Veljko Bulajić: razlika između inačica
m opis slike |
|||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Stevan Kragujevic, Ewa Krzyzewska & Veljko Bulajic, 1960.JPG|250px|minijatura|desno|Veljko Bulajić (desno)]] |
[[Datoteka:Stevan Kragujevic, Ewa Krzyzewska & Veljko Bulajic, 1960.JPG|250px|minijatura|desno|Veljko Bulajić (desno) s poljskom glumicom Ewom Krzyzewskom, 1960. godine na snimanju filma Rad]] |
||
'''Veljko Bulajić''' ([[Vilusi (Nikšić, Crna Gora)|Vilusi]] kraj [[Nikšić]]a, [[22. ožujka]] [[1928]].) je crnogorsko-hrvatski filmski redatelj i dobitnik [[UNESCO]]-ove nagrade Kalinga za "vrhunsko ostvarenje na području umjetnosti i znanosti" <ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/enciklopedija/veljko-bulajic-18073|title=Veljko Bulajić|work=www.vecernji.hr|language=hr|accessdate=2021-02-05}}</ref> |
'''Veljko Bulajić''' ([[Vilusi (Nikšić, Crna Gora)|Vilusi]] kraj [[Nikšić]]a, [[22. ožujka]] [[1928]].) je crnogorsko-hrvatski filmski redatelj i dobitnik [[UNESCO]]-ove nagrade Kalinga za "vrhunsko ostvarenje na području umjetnosti i znanosti" <ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/enciklopedija/veljko-bulajic-18073|title=Veljko Bulajić|work=www.vecernji.hr|language=hr|accessdate=2021-02-05}}</ref> |
||
Inačica od 5. veljače 2021. u 23:22
Veljko Bulajić (Vilusi kraj Nikšića, 22. ožujka 1928.) je crnogorsko-hrvatski filmski redatelj i dobitnik UNESCO-ove nagrade Kalinga za "vrhunsko ostvarenje na području umjetnosti i znanosti" [1]
Životopis
Bulajić je djetinjstvo proveo u Sarajevu, kao i dio školovanja. Filmove je snimao u svim republikama bivše Jugoslavije, a već 40 godina živi i radi u Hrvatskoj. Srednju školu Bulajić je završio u Sarajevu. Nakon rata našao je mjesto u Domu JNA u Zagrebu, gdje se družio s mlađim poratnim intelektualcima. Tada se počeo zanimati za kinematografiju, upisao je filmsku režiju u Centro Sperimentale u Rimu. Diplomirao je 1959., asistirao velikim redateljima kao što su Federico Fellini i Vittorio De Sica pa se vratio u bivšu Jugoslaviju.[2]
Redateljsku karijeru započinje kratkim filmovima Kamen i more i Brod lutalica (1953.), a 1959. realizira prvi dugometražni igrani film Vlak bez voznog reda koji je prikazan na filmskom festivalu u Cannesu.
Većinu života proveo je radeći u Hrvatskoj i poznat je prije svega po režiji filmova na temu Drugog svjetskog rata. Prema Hrvatskoj radioteleviziji, njegovi su filmovi dosegli gledanost veću od 500 milijuna gledatelja širom svijeta[3]. Prema Večernjem Listu, Bulajić je režirao četiri najgledanija jugoslavenska filma svih vremena[4]. Usluga streaminga MUBI opisuje Bulajića kao "tvorca epskih blockbustera" [5].
Bulajićev legendarni film Bitka na Neretvi je daleko najskuplji filmski spektakl snimljen u bivšoj Jugoslaviji. U filmu su glumile hollywoodske zvijezde Orson Welles, Franco Nero, Yul Brynner, Sergei Bondarchuk uz Jugoslavenske zvijezde, među njima Ljubiša Samardžić, Milena Dravić i Velimir Bata Živojinović. Film bio je nominiran za Oscara u Americi i osvojio je Zlatnu Nagradu na filmskom festivalu u Moskvi. Premijerama u Sarajevu i Beverly Hillsu prisustvovali su Sophia Loren, Ronald Reagan, Josip Broz Tito i drugi[6][7]. Promotivni poster za film izradio je slavni slikar Pablo Picasso.[8]
Veljko Bulajić u proljeće 2018. godine dovršio je igrani film Bijeg do mora, hrvatsko-crnogorska koprodukcija.
Filmografija (dugometražni filmovi)
- Vlak bez voznog reda (1959.)
- Rat (1960.)
- Uzavreli grad (1961.)
- Kozara (1962.)
- Skoplje '63 (1964.)
- Pogled u zjenicu sunca (1966.)
- Bitka na Neretvi (1969.)
- Atentat u Sarajevu (1975.)
- Čovjek koga treba ubiti (1979.)
- Visoki napon (1981.)
- Veliki transport (1983.)
- Obećana zemlja (1986.)
- Donator (1989.)
- Libertas (2006.)
- Bijeg do mora (snimljen 2017.; neprikazan)
Nagrade
- Nagrada Zlatni Lav u Veneciji
- Zlatna Nima u Monte Carlu
- Nagrade za režiju u San Sebastijanu, Vancouveru, Petrogradu, Leipzigu, New Delhiu i na mnogim drugim festivalima
- 7 Zlatnih Arena za najbolji film na Pulskom filmskom festivalu
- 2009. – Red Danice hrvatske za osobite zasluge u kulturi[9]
- 2009. – Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo u području filmske umjetnosti
Veljko Bulajić dobitnik je 80+ filmskih nagrada među kojima su nagrade međunarodne kritike Cidalc, nagrade Zlatni klas za najbolji film u Valladolidu, te nekoliko nagrada publike. Tri puta bio je član žirija međunarodnog Filmskog festivala u Cannesu, kao i na filmskim festivalima u Moskvi i New Delhiu. Odlukom Festivala mediteranskih zemalja u Rimu Bulajiću je 2013. dodijeljena Nagrada za životno djelo, nakon što je u rimskoj Filmskoj palači prikazan njegov film 'Libertas' o životu i djelu velikog hrvatskog pisca Marina Držića. Nagradu mu je uručio Franco Nero, zvijezda njegove ‘Bitke na Neretvi’ iz 1969., filma koji je u Jugoslaviji slavljen kao "jedan od najboljih ratnih filmova svih vremena". [10]
Izvori
- ↑ Veljko Bulajić. www.vecernji.hr. Pristupljeno 5. veljače 2021.
- ↑ Veljko Bulajić. www.vecernji.hr. Pristupljeno 5. veljače 2021.
- ↑ March 1928Vilusi, Quick facts for kids Veljko Bulajić Bulajić in 1969 Born 22. Veljko Bulajić Facts for Kids. kids.kiddle.co (engleski). Pristupljeno 5. veljače 2021.
- ↑ Veljko Bulajić. www.vecernji.hr. Pristupljeno 5. veljače 2021.
- ↑ Veljko Bulajic. MUBI (engleski). Pristupljeno 5. veljače 2021.
- ↑ Hemon, Aleksandar. Why "Phantom Thread" Is Propaganda for Toxic Masculinity. The New Yorker (engleski). Pristupljeno 5. veljače 2021.
- ↑ Veljko Bulajić proslavio 92. rođendan, plakat za 'Bitku na Neretvi' izradio mu je Picasso. NACIONAL.HR. Pristupljeno 5. veljače 2021.
- ↑ Did you know that the Famous Picasso made a Poster for the film 'Battle of Neretva'?. Sarajevo Times (engleski). 17. ožujka 2016. Pristupljeno 5. veljače 2021.
- ↑ Narodne novine 121/2009. Odluka o odlikovanju Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi (pristupljeno 8. svibnja 2017.)
- ↑ Veljko Bulajić. www.vecernji.hr. Pristupljeno 5. veljače 2021.
Vanjske poveznice
- Veljko Bulajić u internetskoj bazi filmova IMDb-u (engl.)
- Veljka Bulajića listu "Vijesti" (crn.)