Agaton

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sv. Agaton
Agatho
Agatho.png
Početak pontifikata 27. lipnja 678.
Kraj pontifikata 10. siječnja 681.
Prethodnik Donus
Nasljednik Lav II.
Rođen
Sicilija, Italija
Umro 10. siječnja 681.
Rim
Papinski grb
Svetac
Slavi se u Rimokatolička Crkva
Pravoslavna Crkva
Spomendan 10. siječnja
Zaštitnik Palerma

Agaton, papa od 27. lipnja 678. do 10. siječnja 681. godine.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rođen je u Siciliji od imućni roditelja. Nakon smrti roditelja, Agaton je svoje bogatstvo podijelio siromašnima i pristupio samostanu kraj Palerma. Njegov kratki pontifikat je obilježio Šesti ekumenski sabor koji je okončao monotelitsku herezu. Slavi se kao svetac u Rimokatoličkoj Crkvi na dan 10. siječnja i u pravoslavnim crkvama na dan 20. veljače.

Papa Agaton i Hrvati[uredi VE | uredi]

Prema Konstantinu Porfirogenetu, Hrvati su s njim sklopili ugovor u kojem su se obvezali da neće napadati susjedne narode niti voditi osvajačke ratove, a papa im je obećao da će ih štititi Bog i sv. Petar.

Wikicitati „U to su vrijeme ovi Hrvati imali Porgu za svog arhonta (kneza). Ova zemlja u kojoj su se naselili sami isti Hrvati, bila je u prijašnje vrijeme pod upravom cara Rimljana, pa se zbog toga u zemlji ovih istih Hrvata nalazi palača i hipodromi cara Dioklecijana, još sačuvani u gradu Saloni, blizu grada Splita. Ovi kršteni Hrvati ne žele ratovati protiv tuđih zemalja, izvan granica svoje zemlje, jer su primili neku vrst proročanskog odgovora i zapovijedi rimskoga pape, koji je u vrijeme Heraklija, cara Bizantinaca, poslao svećenike pokrstio ih. To je stoga jer su poslije krštenja Hrvati napravili jedan ugovor, potvrđen njihovim vlastitim rukama i čvrstim obećanjem, i jamstvom u ime svetoga Petra apostola, da oni nikada neće poći protiv neke strane zemlje i s njom ratovati, nego će radije živjeti u miru sa svima koji su voljni jednako tako postupati, i oni su od istoga rimskoga pape primili blagoslov za taj čin, a to je (poruka) ako bi bilo koji stranci pošli u rat protiv zemlje ovih istih Hrvata i nametnuli im rat, tada će moćni Bog ratovati za Hrvate i zaštititi ih, a Petar, Kristov učenik, dat će im pobjedu.”
(De administrando imperio, 31)

Budući da Porfirogenet ne spominje papino ime, o tome povjesničari imaju različita mišljenja: za jedne je to obična priča (F. Rački, N. Klaić), za druge se radi o hrvatskoj predaji (T. Smičiklas, D. Gruber), dok F. Šišić drži da se vijest slaže sa stilom Rimske kurije, ali da se događaj zbio mnogo kasnije, u doba kneza Branimira. Prema drugim izvorima, Agaton u pismu iz 680. kao obraćene narode navodi Slavene (što se jedino može odnositi na Hrvate), pa na temelju toga i drugih izvora S. K. Sakač zaključuje da su Hrvati sklopili 679. s Agatonom mirovni ugovor.

Poveznice[uredi VE | uredi]