Tanšan
Dodaj infookvir "gorje". (Primjeri uporabe predloška) |
Masiv Tanšan (kineski: 天山, Tiān Shān, kirgijski: Теңир тоо) prevedeno „Nebeske planine” ili „Božanske planine” je veliki planinski masiv u centralnoj Aziji[1] koji dijeli Sjeverni od Južnog Turkestana; jedan od najvećih planinskih lanaca na svijetu gdje su planine visina od 700 do 7.439 m.
Kineski dio Tanšana, poznat kao „Tanšan Xinjianga”, je upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji 2013. godine kao „jedinstveno zemljopisno područje slikovite ljepote sa spektakularnim snježnim vrhovima, ledenjacima, nedirnutim šumama i livadama, bistrim rijekama i jezerima, te dubokim klancima”.[2] Također, zapadni dio Tanšana, koji pripada Kazahstanu, Kirgistanu i Uzbekistanu, je upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji 2016. godine kao „različiti krajolici iznimno bogate bioraznolikosti”.[3]
Naziv mu potječe od kineskog 天山 (Tiān Shān), što doslovno znači „Nebeske planine”; što je isto značenje i njegova naziva na kirgijskom Теңир тоо (Tengri-Too), kašaškom Хан Тәңірі (Han Tengri), mongolskom Тэнгэр уул (Tenger Uul) i ujgurskom تەڭرى تاغ (Tengri Tah).
Kineski naziv vjerojatno potječe od Hunnu naziva za Nanshan gorje, koje se nalazi 1.500 km prema jugoistoku od Tanšana, a koji je prvi zabilježio Sima Qian u svom djelu Zapisi velikog povjesničara iz 91. pr. Kr., kao naziv za pradomovinu Hunnu naroda Jueži.[4]
Ime gorja Tanu-Ola u južnom Sibiru je nastalo iz tuvanskog naziva Таңды-Уула (Tangdi-Uula), što također znači „Nebeske planine”.
Tianshan Xinjianga | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Država | NR Kina |
Godina uvrštenja | 2013. (37. zasjedanje) |
Vrsta | Prirodno dobro |
Mjerilo | vii, ix |
Ugroženost | — |
Poveznica | UNESCO:1414 |
Koordinate | 41°58′6″N 80°21′15″E / 41.96833°N 80.35417°E |
Zapadni Tanšan | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Država | Kazahstan Kirgistan Uzbekistan |
Godina uvrštenja | 2016. (40. zasjedanje) |
Vrsta | Prirodno dobro |
Mjerilo | x |
Ugroženost | — |
Poveznica | UNESCO:1490 |
Masiv Tanšan se prostire od istoka prema zapadu gotovo 2.800 km (što ga čini jednim od najduljih planinskih masiva u središnjoj Aziji) preko Kazahstana, Kirgistana (koji je gotovo cijeli na zapadnom dijelu Tanšana) i Kine do Uzbekistana, a širok je od 500 do 300 km, s površinom od 1.036.000 km²[1] Jugoistočnu granicu Tanšana uokviruje pustinja Taklamakan, a južnu Tarimska zavala, dok se na jugozapadu veže za gorje Pamir (odakle se spušta do pakistanskog Hindukuša), a na sjeveroistoku se veže za mongolski dio gorja Altaj.
Geološki, Tanšan je mlado gorje, dio himalajskog orogenskog pojasa koji je nastao srazom Indijske i Euroazijske ploče u kenozoiku.
Najviši vrh Tanšana je Vrh Pobjede (kirgiški: Жеңиш чокусу, Džengiš Čokusu) visine 7.439 m,[1] koji je i najviši vrh Kirgistana, na granici s kineskom autonomnom pokrajinom Xinjiang. Na Tanšanu se nalaze i brojnim drugi vrhovi koji prelaze 6.000 m, kao što je Hantengri (7.010 m ) koji pripada Kini, Kirgistanu i Kazahstanu, čiji je i najviši vrh. Prijelaz Torugart (3.752 m) se nalazi između Kazahstana i Xinjianga.
Tanšan ima brojna jezera i izvor je brojnih rijeka kao što su Sir-Darja, Ili i Tarim.
Sjeverni Tanšan se sastoji od više gorja: Talas Alatau (Uzbekistan, Kirgistan i Kazahstan), Kirgiški Alatau, Kuruktag i Terskej Alatau (Kirgistan), Kungej Alatau (Kirgistan i Kazahstan) i Transili Alatau (Kazahstan).
Između kirgiških gorja Kungej i Terskej, na 1.606 m nadmorske visine, nalazi se veliko slano jezero Issyk-Kul. Još jedna prirodna znamenitost na sjeverozapadu Tanšana je 15 km dug i 500 m dubok klanac rijeke Aksu, koji se nalazi u Kazahstanu, 200 km sjeveroistočno od Taškenta.
-
Stijena „Sedam bikova”, Isjakulska oblast (Terskej-Alatau, Kirgistan) -
5.020 m visok Pik Talgar (Transili Alatau, Kazahstan) -
Vrh Hantengri, najviši vrh Kazahstana
U Kini, Tanšan se sastoji od četiri gorja (Tomur, Kalajun-Kuerdening, Bayinbukuke i Bogda) koja prekrivaju površinu od 606.833 ha. Ova gorja se uzdižu iznad pustinje Taklamakan stvarajući jedinstven vizualni kontrast između toplih (suvih i pustih) i hladnih (vlažnih i bujnih) krajeva. Njihov reljef i ekosustavi su sačuvani od pliocena i predstavljaju izvanredan primjer neprekinutih bioloških, ekoloških i evolucijskih procesa. Tu obitava veliki broj endemskih i reliktnih biljnih vrsta od kojih su mnoge rijetke i ugrožene vrste[2] (kao što je smreka Picea schrenkiana).
-
Ledenjak kod 6.627 m visokog vrha Xuelian Feng („Snježni lotus”) -
Jakovi na Tanšanu Xinjianga -
Put preko Tanšana od Yininga do Kuche -
Budističke Kizil špilje (3.-8. st.) -
„Plamteće planine” istočno od Turpana
Zapadni Tanšan se kreće u visini od 700 do 4,503 m. Karakteriziraju ga različiti krajolici koji su dom iznimno bogatoj bioraznolikosti, osobito tipova šuma i jedinstvenih biljnih zajednica. Od globalne je važnosti kao centar podrijetla niza kultiviranih voćnih kultura.
-
Klanac Aksu u Nacionalnom rezervatu Aksu-Zabaglji (Kazahstan) -
Vrh Nusultan visine 4.376 m (Kirgistan) -
Nacionalni park Ala Arča (Kirgistan) -
Jezero Sari-Čelek u istoimnom Parku prirode (Kirgistan) -
Čatkalski park prirode (Uzbekistan)
- ↑ a b c Tien Shan (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 24. studenoga 2012.
- ↑ a b Xinjiang Tianshan na UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 29. lipnja 2013.
- ↑ Western Tien-Shan na UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 10. kolovoza 2016.
- ↑ Xinru Liu, Migration and Settlement of the Yuezhi-Kushan: Interaction and Interdependence of Nomadic and Sedentary Societies, Journal of World History (Journal of World History), Volume 12 (Issue 2, Fall 2001), str. 261.–291.
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Tanšan |
|