Klapsko pjevanje

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Klapsko pjevanje iz Dalmacije

UNESCO logo.svg Nematerijalna svjetska baština
Klapsko pjevanje iz Dalmacije
Flag of Croatia.svg Hrvatska
Regija: Europa i Sjeverna Amerika
Godina upisa: 2012.
ID: 00746
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO

Klapsko pjevanje je tradicionalna hrvatska vokalna glazba podrijetlom s juga Hrvatske (Dalmacija), najviše iz primorskih i otočkih krajeva. Izvodi se i u urbanim, ali i ruralnim sredinama. U prosincu 2012. god. UNESCO je uvrstio klapsko pjevanje na popis nematerijalne svjetske baštine u Europi[1]

Ženska klapa Maslina iz Dubrovnika

Pjeva se višeglasno, bez pratnje glazbalima. Izvorno se pjeva "na uho", što znači da nema voditelja. Pjesmu povede najviši glas, a zatim se uključuju i ostali pjevači, pjevajući istovremeno s vodećim glasom. Bitno je naglasiti "najviši glas", jer su se prijatelji udružili, formirali klapu zato što su prijatelji, što su se povezali u društvo kao skladne naravi, a ne zato što su tražili ljude po njihovim glasovnim sposobnostima.

Izvodi je skupina pjevača kojih je obično od 5 do 8, veličine jedne klape (družine), skupa prijateljâ.

Kasnije se uvelo i ženske klape i mješovite klape. Seobama Hrvata iz krajeva gdje je izvorište klapske pjesme u druge krajeve Hrvatske (Zagreb) i svijeta (hrvatska dijaspora) te upoznavanjem inozemnih turista sa ovom hrvatskom autohtnom glazbom, rodbinskim i prijateljskim svezama sa inim Hrvatima i sa inozemcima, popularizirala se i klapska pjesma. Vremenom je klapska pjesma stekla popularnost i među Hrvatima koji nisu rodom iz klapskih krajeva, kako u Hrvatskoj i susjednim državama sa autohtonom hrvatskom zajednicom, tako i u iseljenoj Hrvatskoj. Razlog je taj što je klapska pjesma jednim od najprepoznatljivih autohtonih hrvatskih glazbenih izričaja, pa se tako klapska pjesma njeguje i u tim sredinama.

Natjecateljskim klapskim pjevanjem se uvelo i voditelje te još neke glazbene egzibicije koje izvorno klapsko pjevanje ne poznaje, nagrđujući izvornost klapske pjesme. To je osobito došlo do izražaja uvođenjem glazbala i izvođenjem na neizvornim narječjima radi komercijalizacije, pa se danas događa da se izvode pjesme koje uopće nisu na čakavštini niti na autohtonim hrvatskim štokavskim narječjima.

Klapsko pjevanje je iznimno medijski popularizirao omiški klapski festival. Kasnije se broj klapskih festivala i susretâ povećao, tako da danas imamo susrete klapa u Buzetu, Dubravi, Kaštelima, Murteru, Splitu, Strožancu, Srinjinama, Senju, Stobreču, Voloskom, Zagrebu...

Klape danas izvode tradicionalne i nove skladbe.

Danas su klape brojnim društvenim i kulturnim događajima u Hrvatskoj i među Hrvatima vrlo važnim dijelom. Jedan od najpoznatijih klapskih nastupa svih vremena je nastup klape Cambi na sprovodu prvog hrvatskog predsjednika dra Franje Tuđmana.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Klapa multipart singing of Dalmatia, southern Croatia (engl.) Preuzeto 6. prosinca 2012.
  • Hrvatski leksikon, A-K, str. 597
  • HRT, razni prilozi

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]