali predstavljali su reprezentaciju te okrnjene Jugoslavije kojoj je zabranjen nastup na Europskom prvenstvu 1992. godine. Odluka o zabrani nastupa donesena je 31. svibnja 1992. godine - samo 10 dana prije početka natjecanja.[3]
Iako su svoju kvalifikacijsku skupinu završili na prvom mjestu, reprezentaciji okrnjene SFRJ su Ujedinjeni narodi onemogućili nastup. Umjesto te reprezentacije na prvenstvo je otišla Danska koja je kasnije i postala prvakom Europe. Reprezentacija Jugoslavije postavljena je za nositelja Skupine 5 europske zone u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1994. godine[nedostaje izvor], ali joj je i ondje zabranjen nastup.
[uredi] Međunarodna natjecanja
[uredi] Svjetska prvenstva
| Godina | Faza natjecanja | Pozicija | Uta. | Pob. | Izj.* | Por. | Po. | Pr. |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 1930. |
poluzavršnica | 4 | 3 | 2 | 0 | 1 | 7 | 7 |
.svg){kind=small} 1934. |
nisu se kvalificirali | - | - | - | - | - | - | - |
 1938. |
nisu se kvalificirali | - | - | - | - | - | - | - |
 1950. |
1. krug | 5 | 3 | 2 | 0 | 1 | 7 | 3 |
 1954. |
četvrtzavršnica | 7 | 3 | 1 | 1 | 1 | 2 | 3 |
 1958. |
četvrtzavršnica | 5 | 4 | 1 | 2 | 1 | 7 | 7 |
 1962. |
poluzavršnica | 4 | 6 | 3 | 0 | 3 | 10 | 7 |
 1966. |
nisu se kvalificirali | - | - | - | - | - | - | - |
 1970. |
nisu se kvalificirali | - | - | - | - | - | - | - |
 1974. |
četvrtzavršnica | 7 | 6 | 1 | 2 | 3 | 12 | 7 |
.svg){kind=small} 1978. |
nisu se kvalificirali | - | - | - | - | - | - | - |
 1982. |
1. krug | 16 | 3 | 1 | 1 | 1 | 2 | 2 |
| 1986. |
nisu se kvalificirali | - | - | - | - | - | - | - |
 1990. |
četvrtzavršnica | 5 | 5 | 3 | 1 | 1 | 8 | 6 |
| Ukupno | 8/16 | ' | 36 | 16 | 8 | 13 | 60 | 46 |
[uredi] Europska prvenstva
| Godina | Faza natjecanja | Uta. | Pob. | Izj.* | Por. | Po. | Pr. |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1960. |
završnica | 2 | 1 | 0 | 1 | 6 | 6 |
| } 1964. |
nisu se kvalificirali | - | - | - | - | - | - |
| 1968. |
završnica | 3 | 1 | 1 | 1 | 2 | 3 |
.svg){kind=small} 1972. |
nisu se kvalificirali | - | - | - | - | - | - |
 1976. |
četvrto mjesto | 2 | 0 | 0 | 2 | 4 | 7 |
| 1980. |
nisu se kvalificirali | - | - | - | - | - | - |
| 1984. |
1. krug | 3 | 0 | 0 | 3 | 2 | 10 |
| 1988. |
nisu se kvalificirali | - | - | - | - | - | - |
| 1992. |
kvalificirali su se* | ||||||
| Ukupno | 4/9 | 10 | 2 | 1 | 7 | 14 | 26 |
- Država koju je predstavljala raspala se je tijekom kvalifikacija. Reprezentacija krnjeg SFRJ kojoj je UEFA dopustila zbog svoje birokratske tromosti natjecati se i dalje, dovršila je kvalifikacije te se je ukupno "Jugoslavija" kvalificirala na natjecanje, ali zbog sankcija Ujedinjenih naroda Srbiji i Crnoj Gori (koje su prisvajale sva prava i baštinu bivše SFRJ) zabranjen joj je nastup. Umjesto nje na natjecanje otišla je reprezentacija Danske.
[uredi] Mediteranske igre
Nastupi na Mediteranskim igrama.
- prvaci: 1971., 1979.
- doprvaci:
- treći:
1951. - nije bio nogometni turnir[4]
1955. - (nije sudjelovala)[5]
1959. - (nije sudjelovala)[6]
1963. - (nije sudjelovala)[7]
1967. - (nije sudjelovala)[8]
1971. (zlato) - Ivan Ćurković, Dušan Drašković, Ljubiša Drenovački, Todor Grebenački, Dušan Jovanović, Ilija Katić, Josip Kečkeš, Aleksandar Milojković, Bora Milutinović, Mesud Nalić, Marjan Novak, Aleksandar Panajotović, Ognjen Petrović, Josip Pirmajer, Branko Radulović, Vladimir Savić, Ištvan Šanta, Momčilo Vujačić[9] Trener: ?
1975. - 5. mjesto[10]
1979. (zlato) - Aleksandar Stojanović, Zoran Vujović, Nikica Cukrov, Boro Primorac, Vedran Rožić, Nenad Starovlah, Blaž Slišković, Mišo Krstičević, Ismet Hadžić, Rajko Janjanin, Miloš Šestić, Zlatko Vujović, Predrag Pašić, Srećko Bogdan, Tomislav Ivković, Miloš Hrstić, Dragan Okuka.[11] Trener: ?
1983. - (nije sudjelovala)[12]
1987. - (nije sudjelovala)[13]
1991. - 4. mjesto. Milojević, Grak, Stanić, Jokanović, Mijalković, Saveljić, Vukov, Varupa, Novak, Petrić, Bogdanović, Živković, Vlaović[14]
[uredi] Poznati igrači
[uredi] Vidi još
- hrvatska nogometna reprezentacija
- slovenska nogometna reprezentacija
- crnogorska nogometna reprezentacija
- nogometna reprezentacija BiH
- srbijanska nogometna reprezentacija
- makedonska nogometna reprezentacija
- kosovska nogometna reprezentacija
- nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore
[uredi] Izvori
- ↑ Radio Evropa e Lirë Bekim Bislimi: Futboll - Kosova pjesëmarrje ndërkombëtare?, 10. ožujka 2012.
Zoti Ademi thekson se Federata e Futbollit të Kosovës do t’ia shtrojë Federatës Botërore të Futbollit argumentin se futbolli kosovar ka qenë i shkëputur që nga viti 1989 nga Federata Jugosllave e Futbollit. - ↑ Фудбалски Савез Србије - HISTORY
- ↑ [1]
- ↑ MI 1951.
- ↑ MI 1955.
- ↑ MI 1959.
- ↑ MI 1963.
- ↑ MI 1967.
- ↑ OKSCG
- ↑ MI 1975.
- ↑ OKSCG
- ↑ MI 1983.
- ↑ MI 1987.
- ↑ Osvajači odličja
|
|||||||||||||
