Crnogorci u Hrvatskoj
| Crnogorci u Hrvatskoj / Црногорци у Хрватској | ||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 | ||||||||||||||||||
| Ukupno pripadnika | ||||||||||||||||||
| 3127[1] | ||||||||||||||||||
| Značajna područja naseljavanja | ||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||
| Jezik | ||||||||||||||||||
| crnogorski jezik | ||||||||||||||||||
| Vjera | ||||||||||||||||||
| pravoslavci |
Crnogorci u Hrvatskoj (crnogorski: Црногорци у Хрватској) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 4.517 Crnogoraca, od čega najviše u Gradu Zagrebu
Poznati hrvatski Crnogorci su Veselin Simović, Dragutin Lalović, Veljko Bulajić, Drago Kastratović,[2] Milka Babović, Ranko Ćetković, Dušan Vukotić i drugi.
Krovna ustanova je Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske.
Nakon popisa iz 2021. ustanovljeno je da u Hrvatskoj živi 3127 Crnogoraca.
Kretanje broja Crnogoraca[uredi | uredi kôd]
| Službeni naziv Hrvatske | Godina | Broj Crnogoraca |
|---|---|---|
| Savska i Primorska banovina (kasnije Banovina hrvatska) | 1931. | 2000 |
| Narodna Republika Hrvatska | 1948. | 2871 |
| 1953. | 5175 | |
| 1961. | 7465 | |
| Socijalistička Republika Hrvatska | 1971. | 9706 |
| 1981. | 9819 | |
| Republika Hrvatska | 1991. | 9724 |
| 2001. | 4926 | |
| 2011. | 4517 | |
| 2021. | 3127 | |
| (Statistički zavod Hrvatske)[3] | ||
Popis stanovništva 2001. godine[uredi | uredi kôd]
| Županija | Crnogoraca | Ukupni postotak |
|---|---|---|
| Grad Zagreb | 1313 | 0,17 % |
| Istarska | 732 | 0,35 % |
| Primorsko-goranska | 643 | 0,21 % |
| Splitsko-dalmatinska | 593 | 0,13 % |
| Dubrovačko-neretvanska | 370 | 0,30 % |
| Osječko-baranjska | 365 | 0,11 % |
| Zagrebačka | 135 | 0,04 % |
| Vukovarsko-srijemska | 119 | 0,06 % |
| Zadarska | 112 | 0,07 % |
| Bjelovarsko-biogorska | 83 | 0,06 % |
| Šibensko-kninska | 75 | 0,07 % |
| Karlovačka | 74 | 0,05 % |
| Sisačko-moslavačka | 70 | 0,04 % |
| Brodsko-posavska | 54 | 0,03 % |
| Virovitičko-podravska | 43 | 0,05 % |
| Varaždinska | 42 | 0,02 % |
| Međimurska | 31 | 0,03 % |
| Koprivničko-križevačka | 29 | 0,02 % |
| Požeško-slavonska | 22 | 0,03 % |
| Krapinsko-zagorska | 13 | 0,01 % |
| Ličko-senjska | 8 | 0,01 % |
| Ukupno | 4926 | 0,3 % |
| (Popis stanovništva 2001. godine)[4] | ||
Kultura[uredi | uredi kôd]
- Dani crnogorske kulture u Hrvatskoj[5]
- Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro", Zagreb
Prva antologija suvremene crnogorske ženske poezije objavljena je u Hrvatskoj. Objavila ju je 2013. godine Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske. U njoj su zastupljene pjesnikinje Tanja Bakić, Lana Ruth-Stefanović, Dragana Tripković i Jelena Nelević-Martinović. Antologija nosi naslov Koret na asfaltu.[6][7][8]
Film hrvatske redateljice podrijetlom iz Crne Gore Ivone Juke "Ti mene nosiš" bio je 2015. godine crnogorski kandidat za Oscara u kategoriji najboljeg stranog filma.[9]
Vidi još[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Popis stanovništva 2021. godine
- ↑ HND se prisjetio novinara Drage Kastratovića
- ↑ Stanovništvo Hrvatske od 1931.-2001.
- ↑ Popis stanovništva 2001. godine
- ↑ Montenegrin Ethnic Association of Australia
- ↑ Književna večer Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. ožujka 2014. (Wayback Machine), Predstavljanje prve antologije crnogorske ženske poezije 'Koret na asfaltu' u prostorijama Društva hrvatskih književnika, Društvo hrvatskih književnika, 12. ožujka 2014.
- ↑ (crnogorski) Danilo Ivezić: Prva antologija savremene crnogorske ženske poezije: Tradicionalno i savremeno, Pobjeda, 3. veljače 2014.
- ↑ Koret na asfaltu: prva antologija savremene crnogorske poezije Vijeće crnogorske manjine grada Zagreba
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 8. prosinca 2015. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||