HVO brigada Kralj Tvrtko

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Oznaka HVO-a Sarajevo

HVO brigada Kralj Tvrtko je bila vojna zaokružena formacija Sarajevskog HVO-a. Brigada je osnovana 5. prosinca 1992. godine, a naziv je dobila po prvom bosanskom kralju Tvrtku Kotromaniću. U sastav brigade su ušle četiri bojne: Prva bojna Stup-Ilidža, Druga bojna HVO Novi grad, Treća bojna HVO Sarajevo i Četvrta bojna HVO Centar-Stari grad. Sarajevski HVO tj. HVO Brigada Kralj Tvrtko je brojala više od 5000 pripadnika i dala je velik doprinos obrani napaćenog Sarajeva, a 102 pripadnika brigade položili su svoje živote za slobodu Sarajeva. Brigada je sudjelovala u nekoliko bitaka: u Pofalićkoj bitci, u bitci za Otes, Hrasno brdo, Stup, Elektrotehničku školu i Dobrinju, a također je držala liniju u sklopu obrane Sarajeva.

Krajem 1992. i početkom 1993. godine zahlađuju bošnjačko-hrvatski odnosi i dolazi do krvavog sukoba. U Sarajevu ne dolazi do sukoba između Hrvata i Bošnjaka, ali se Sarajevski HVO prisilno ukida. Zapovjedništvo I. korpusa Armije BiH, na sveopće iznenađenje hrvatskih kadrova u Sarajevu, u studenom 1993. godine, priopćilo je odluku o ukidanju Stožera HVO-a Sarajevo i preimenovanju HVO brigade Kralj Tvrtko u Hrvatsku brigadu Kralj Tvrtko, u sastavu tog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Formiranje brigade[uredi VE | uredi]

O nadnevku osnivanja sarajevske HVO brigade Kralj Tvrtko postoje određena nesuglasja, no činjenica je da su neuvezane, općinske HVO postrojbe djelovale od početka travnja 1992. godine. Napori usmjereni na formiranje jedinstvene hrvatske vojne postrojbe, jačine brigade, koja će obuhvatiti gorespomenute postrojbe vezuju se, pak, za sjednicu koju su sazvali članovi Hrvatskog gospodarskog društva (održanu 29. svibnja 1992.) [1], tijekom koje je osnovano Hrvatsko vijeće obrane Sarajevo i imenovano Vijeće HVO-a Sarajevo. Poradi prijepora personalne i koncepcijske naravi, planirana postrojba u punom kapacitetu nije profunkcionirala još nekoliko mjeseci, iako su se na sarajevskoj fronti odvijali dramatični događaji[2]. Ipak, u rujnu je formiran Glavni stožer HVO-a Sarajevo[3], nakon pada sarajevskog prigradskog naselja Doglodi, većim dijelom naseljenog hrvatskim stanovništvom.

Tada je imenovano zapovjedništvo u sastavu:

  • Vladimir Šaf , v.d. zapovjednik HVO-a Sarajevo,
  • Dragan Pinjuh, dozapovjednik Gradskog stožera HVO-a Sarajevo,
  • Vinko Bošnjak, v.d. načelnik Gradskog stožera HVO-a Sarajevo.
  • Zapovjedništvo brigade HVO "KRALJ TVRTKO "
  • Zapovjednik brigade : Ivan Vulić
  • Načelnik stožera brigade: Franjo Talijančić

Iako su formiranje zajedničkog stožera toplo pozdravile sve hrvatske strukture u gradu, proći će još neko vrijeme do konačnog uvezivanja općinskih HVO-a u brigadu, tako da se o zaokruženoj vojnoj formaciji može govoriti od 5. prosinca 1992. godine. U sastav novoosnovane brigade su ušle sljedeće bojne: Prva bojna Stup-Ilidža, Druga bojna HVO Novi grad, Treća bojna HVO Sarajevo i Četvrta bojna HVO Centar-Stari grad. Kao posebna organizacijska jedinica formirano je i učilište HVO sa zapovjednikom Kudeljnjak Stjepanom kroz koje su prolazili svi bojovnici koji su kasnije raspoređivani u formacijski sastav brigade Kako su u to vrijeme komunikacije sa glavnim stožerom HVO bile otežane formacija HVO Sarajevo je odobrena tek 31. ožujka 1993. godine , a HVO Sarajevo preimenovan u OG Sarajevo u sastavu OZ Srednja Bosna. Odlukom Predsjedništva HZHB za zapovjednika operativne grupe Sarajevo imenovan je Vladimir Šaf. Izvršeno je i preimenovanje brigade pa je predloženi naziv "Vrhbosna" promijenjen u "Kralj Tvrtko" Za Predsjednika HVO Sarajevo imenovan je g.Slavko Zelić ,a za prvog zapovjednika brigade g.Ivan Vulić.

Zapovjedništvo brigade Kralj Tvrtko u sastavu :

  • zapovjednik brigade Slavko Zelić (Ivan Vulić)
  • načelnik stožera brigade Ivan Vulić (Franjo Talijančić)

Bitke[uredi VE | uredi]

HVO Brigada Kralj Tvrtko je sudjelovala u nekoliko bitaka: u Pofalićkoj bitci, u bitci za Otes, Hrasno brdo, Stup, Elektrotehničku školu i Dobrinju. Držala je liniju u sklopu obrane Sarajeva, a 84 pripadnika brigade položilo je svoje živote za slobodu Sarajeva.

Pofalićka bitka[uredi VE | uredi]

Otes (početak prosinca 1992.)[uredi VE | uredi]

U obrani sarajevskog prigradskog naselja Otes, većinski naseljenog hrvatskim stanovništvom, sudjelovale su sljedeće postrojbe: postrojba HVO-a jačine bojne, kojom je zapovijedao na IZM Franjo Talijančić, Specijalna postrojba MUP-a i Treća motorizirana brigada Armije BiH. Kombinirani napadaj je počeo 1. prosinca iz tri pravca, uz snažnu topničku i tenkovsku potporu koja je kontinuirano trajala i idućih dana. Nepovoljan teren, nedostatak materijalno-tehničkih sredstava, ali i taktički propusti[4], učinili su obranu izuzetno teškom, no crta je nekoliko dana održana stabilnom, čak su u nekim momentima branitelji preuzimali inicijativu. Ipak, 7. prosinca 1992. godine, po već viđenom scenariju iz bitke za Doglode, Otes je pao.

Hrasno brdo[uredi VE | uredi]

Stup[uredi VE | uredi]

Prvi napadi srpskih postrojbi na postrojbe Hrvatskog vijeća obrane, na crti bojišnice na Stupu, odvili su se 13. rujna 1992. Prva bojna Stjepan Tomašević HVO iz Novog Sarajeva je bila upućena u obranu tog prostora. U obranu se uključio i dio 101. bojne HOS-a pod zapovjedništvom Ivice Bajkuše. Hrvatske postrojbe su u obrani vršile koordinaciju sa postrojbama Armije BiH. Hrvatske snage bile su brojčano i oružjem slabije od srpskih napadača. Krajem prosinca 1992., srpske snage su u potpunosti okupirale Stup.

Elektrotehnička škola[uredi VE | uredi]

Dobrinja[uredi VE | uredi]

Poginuli pripadnici HVO-a Sarajevo[uredi VE | uredi]

Na ovom su popisu pripadnici Hrvatskog vijeća obrane grada Sarajeva (njih 84), poginuli do razoružavanja brigade, od strane I. korpusa Armije BiH, 6. studenog 1993.

  • ALILOVIĆ (Drago) STJEPAN (* 1973. - † 1993.)
  • ANČIĆ (Drago) ŽELJKO (* 1956. - † 6.2.1993.)
  • ARAPOVIĆ (Ladislav) ZORAN (* 1967. - † 17.1.1993.)
  • AZINOVIĆ (Ivica) ANTONIO (* 1970. - † 20.4.1993.)
  • BABIĆ (Jozo) VINKO (* 1943. - † 1992.)
  • BAGARIĆ (Vice) BOŽO (* 1941. - † 1992.)
  • BAGARIĆ (Božo) ZDRAVKO (* 1969. - † 1992.)
  • BAJKUŠA (Karlo) NIKOLA (* 1945. - † 1992.)
  • BITENC (Roman) BARBARA (* 1961. - † 2.10.1992.)
  • BOŠNJAK (Berislav) IGOR (* 1972. - † 1993.)
  • BRADARA (Marko) ANTO (* 1946. - † 1992.)
  • BRADARIĆ ( Ivan) MARKO (* 1939. - † 1992.)
  • BRKIĆ (Franjo) IVAN (* 1966. - † 1992.)
  • BUŠIĆ (Mato) ZVONKO (* 1961. - † 1992.)
  • CENČIĆ (Josip) IVAN (* 1946. - † 17.1.1993.)
  • CETIN (Stanislav) VILIM (* 1945. - † 1993.)
  • ČAVARA (Jozo) IVO (* 1941. - † 1993.)
  • ČEFERIN (Zvonimir) ERNEST (* 1973. - † 1992.)
  • ČOLO (Mato) PREDRAG (* 1977. - † 1992.)
  • DEMIR (Hasib) RASIM (* 1947. - † 1992.)
  • DILBEROVIĆ (Miloš) MILAN (* 1967. - † 13.11.1992.)
  • DOŠLIJEVSKI (Goce) ZORAN (* 1970. - † 1992.)
  • DOZELENČIĆ (Feliks) RADOSLAV (* 1948. - † 1992.)
  • DUGANDŽIĆ (Zlatko) NENAD (* 1969. - † 1993.)
  • ĐUKIĆ (Dušan) MLADEN (* 1964. - † 1992.)
  • ELPEZ (Ivica) OLIVER (* 1970. - † 1992.)
  • EMERŠIĆ (Janoš) KLAMAN (* 1931. - † 1994.)
  • FERLAN (Josip) TONČI (* 1952. - † 27.2.1993.)
  • FRANKIĆ (Vinko) RANKO (* 1952. - † 1993.)
  • FRANKOVIĆ (Marko) BRUNO (* 1938. - † 7.4.1993.)
  • GRGIĆ (Ante) VJEKOSLAV (* 1942. - † 1993.)
  • ILIĆ (Pavo) IVAN (* 1942. - † 1993.)
  • ILIĆ (Stipe) IVO (* 1968. - † 1992.)
  • JAKOVLJEVIĆ (Mirko) MATO (* 1957. - † 1992.)
  • JORDANOVIĆ (Amir) SAMIR (* 1974. - † 1993.)
  • JURIČIĆ (Zvonko) DARIO (* 1974. - † 1993.)
  • JURIĆ (Bosiljko) KORNELIJA (* 1972. - † 9.10.1992.)
  • JURIŠIĆ (Antun) ANTO (* 1951. - † 1992.)
  • JURIŠIĆ (Marko) MARKO (* 1945. - † 1992.)
  • JURJEVIĆ (Nikola) JOSIP (* 1934. - † 1992.)
  • KARLOVIĆ (Vlado) NINO (* 1972. - † 1992.)
  • KAVAZIĆ (Uzeir) NEZIR (* 1966. - † 1992.)
  • KLEMO (Ivan) MARINKO (* 1962. - † 1993.)
  • KRASNIĆ (Mehdi) HARIS (* 1971. - † 1992.)
  • KREŠO (Jure) DRAGAN (* 1956. - † 1992.)
  • KRIJEŠTORAC (Vehbija) MIRALEM (* 1967. - † 1992.)
  • KRIŽIĆ (Petar) NIKOLA (* 1943. - † 1992.)
  • KULIŠ (Drago) MLADEN (* 1975. - † 1992.)
  • KULO (Hasan) EDIS (* 1974. - † 1993.)
  • LOVRIĆ (Vinko) RONALD (* 1972. - † 1992.)
  • LUKIĆ (Nikola) MIROSLAV (* 1958. - † 1992.)
  • MAČAK (Fadil) EDINA (* 1963. - † 1993.)
  • MAČOROVIĆ (Duško) SILVIO (* 1941. - † 1993.)
  • MAĐURA (Ivica) VLADIMIR (*1953. - † 1992.)
  • MAĐURA (Ivica) RADISLAV (*195. - † 1992.)
  • MIHALIĆ (Ivan) PAVAO (* 1944. - † 1993.)
  • MILIŠIĆ (Nikola) RAJKO (* 1939. - † 1992.)
  • MISIĆ (Pero) TOMO (* 1958. - † 1992.)
  • MORIĆ (Vilim) ZDRAVKO (* 1954. - † 1993.)
  • MOSOĆI (Albin) VLADIMIR (* 1951. - † 1993.)
  • MUJANOVIĆ (Bego) ALBINKO (* 1955. - † 1992.)
  • MUSA (Petar) IVAN (* 1941. - † 1992.)
  • NIKOLIĆ (Franjo) ZORAN (* 1958. - † 1992.)
  • PERIĆ (Anto) JOSIP (* 1954. - † 1993.)
  • PJANIĆ- LAUŠ (Anto) JAKOV (* 1942. - † 1992.)
  • POCRNJIĆ (Sretko) IVO (* 1961. - † 1992.)
  • POKRKLIĆ (Ahmet) ALMIR (* 1974. - † 1993.)
  • PRIMORAC (Vladimir) ZDENKO (* 1969. - † 8.2.1993.)
  • RADOŠ (Pero) JOZO (* 1967. - † 1993.)
  • RAGUZ (Zdravko) LADISLAV (* 1974 - † 9.10.1992.)
  • RAHMANOVIĆ (Ibrahim) ADMIR (* 1968. - † 1993.)
  • RAMADANI (Salih) ENVER (* 1970. - † 1993.)
  • RAŠIĆ (David) NENAD (* 1953. - † 1992.)
  • RAZDRIĆ (Mato) PERO (* 1948. - † 1992.)
  • RUPČIĆ (Josip) MIRKO (* 1947. - † 1993.)
  • SEJADIN (Fuad) ANIS (* 1975. - † 1993.)
  • SLAVIČEK (Ivan) GORAN (* 1970. - † 1993.)
  • SOLDO (Zlatko) DENIS (* 1972. - † 1993.)
  • SPAJIĆ (Ivan) VINKO (* 1955. - † 1992.)
  • STANIĆ (Jozo) IVICA (* 1972. - † 1993.)
  • ŠIMUNIĆ (Berislav) NINOSLAV (* 1972. - † 1992.)
  • ŠIMUNOVIĆ (Ivica) MARIN (* 1960. - † 1992.)
  • ŠKRABA (Marko) VJEKOSLAV (* 1960. - † 29.9.1992.)
  • ŠUTALO (Ivo) MIRKO (* 1955. - † 1992.)
  • TAHIROVIĆ (Ramiz) SEJFO (* 1970. - † 1992.)
  • TROGRLIĆ (Stjepan) DANKO (* 1940. - † 1993.)

Kronologija ratnih događanja[uredi VE | uredi]

1992.[uredi VE | uredi]

1993.[uredi VE | uredi]

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. HVO Sarajevo, Marijo Pejić, Libertas, 2008.
  2. Prevare-istine-zablude-ratni dnevnik 1992., Stjepan Šiber, Rabic, Sarajevo, 2000.
  3. Zajednički do slobode, priopćenje HVO Sarajevo, u: Oslobođenje, Sarajevo, 20. rujna 1992.
  4. Internet blog - Vikićev specijalac o ponorima rata:HVO Stup
  5. 6. XI. 1993.
  6. Razoružana hrvatska brigada Kralj Tvrtko, Hrvatski list, Mostar, 17. studenog 1993.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]