Poljaci u Hrvatskoj
| Poljaci u Hrvatskoj | ||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 | ||||||||||||||||||
| Ukupno pripadnika | ||||||||||||||||||
| 672 (2011.)[1] | ||||||||||||||||||
| Važnija područja naseljavanja | ||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||
| Jezik | ||||||||||||||||||
| hrvatski, poljski | ||||||||||||||||||
| Vjeroispovijest(i) | ||||||||||||||||||
| katoličanstvo | ||||||||||||||||||
| Povezane etničke skupine | ||||||||||||||||||
| Ukrajinci u Hrvatskoj, Rusini u Hrvatskoj |
Poljska manjina u Hrvatskoj je jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 672 Poljaka, od čega najviše u Gradu Zagrebu
- Poljska kulturna udruga "Mikolaj Kopernik" Zagreb
(Vokalni ansambl „ M.Kopernik“; Plesni ansambl Poljske kulturne udruge ″M. Kopernik″)
- Poljska kulturna udruga "Fryderyk Chopin", Rijeka
- Poljska kulturna udruga "Polonez", Kaštel Stari
- Poljska kulturna udruga "Wisła", Osijek
- Poljsko prosvjetno društvo, Zagreb
| Službeni naziv Hrvatske | Godina | Broj Poljaka |
|---|---|---|
| - | 1931. | 4103 |
| Narodna Republika Hrvatska | 1948 | 27 830* |
| 1953. | 1575 | |
| 1961. | 1151 | |
| Socijalistička Republika Hrvatska | 1971. | 819 |
| 1981. | 758 | |
| Republika Hrvatska | 1991. | 679 |
| 2001. | 567 | |
| 2011. | 672 | |
| (Statistički zavod Hrvatske)[2] | ||
- Napomena: U popisu stanovništva 1948. godine bilježeni u okviru podataka za ostale.
| Županija | Poljaka | Ukupni postotak |
|---|---|---|
| Grad Zagreb | 133 | 23,46% |
| Primorsko-goranska | 68 | 11,99% |
| Splitsko-dalmatinska županija | 62 | 10,94% |
| Brodsko-posavska | 36 | 6,35% |
| Istarska | 35 | 6,17% |
| Vukovarsko-srijemska | 32 | 5,64% |
| Osječko-baranjska | 32 | 5,64% |
| Zagrebačka | 29 | 5,12% |
| Zadarska | 27 | 4,76% |
| Sisačko-moslavačka | 19 | 3,35% |
| Karlovačka | 15 | 2,64% |
| Dubrovačko-neretvanska | 14 | 2,47% |
| Šibensko-kninska | 13 | 2,29% |
| Varaždinska | 12 | 2,12% |
| Bjelovarsko-bilogorska | 10 | 1,77% |
| Požeško-slavonska | 10 | 1,77% |
| Koprivničko-križevačka | 9 | 1,59% |
| Krapinsko-zagorska | 6 | 1,06% |
| Međimurska | 3 | 0,53% |
| Ličko-senjska | 1 | 0,18% |
| Virovitičko-podravska | 1 | 0,18% |
| Ukupno | 567 | 100% |
| (Popis stanovništva 2001. godine)[3] | ||
- Emilij Laszowski[4] (po ocu)
- Adolf Moszynski
- Slavoljub Penkala (po ocu)
- Milivoj Omašić (po djedu)
- Vanda Kochansky-Devidé (po pradjedu)
- Aleksandar Flaker
- Benedikt Fostač
- Antun Fostač
- Verena (Janja) Fostač
- Ignacije Fostač[5]
- Stanisław Jastrzebski, hrv. operni pjevač
- Feliks Niedzielski, hrvatski katolički aktivist
- Stanko Sielski (1891. – 1958.), hrv. liječnik, Pravednik među narodima
- Alfred Joseph Krupa, slikar i izumitelj[6]
- Alfred Krupa, slikar (po djedu)[7]
- U drugoj polovici 19. stoljeća u Hrvatskoj je živio i djelovao poljski inženjer Jan Szczepaniak. Radio je na izgradnji željeznice u Istri i savskih nasipa, za što je odlikovan zlatnim križem zasluga. Godine 1880. zaposlio se u gradskoj upravi Zagreba i svjedočio velikom potresu koji je pogodio hrvatsku metropolu. Izabran je u Gradjevno-eksekutivni odbor koji je procjenjivao i otklanjao štetu, da bi potom skupljao podatke o potresu u znanstvene svrhe. O tom je potresu održao izlaganja u Varšavi i Krakovu i prihod od njih uplatio žrtvama te prirodne katastrofe.[8]
- Poljaci. Portal Predstavnika poljske nacionalne manjine Grada Zagreba
- Poljska kulturna udruga "Mikolaj Kopernik" Zagreb Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. lipnja 2008. (Wayback Machine)
- Poljska kulturna udruga "Fryderyk Chopin", Rijeka Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. rujna 2009. (Wayback Machine)
- Poljska kulturna udruga "Polonez", Kaštel Stari
- Istaknuti Zagrepčani poljskog podrijetla
- Slaven Kale, Poljska manjina u Hrvatskoj 1945.-2012.
- Slaven Kale, Poljaci u Hrvatskoj
- ↑ Popis stanovništva 2011. godine
- ↑ Stanovništvo Hrvatske od 1931.-2001.
- ↑ Popis stanovništva 2001. godine. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 11. listopada 2009.
- ↑ Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. svibnja 2008. (Wayback Machine) Mladen Švab, Uzleti jednoga zmaja: U povodu 50. godišnjice smrti i 110. obljetnice objelodanjivanja prvenca Emilija Laszowskog (28. studenoga 1949.-28. studenoga 1999.), Vijenac,br. 150. Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. veljače 2012. (Wayback Machine), prosinac 1999., preuzeto 22. rujna 2012.
- ↑ Četiri duhovna zvanja iz jedne obitelji
- ↑ Radio Mrežnica U Krakowu otkrivena zvijezda Alfreda Krupe, objavljeno 27. svibnja 2025., pristupljeno 30. lipnja 2025.
- ↑ https://kaportal.net.hr/aktualno/vijesti/163861/predsjednik-zoran-milanovic-urucio-alfredu-krupi-drzavno-odlikovanje-red-danice-hrvatske-s-likom-marka-marulica-za-zasluge-u-kulturi/
- ↑ Pomoć Poljaka žrtvama zagrebačkog potresa (1880.)
- Slawomir Kudela, Walter Pater: Časnici poljske ratne mornarice - apsolventi carsko kraljevske vojne pomorske akademije u Rijeci Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. prosinca 2010. (Wayback Machine), Gdanjsk, 2010.