Rusi u Hrvatskoj

Izvor: Wikipedija
Rusi u Hrvatskoj
Ukupno pripadnika
1.279[1]
Značajna područja naseljavanja
Grad Zagreb 331
Međimurska županija 137
Primorsko-goranska županija 135
Splitsko-dalmatinska županija 124
Istarska županija 105
Jezik
Hrvatski jezik - Ruski jezik
Povezane etničke grupe
Rusini u Hrvatskoj , Ukrajinci u Hrvatskoj

Rusi u Hrvatskoj su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske. Prema posljednjemu popisu stanovništva u Hrvatskoj živi 1.279 Rusa, od čega najviše u Gradu Zagrebu.

Kretanje broja Rusa[uredi | uredi kôd]

Službeni naziv Hrvatske Godina Broj Rusa
Savska i Primorska banovina (kasnije Banovina hrvatska) 1931. 9.831
Narodna Republika Hrvatska 1948 3.210
1953. 2.183
Socijalistička Republika Hrvatska 1961. 3.311
1971. 1.240
1981. 758
Republika Hrvatska 1991. 706
2001. 906
2011. 1.279
(Statistički zavod Hrvatske)[2]
  • Napomena: U popisu stanovništva 1931. godine u okviru Rusi bilježeni su podaci za Rusine i Ukrajince u Hrvatskoj.

Popis stanovništva 2001. godine[uredi | uredi kôd]

Županija Rusa Ukupni postotak
Grad Zagreb 250 27,60%
Međimurska 126 13,90%
Primorsko-goranska 88 9,72%
Splitsko-dalmatinska županija 85 9,38%
Zagrebačka 55 6,06%
Istarska 45 4,97%
Osječko-baranjska 33 3,65%
Krapinsko-zagorska 30 3,31%
Vukovarsko-srijemska 30 3,31%
Karlovačka 27 2,99%
Varaždinska 27 2,99%
Sisačko-moslavačka 20 2,21%
Zadarska 15 1,66%
Šibensko-kninska 15 1,66%
Koprivničko-križevačka 12 1,33%
Bjelovarsko-bilogorska 11 1,33%
Dubrovačko-neretvanska 10 1,21%
Požeško-slavonska 9 0,99%
Brodsko-posavska 8 0,88%
Virovitičko-podravska 5 0,55%
Ličko-senjska 2 0,22%
Ukupno 906 100%
[3]

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Poznati Rusi u Hrvatskoj i osobe:

Vidi i:[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Popis stanovništva 2011. godine
  2. Stanovništvo Hrvatske od 1931.-2001.
  3. Popis stanovništva 2001. godine
  4. a b c d e f g Maria Grigorjan i Madina Umarova: Boris Apsen - izvanredan matematičar. Ruski emigranti čiji je doprinos razvitku Hrvatske neporeciv [neaktivna poveznica] Hrvatski fokus. 17. kolovoza 2018.. Arhivirani [1] 12. listopada 2020. Pristupljeno 12. listopada 2020.
  5. Razgovarao Ivica Marković: Donosimo priču o splitskom liječniku koji je ostavio ogroman trag u hrvatskoj psihijatriji: Opet bih birao isti životni put! Slobodna Dalmacija. 30. listopada 2016.. Pristupljeno 27. rujna 2020.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]