Oman: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 35: | Redak 35: | ||
'''Oman''', službeno '''Sultanat Oman''' je [[država]] na jugoistočnoj obali [[Arapski poluotok|Аrapskog poluotoka]] u jugozapadnoj [[Azija|Aziji]]. Na istoku i jugu izlazi na [[Arapsko more]], a na sjeveroistoku na [[Omanski zaljev]]. Graniči na jugozapadu s [[Jemen]]om, na zapadu sa [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]], te na sjeverozapadu s [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]]. |
'''Oman''', službeno '''Sultanat Oman''' je [[država]] na jugoistočnoj obali [[Arapski poluotok|Аrapskog poluotoka]] u jugozapadnoj [[Azija|Aziji]]. Na istoku i jugu izlazi na [[Arapsko more]], a na sjeveroistoku na [[Omanski zaljev]]. Graniči na jugozapadu s [[Jemen]]om, na zapadu sa [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]], te na sjeverozapadu s [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]]. |
||
== Zemljopis == |
|||
Većinu zemlje zauzima ravna pustinja, a niža brda su na jugoistoku. Vapnenački planinski lanci ''Hadjar'' (= Stijenjak) uzdižu se iznad sjeverne obale, s najvišim vrhovima Šams (2.980 m) i Gjebel Akhdar (3.018 m). Omanu pripada i eksklava poluotoka Musandam, odvojena od ostatka zemlje teritorijem UAE, koja zauzima strateški važan položaj na južnoj obali [[Hormuški tjesnac|Hormuškog tjesnaca]] na ulazu u [[Perzijski zaljev]]. Klima je većinom sušna pustinjska, uz obale nešto blaža polupustinjska, a tek na višem gorju Hadjar se donekle približava mediteranskoj. |
Većinu zemlje zauzima ravna pustinja, a niža brda su na jugoistoku. Vapnenački planinski lanci ''Hadjar'' (= Stijenjak) uzdižu se iznad sjeverne obale, s najvišim vrhovima Šams (2.980 m) i Gjebel Akhdar (3.018 m). Omanu pripada i eksklava poluotoka Musandam, odvojena od ostatka zemlje teritorijem UAE, koja zauzima strateški važan položaj na južnoj obali [[Hormuški tjesnac|Hormuškog tjesnaca]] na ulazu u [[Perzijski zaljev]]. Klima je većinom sušna pustinjska, uz obale nešto blaža polupustinjska, a tek na višem gorju Hadjar se donekle približava mediteranskoj. |
||
== Povijest == |
|||
Oman je stoljećima bio važno trgovačko središte. Godine [[1508]]. Portugalci su zauzeli glavnu luku, Muscat i držali je do dolaska [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] [[1659]]. Turci su istjerani [[1741]]. kad je Ahmed ibn Said osnovao sadašnju vladarsku dinastiju. |
Oman je stoljećima bio važno trgovačko središte. Godine [[1508]]. Portugalci su zauzeli glavnu luku, Muscat i držali je do dolaska [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] [[1659]]. Turci su istjerani [[1741]]. kad je Ahmed ibn Said osnovao sadašnju vladarsku dinastiju. |
||
U početku 19. stoljeća Oman je izrastao u značajnu regionalnu silu s posjedima u |
U početku [[19. stoljeće|19. stoljeća]], Oman je izrastao u značajnu regionalnu silu s posjedima u [[Beludžistan]]u i [[Zanzibar]]u. Od [[1891]]. do [[1971]]. bio je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] protektorat. Godinu dana prije odlaska Britanaca današnji je sultan zbacio svog oca, Saida ibn Taimura, nakon čega je započeo modernizaciju zemlje, a [[1996]]. i ograničenu demokratizaciju. |
||
== Stanovništvo == |
|||
[[Datoteka:Bedouin family-Wahiba Sands.jpg|minijatura|Beduinska obitelj u Omanu]] |
|||
[[Islam]] je najzastupljenija religija. Oman je jedina islamska zemlja u kojoj dominira Ibadi Islam, različit od sunitskog i šijitskog. |
[[Islam]] je najzastupljenija religija. Oman je jedina islamska zemlja u kojoj dominira Ibadi Islam, različit od sunitskog i šijitskog. |
||
[[Arapski jezik|Arapski]] odnosno njegov lokalni dijalekt je jezik većine stanovništva. Uz arapski, u širokoj je upotrebi i [[Belučki jezik|belučki jezik]] iz [[Iranski jezici|iranske porodice jezika]]. Velik broj stanovnika su strani državljani na radu u industriji [[nafta|nafte]]. 43% stanovništva mlađe je od 15 godina, dok oko 50% stanovništva države živi u glavnom gradu [[Muscat]]u. Oman ima multietničko stanovništvo koje je rezultat imperijalne prošlosti. |
|||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
Omansko gospodarstvo ovisno je o izvozu sirove [[nafta|nafte]]. Prihodi od prodaje nafte omogućili su izgradnju infrastrukture i poboljšanje socijalnog standarda nekoć siromašne i zaostale zemlje. BDP je u [[2003]]. bio 13.100 [[američki dolar|USD]] po glavi stanovnika, mjereno po PPP-u. |
Omansko gospodarstvo ovisno je o izvozu sirove [[nafta|nafte]]. Prihodi od prodaje nafte omogućili su izgradnju infrastrukture i poboljšanje socijalnog standarda nekoć siromašne i zaostale zemlje. BDP je u [[2003]]. bio 13.100 [[američki dolar|USD]] po glavi stanovnika, mjereno po PPP-u. |
||
Inačica od 7. srpnja 2017. u 14:48
| Sultanat Oman سلطنة عُمان (Saltanât Umān) | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Himna Nashid as-Salaam as-Sultani | |||||
 Položaj Omana
| |||||
| Glavni grad | Muscat | ||||
| Službeni jezik | arapski | ||||
| Državni vrh | |||||
| - Sultan | Qaboos bin Said Al Said | ||||
| - Predsjednik Vlade | Qaboos bin Said Al Said | ||||
| Neovisnost | Od Portugala 1650. | ||||
| Površina | 69. po veličini | ||||
| - ukupno | 309.500 km2 | ||||
| - % vode | 0 % | ||||
| Stanovništvo | 130. po veličini | ||||
| - ukupno (2007) | 3.204.897 | ||||
| - gustoća | 10,4/km2 | ||||
| Valuta | omanski rijal (1000 baisa) | ||||
| Pozivni broj | +968 | ||||
| Vremenska zona | UTC +4 | ||||
| Internetski nastavak | .om | ||||
Oman, službeno Sultanat Oman je država na jugoistočnoj obali Аrapskog poluotoka u jugozapadnoj Aziji. Na istoku i jugu izlazi na Arapsko more, a na sjeveroistoku na Omanski zaljev. Graniči na jugozapadu s Jemenom, na zapadu sa Saudijskom Arabijom, te na sjeverozapadu s Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Zemljopis
Većinu zemlje zauzima ravna pustinja, a niža brda su na jugoistoku. Vapnenački planinski lanci Hadjar (= Stijenjak) uzdižu se iznad sjeverne obale, s najvišim vrhovima Šams (2.980 m) i Gjebel Akhdar (3.018 m). Omanu pripada i eksklava poluotoka Musandam, odvojena od ostatka zemlje teritorijem UAE, koja zauzima strateški važan položaj na južnoj obali Hormuškog tjesnaca na ulazu u Perzijski zaljev. Klima je većinom sušna pustinjska, uz obale nešto blaža polupustinjska, a tek na višem gorju Hadjar se donekle približava mediteranskoj.
Povijest
Oman je stoljećima bio važno trgovačko središte. Godine 1508. Portugalci su zauzeli glavnu luku, Muscat i držali je do dolaska Osmanlija 1659. Turci su istjerani 1741. kad je Ahmed ibn Said osnovao sadašnju vladarsku dinastiju.
U početku 19. stoljeća, Oman je izrastao u značajnu regionalnu silu s posjedima u Beludžistanu i Zanzibaru. Od 1891. do 1971. bio je britanski protektorat. Godinu dana prije odlaska Britanaca današnji je sultan zbacio svog oca, Saida ibn Taimura, nakon čega je započeo modernizaciju zemlje, a 1996. i ograničenu demokratizaciju.
Stanovništvo
Islam je najzastupljenija religija. Oman je jedina islamska zemlja u kojoj dominira Ibadi Islam, različit od sunitskog i šijitskog.
Arapski odnosno njegov lokalni dijalekt je jezik većine stanovništva. Uz arapski, u širokoj je upotrebi i belučki jezik iz iranske porodice jezika. Velik broj stanovnika su strani državljani na radu u industriji nafte. 43% stanovništva mlađe je od 15 godina, dok oko 50% stanovništva države živi u glavnom gradu Muscatu. Oman ima multietničko stanovništvo koje je rezultat imperijalne prošlosti.
Gospodarstvo
Omansko gospodarstvo ovisno je o izvozu sirove nafte. Prihodi od prodaje nafte omogućili su izgradnju infrastrukture i poboljšanje socijalnog standarda nekoć siromašne i zaostale zemlje. BDP je u 2003. bio 13.100 USD po glavi stanovnika, mjereno po PPP-u.
Vanjske poveznice
- Sestrinski projekti
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Oman |
| Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Oman |
 | Wječnik ima rječničku natuknicu Oman |
| ||||||||||||||
| |||||||
| ||||||||||||||
