Trnava (rijeka)

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Trnava (Međimurje))
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte Trnava.
Trnava
Rijeka Trnava (Međimurje, Croatia).jpg
Trnava u donjem toku (kod Goričana)
Duljina 46,9 km
Nadm. visina izvora 300 m
Površina porječja oko 250 km2
Izvor Vukanovec, Međimurska županija, Hrvatska
Ušće Mura kod Goričana (nadmorska visina 140 metara)
Pritoci potoci Dragoslavec, Goričica, Pleškovec, Knezovec, Hrebec, Brezje, Boščak, Murščak, Korenatica, Kopenec, Sratka
Države Flag of Croatia.svg Hrvatska
Gradovi Grad Čakovec, te naselja Vukanovec, Gornji Mihaljevec, Macinec, Nedelišće, Štefanec, Mala Subotica, Palovec, Strelec, Držimurec, Turčišće
Slijev crnomorski
Ulijeva se u Muru
Plovna od − do nije plovna
Donji tok Trnave s njenim ušćem u Muru na jednom zemljovidu Međimurske županije
Posljednja velika poplava u Čakovcu u ožujku 1963. godine uzrokovana izlijevanjem Trnave

Trnava (puno ime: Trnava Murska), hrvatska rijeka[1] koja protječe Međimurskom županijom i desni je pritok Mure, granične rijeke s Republikom Mađarskom. Cjeloviti naziv rijeke glasi Trnava Murska, dok, samo nekoliko kilometara od nje udaljen, postoji u susjednoj Sloveniji, uz granicu s Međimurjem, potok koji se zove Trnava Dravska, koji prolazi naseljem Dravsko Središče i nedaleko njega se ulijeva u rijeku Dravu, prije njenog ulaska na teritorij Hrvatske.

Hidrografija[uredi VE | uredi]

Trnava izvire kao živahan malen brdski potok na području bregovitog Gornjeg Međimurja, na nadmorskoj visini od oko 300 metara. Njen smjer kretanja u gornjem toku ide od sjevera prema jugu, ali nakon nekoliko kilometara, spuštajući se u ravnicu, skreće kod naselja Macinec prema istoku, dalje nastavlja uglavnom u tom smjeru, i ne radeći meandre, protječe najvećim dijelom toka nizinskim područjem Dolnjeg Međimurja, kao razmjerno mirna i spora rijeka.

Uklopljena je u razgranat sustav rasteretnih kanala i retencija, kao mjere zaštite od poplava ili potreba navodnjavanja. Njena je razina, pogotovo u gornjem toku, povremeno iznimno niska, osobito u vrijeme dugotrajnih ljetnih sušnih razdoblja, ali u vrijeme većih oborina može narasti do ruba riječnog korita, odnosno nasipa, pa i poplavljivati u ekstremnim slučajevima.

Duljina cijele rijeke iznosi 46,9 kilometara i najveći dio njenog toka je reguliran, a sljevno područje obuhvaća oko 250 četvornih kilometara, pri čemu su oko 75 km2 brdske oborinske površine, a ostalo nizinske. S obzirom na nedovoljnu dubinu, kao i širinu na ušću od tek nekoliko (prosječno 5-6) metara, Trnava nije plovna.

Cijelim svojim tokom Trnava prima u svoje korito vodu iz brojnih stalnih ili povremenih (bujičnih) vodotoka, među kojima su potoci Dragoslavec, Goričica, Pleškovec, Knezovec, Hrebec, Brezje, Boščak, Murščak, Korenatica, Kopenec, Sratka i drugi, od kojih je jedan dio reguliran, odnosno kanaliziran.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Izvirući kao potok na valovitom briježnom području sjeverozapadnog dijela Međimurske županije kod naselja Vukanovec u općini Gornji Mihaljevec, blizu razmeđe s naseljima Prekopa i Vugrišinec, Trnava najprije prolazi sjeverozapadnim i zapadnim dijelom županije. Spustivši se kod Macinca u nizinu, nastavlja prema središnjem i istočnom području županije, te prolazi redom kroz ili uz naselja Gornji Mihaljevec, Macinec, Nedelišće, Grad Čakovec, Štefanec, Mala Subotica, Palovec, Strelec, Držimurec i Turčišće.

Oko tri kilometra sjeveroistočno od naselja Goričan, dosežući širinu od nekoliko metara, utječe u rijeku Muru s njezine desne strane, na nadmorskoj visini od 140 metara. Posljednji je vodotok koji se s desne obale Mure ulijeva u tu rijeku prije njenog ušća u Dravu na lokaciji Veliki Pažut.

Premda blizu državne granice, i sa Slovenijom i s Mađarskom. Trnava se cijelim svojim tokom nalazi na teritoriju Republike Hrvatske.

Povijest[uredi VE | uredi]

Nalazeći se danas između porječja dviju velikih rijeka, Mure i Drave, nekad je Trnava u donjem toku bila bliže rijeci Dravi i ulijevala se u nju, a ne u Muru, istočno od Donje Dubrave. Njena duljina bila je znatno veća, nego što je današnjih 46,9 kilometara. Kako su, međutim, i Drava i Mura, slijedom povremenih velikih poplava, kroz protekla stoljeća postupno pomicale svoja korita, i to Drava prema jugu, a Mura na tom dijelu svog toka prema jugozapadu, tako se dogodilo da je Mura u jednom trenutku presjekla Trnavu istočno od Goričana i stvorila njeno današnje ušće. Nekadašnji donji tok Trnave postao je slijepi rukavac i danas se zove Stara Trnava. Uklopljen je u sustav kanaliziranih potoka Bistreca i Rakovnice koji utječe u Dravu istočno od Donje Dubrave.

Značaj Trnave u prošlosti ogledao se, između ostalog u korištenju njene vode za punjenje opkopa Starog grada Zrinskih u Čakovcu, koji su neprijateljskoj vojsci branili pristup toj utvrdi i njenom izravnom kopnenom napadu na zidine.

Sredinom 20. stoljeća Trnava još nije bila kvalitetno regulirana, pa je često uzrokovala poplave. Posljednja velika poplava u Čakovcu dogodila se 12. ožujka 1963. godine. Nedugo poslije toga izvršeni su veliki građevinsko-tehnički zahvati na njenom toku, tako da grad više nikad nije bio poplavljen.

Danas je uloga rijeke najvećim dijelom zaštitno-melioracijska, a tek na području njenog ušća u Muru pogodna je za športski ribolov.

Galerija[uredi VE | uredi]

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]