Nacionalni park Sjeverni Velebit
Sjeverni Velebit | |
---|---|
Nacionalni park Sjeverni Velebit
| |
Lokacija | Velebit |
Država | Hrvatska |
Površina | 109 km2 |
Najbliži grad | Senj |
Utemeljen | 9. lipnja 1999. |
Službena stranica | Sjeverni Velebit |
Nacionalni park Sjeverni Velebit, hrvatski nacionalni park, proglašen je 9. lipnja 1999. godine. Dana 17. srpnja 2017. godine NP Sjeverni Velebit je, uz Nacionalni park Paklenica i Rezervat prirode Hajdučki i Rožanski kukovi, upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao dio zajedničke svjetske baštine 13 zemalja pod nazivom „Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe”. Riječ je o 1289 hektara bukove šume koja je u Nacionalnom parku Sjevernom Velebitu u Strogom rezervatu "Hajdučki i Rožanski kukovi". Iznimnost predloženih iskonskih bukovih šuma u nacionalnim parkovima Sjevernom Velebitu i Paklenici temelji se na njihovoj izvornosti, geografskom položaju, starosti i veličini.[1]
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Država | Albanija Austrija Belgija Bugarska Hrvatska Italija Njemačka Poljska Rumunjska Slovačka Slovenija Španjolska Ukrajina |
Godina uvrštenja | 2007. (31. zasjedanje) Prošireno 2011. i 2017. |
Vrsta | Prirodno dobro |
Mjerilo | ix |
Ugroženost | — |
Poveznica | UNESCO:1133 |
Koordinate | 44°41′35″N 15°00′25″E / 44.6931°N 15.0069°E (WD) |
Raznovrsnost krških fenomena te biljnoga i životinjskoga svijeta samo su dio posebne slike ove prirodne cjeline. Zahvaljujući svom zemljopisnom položaju, krški reljef vapnenca i ponekih sedimentnih stijena pješčenjaka je pod izravnim utjecajem tri klime: mediteranske, kontinentalne i alpske.[2]
Unutar parka nalaze se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, Lukina jama - jedna od najdubljih jama na svijetu (otkrivena 1991.), botanički rezervat "Visibaba" s nalazištem endemične hrvatske sibireje (Sibiraea altaiensis ssp. croatica), šumski rezervat Borov vrh, botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa te glasoviti Velebitski botanički vrt. Na krajnjem jugu se nalazi posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača [1][neaktivna poveznica].
Park je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od kojih je najpoznatija Premužićeva staza.
Površina parka iznosi 109 km².
Kuća Velebita u Krasnu je centar za posjetitelje Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Postav "Kuće Velebita" proteže se na četiri etaže i obuhvaća nekoliko tematskih cjelina koje se međusobno isprepliću i prožimaju kako bi se posjetiteljima što bolje pokazalo bogatstvo Velebita, njegova raznolikost te kulturna i prirodna vrijednost.[3]
-
Velebitski krš
-
Uvala Ravni-Dabar
-
Uvala Veliki-Lubenovac
-
Velebitski botanički vrt
- ↑ Bukove šume Sjevernog Velebita i Paklenice na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine, hina.hr 7. srpnja 2017.
- ↑ Extension to the Joint World Heritage Property “Primeval Beech forests of the Carpathians (Slovak Republic and Ukraine) and the Ancient Beech forests of Germany (Germany)” (engl.) Pristupljeno 11. srpnja 2017.
- ↑ http://magazin.hrt.hr/399260/otvorena-kuca-velebita Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. prosinca 2017. (Wayback Machine) HRT:Otvorena kuća Velebita Preuzeto 1.prosinca 2017.
|