Rusi u Hrvatskoj
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
| Rusi u Hrvatskoj | |||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 | |||||||||||||||
| Ukupno pripadnika | |||||||||||||||
| 1.279[1] | |||||||||||||||
| Značajna područja naseljavanja | |||||||||||||||
| |||||||||||||||
| Jezik | |||||||||||||||
| Hrvatski jezik - Ruski jezik | |||||||||||||||
| Povezane etničke grupe | |||||||||||||||
| Rusini u Hrvatskoj , Ukrajinci u Hrvatskoj |
Rusi u Hrvatskoj su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske. Prema posljednjemu popisu stanovništva u Hrvatskoj živi 1.279 Rusa, od čega najviše u Gradu Zagrebu.
Kretanje broja Rusa[uredi | uredi kôd]
| Službeni naziv Hrvatske | Godina | Broj Rusa |
|---|---|---|
| Savska i Primorska banovina (kasnije Banovina hrvatska) | 1931. | 9.831 |
| Narodna Republika Hrvatska | 1948 | 3.210 |
| 1953. | 2.183 | |
| Socijalistička Republika Hrvatska | 1961. | 3.311 |
| 1971. | 1.240 | |
| 1981. | 758 | |
| Republika Hrvatska | 1991. | 706 |
| 2001. | 906 | |
| 2011. | 1.279 | |
| (Statistički zavod Hrvatske) [2] | ||
- Napomena: U popisu stanovništva 1931. godine u okviru Rusi bilježeni su podaci za Rusine i Ukrajince u Hrvatskoj.
Popis stanovništva 2001. godine[uredi | uredi kôd]
| Županija | Rusa | Ukupni postotak |
|---|---|---|
| Grad Zagreb | 250 | 27,60% |
| Međimurska | 126 | 13,90% |
| Primorsko-goranska | 88 | 9,72% |
| Splitsko-dalmatinska županija | 85 | 9,38% |
| Zagrebačka | 55 | 6,06% |
| Istarska | 45 | 4,97% |
| Osječko-baranjska | 33 | 3,65% |
| Krapinsko-zagorska | 30 | 3,31% |
| Vukovarsko-srijemska | 30 | 3,31% |
| Karlovačka | 27 | 2,99% |
| Varaždinska | 27 | 2,99% |
| Sisačko-moslavačka | 20 | 2,21% |
| Zadarska | 15 | 1,66% |
| Šibensko-kninska | 15 | 1,66% |
| Koprivničko-križevačka | 12 | 1,33% |
| Bjelovarsko-bilogorska | 11 | 1,33% |
| Dubrovačko-neretvanska | 10 | 1,21% |
| Požeško-slavonska | 9 | 0,99% |
| Brodsko-posavska | 8 | 0,88% |
| Virovitičko-podravska | 5 | 0,55% |
| Ličko-senjska | 2 | 0,22% |
| Ukupno | 906 | 100% |
| [3] | ||
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
Poznati Rusi u Hrvatskoj i osobe sa ruskim podrijetlom.
- Anna Sergejevna Mišar, predsjednica Nacionalne zajednice Rusa Hrvatske
- Galina Kovačević, predstavnica ruske nacionalne manjine Grada Zagreba
- Aleksej Puninski, hrvatski plivač
- Boris Apsen, matematičar[4]
- Sergej Saltykov, liječnik, član HAZU-a[4]
- Ivan Plotnikov, kemičar i farmaceut[4]
- Anatolij Kudrjavcev, teatrolog
- Mihail Ostrovidov, novinar i snimatelj
- Irina Kunina Aleksander, spisateljica
- Žorž Skrigin, fotograf, filmski režiser
- Pelagija Belousova, prva supruga Josipa Broza Tita, živjeli su u Velikom Trojstvu
- Natalija Vorobjova-Hržić, pjesnikinja i prevoditeljica
- Katarina Todorcev Hlača , novinarka, urednica časopisa Rusa u Hrvatskoj "Ljetopis"
- Irina Kirilova, odbojkašica
- Jelena Čebukina, odbojkašica
- Tatjana Sidorenko, odbojkašica
- Nikolaj Karpolj, odbojkaški trener
- Alexandre Seleznev, plivački trener
- Vladimir Andrejevič Kurtin, vojskovođa, odlikovan najvećim odličjem carske Rusije, radio u Slivnome
- Saša Zalepugin (po ocu)
- Maksimilijan Petrovič Froman, baletni plesač i pedagog[4]
- Margarita Petrovna Froman, baletna plesačica i pedagogica[4]
- Pavel Petrovič Froman, scenograf i kostimograf[4]
- Valentin Petrovič Froman, baletni plesač i koreograf
- Vasilij Petrovič Antipov, slikar
- Aleksandar Vereščagin, filmski redatelj, glumac i kazališni djelatnik
- Sergej Sklevicky, ekonomist
- Aleksej Hanzen[4]
- Viktor Ostrovidov, prvi neuropsihijatar u splitskoj bolnici[5]
Vidi i:[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Veleposlanstvo Ruske Federacije u Hrvatskoj
- Emisija Magistra vitae ur. i vod.: Jasna Pavelić Jureško, tema: Ruska nacionalna manjina u RH, Radio Marija, emitirano 1. veljače 2017.
Reference[uredi | uredi kôd]
- ↑ Popis stanovništva 2011. godine
- ↑ Stanovništvo Hrvatske od 1931.-2001.
- ↑ Popis stanovništva 2001. godine
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 Maria Grigorjan i Madina Umarova: Boris Apsen - izvanredan matematičar. Ruski emigranti čiji je doprinos razvitku Hrvatske neporeciv Hrvatski fokus. 17. kolovoza 2018.. Arhivirani [1] 12. listopada 2020. Pristupljeno 12. listopada 2020.
- ↑ Razgovarao Ivica Marković: Donosimo priču o splitskom liječniku koji je ostavio ogroman trag u hrvatskoj psihijatriji: Opet bih birao isti životni put! Slobodna Dalmacija. 30. listopada 2016.. Pristupljeno 27. rujna 2020.
| |||||