Stjepan Prvomučenik: razlika između inačica
Redak 30: | Redak 30: | ||
==Literatura== |
==Literatura== |
||
* [https://www.academia.edu/4558118/Antroponimi_hagionimi_i_teonimi_u_djelu_Alberta_Fortisa_Put_po_Dalmaciji_Anthroponyms_hagionyms_and_theonyms_in_the_work_of_Alberto_Fortis_Travel_into_Dalmatia_u_Zagora_izme%C4%91u_sto%C4%8Darsko-ratarske_tradicije_te_procesa_litoralizacije_i_globalizacije_Zadar_Zagreb_Split_2011 Marin Buovac: Antroponimi, hagionimi i teonimi u djelu Alberta Fortisa “Put po Dalmaciji“ / Anthroponyms, hagionyms and theonyms in the work of Alberto Fortis “Travel into Dalmatia“, u: Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije, Zadar – Zagreb – Split, 2011.] |
* [https://www.academia.edu/4558118/Antroponimi_hagionimi_i_teonimi_u_djelu_Alberta_Fortisa_Put_po_Dalmaciji_Anthroponyms_hagionyms_and_theonyms_in_the_work_of_Alberto_Fortis_Travel_into_Dalmatia_u_Zagora_izme%C4%91u_sto%C4%8Darsko-ratarske_tradicije_te_procesa_litoralizacije_i_globalizacije_Zadar_Zagreb_Split_2011 Marin Buovac: Antroponimi, hagionimi i teonimi u djelu Alberta Fortisa “Put po Dalmaciji“ / Anthroponyms, hagionyms and theonyms in the work of Alberto Fortis “Travel into Dalmatia“, u: Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije, Zadar – Zagreb – Split, 2011.] |
||
* Marko Dragić, 2020.: Sveti Stjepan prvomučenik u hrvatskoj kulturnoj baštini, ''Ethnologica Dalmatica'', br. 27, str. 37-64. {{Hrčak|id=353680}} |
|||
==Vanjske poveznice== |
==Vanjske poveznice== |
Inačica od 12. rujna 2020. u 11:06
Sveti Stjepan Prvomučenik | |
---|---|
Rođen | oko 5. Jeruzalem |
Preminuo | oko 34. |
Kanoniziran | prije kongregacije |
Spomendan | 26. prosinca |
Simboli | kamenje, dalmatika |
Zaštitnik zanimanja | đakona, glavobolje, zidara |
Portal o kršćanstvu |
Sveti Stjepan Prvomučenik, jedan od sedam đakona izabranih u početcima crkve, prema Djelima apostolskim (Dj 6:5). Njegovo ime na grčkome jeziku znači "kruna, vijenac". Prema tradiciji iz 5. stoljeća, stefanos je grčki ekvivalent aramejskog kelil (sirsko kelila, "kruna").
Ništa se ne zna o Stjepanovom ranom životu. Nakon Isusove smrti, Stjepanovo otvoreno propovijedanje Isusova nauka i pripadništvo zajednici kršćanskih učenika dovelo ga je do osude za bogohuljenje, a potom i do smrti kamenovanjem. Sveti se Stjepan obično prikazuje kao mladić odjeven u đakonsku dalmatiku, s mučeničkom palmom u jednoj i kamenom u drugoj ruci.
Štovanje
Blagdan sv. Stjepana (Stipanovo, Stipanjdan, Štefanje, Stjepanje) slavi se u Katoličkoj Crkvi 26. prosinca, drugog dana Božića i državni je blagdan u Republici Hrvatskoj i nizu drugih država. U pravoslavnim crkvama slavi se 27. prosinca, a ako se koristi julijanski kalendar, onda je to po gregorijanskom 9. siječnja.
Literatura
- Marin Buovac: Antroponimi, hagionimi i teonimi u djelu Alberta Fortisa “Put po Dalmaciji“ / Anthroponyms, hagionyms and theonyms in the work of Alberto Fortis “Travel into Dalmatia“, u: Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije, Zadar – Zagreb – Split, 2011.
- Marko Dragić, 2020.: Sveti Stjepan prvomučenik u hrvatskoj kulturnoj baštini, Ethnologica Dalmatica, br. 27, str. 37-64. (Hrčak)
Vanjske poveznice
Ostali projekti
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Sveti Stjepan Prvomučenik |