Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato

Koordinate: 44°37′N 08°00′E / 44.617°N 8.000°E / 44.617; 8.000
Izvor: Wikipedija
Vinogradarski krajolik Pijemonta:
Langhe-Roero i Monferrato
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Italija
Godina uvrštenja2014. (38. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiii, v
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:1390
Koordinate44°37′N 08°00′E / 44.617°N 8.000°E / 44.617; 8.000
Langhe-Roero na zemljovidu Italije
Langhe-Roero
Langhe-Roero
class=notpageimage|
Lokacija Langhe-Roera u Italiji
Prikaz Exillesa u Pijemontu iz 17. st.

Vinogradarski krajolik Pijemonta je naziv za pet zaštićenih područja u pokrajinama Langhe, Roero i Monferrato, u regiji Pijemont (sjeverna Italija) koji su 2014. godine upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao područje „koje je postalo zaštitni znak razvoja vinogradarstva u talijanskoj povijesti i obuhvaća cijeli raspon tehničkih i gospodarskih procesa povezanih s uzgojem vinove loze i proizvodnje vina, a koji su obilježili ova područja stoljećima”.[1]

Ona se nalaze u južnom dijelu Pijemonta, između rijeke Po i Ligurijskih Apenina, gdje je pronađen pelud vinove loze koji datira iz 5. stoljeća prije Krista, kada je Pijemont bio mjesto dodira i razmjene između Etruščana i Kelta. Etruščanske i keltske riječi, osobito one koje se odnose na vino, još uvijek se mogu pronaći u lokalnom dijalektu. Tijekom Rimskog Carstva, Plinije Stariji spominje Pijemont kao regiju koja je jedna od najpovoljnijih za uzgoj vinove loze u drevnoj Italiji, a Strabon spominje svoje barele.

Popis lokaliteta[uredi | uredi kôd]

Panorama sela Canelli, općina Asti, pokrajina Langhe
Pogled na San Marzano Olivetoprema Monvisu, Montferrato
Krajolik Montferrata
Slika Ime Općina Pokrajina Koordinate Bilješke
Dvorac Grinzane Cavour
Grinzane Cavour
Pokrajina Cuneo
44°24′N 7°35′E / 44.40°N 7.59°E / 44.40; 7.59 Dvorac potječe iz 14. st., a u 15. st. je u posjedu markiza od Busca. U 19. st. vojvoda od Cavoura, Camillo Benso, je obnovio dvorac i unaprijedio proizvodnju vina u ovom području. God. 1832. on postaje načelnikom općine Grinzane, poziciju koju je zadržao 17 godina, zbog čega je općina po njemu promijenila ime u Grinzane Cavour. U dvorcu je danas etnološki muzej s originalnim namještajem iz 19. st., te prostorijama posvećenima Cavourovom boravku i talijanskoj proizvodnji vina.
Brda Barbaresco
Općina Barbaresco
Pokrajina Langhe
44°26′N 8°30′E / 44.43°N 8.5°E / 44.43; 8.5 Poznato po vinu Nebbiolo, ovo brdovito područje prekrivebo vinogradima je danas podijeljeno između tri općine: Barbaresco, Treiso i Neive. Tlo i klima ovog područja je jedinstveno i drukčije od drugih u pokrajini Langhe, a odlikuje se velikim udjelom vapnenačkog lapora iz epohe tortona (11,6-7,24 mlijuna godina).
Canelli i Pjenušac Asti
Općina Asti
Pokrajina Asti
44°25′56″N 8°10′25″E / 44.4321°N 8.1737°E / 44.4321; 8.1737 Canelli se nalazi na zavoju rijeke Belbo na planini Monferrat i okruženo je vinogradima koji se smatraju za rodno mjesto pjenušca Asti (vino). Također vrsta muskat grožđa za proizvodnju vina nosi ime po ovom mjestu, Muscat Canelli. Najveća znamenitost mjesta su 13 km dugi vinski podrumi koji se protežu ispod naselja, tzv. „podzemne katedrale” u kojima je konstantna temperatura između 12 i 14 °C.
Nizza Monferrato i Barbera
Općina Asti
Pokrajina Asti
44°28′N 8°13′E / 44.46°N 8.21°E / 44.46; 8.21 Barbera d'Asti je crno vino koje vuče svoje podrijetlo iz ovog područja, a mora se praviti odmah poslije berbe poslije 1. ožujka i imati udjel od 11,5% alkohola. Njegova proizvodnja je ograničena na 18. općina na rijeci Belbo.
Monferrato
Pokrajina Alessandria i Asti
45°01′49″N 8°13′56″E / 45.0303°N 8.2323°E / 45.0303; 8.2323 Ovo je najvažnije vinogradarsko područje u Italiji. Presjeca ga rijeka Tanaro i sjeverno brdovito područje, Basso Monferrato, se proteže do rijeke Po, a južno, Alto Monferrato, se uzdiže od rijeke do Ligurijskih Apenina. Suha kontinentalna klima s vrućim ljetima i hladnim zimama i jedinstvenim hidrogeološkim tlom su iznimno povoljni za vitikulturu. Tako je proizvodnja vina postala ne samo temeljem gospodarstva ovog područja, nego i istinski simbol kulture tzv. „Monferrina”. Najpoznatija vina iz ovog podučja su Barbera d'Asti, Asti spumante, Moscato d'Asti, Cortese, Malvasia i Grignolino.

Izvori[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato
  1. ↑ The Vineyard Landscape of Piedmont: Langhe-Roero and Monferrato na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Posjećeno 29. lipnja 2014.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

v • u
Svjetska baština u Italiji
Kulturna dobra (53)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Portici Bolonje (2021.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Padovanski ciklus fresaka iz 14. stoljeća (2021.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Montecatini Terme) (2021.)
Talijanska zastava
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (9)
Sardinijsko pastoralno pjevanje Canto a tenore (2009.) • Mediteranska prehrana5) (2010.) • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište Opera dei Pupi (2008.) • Tradicionalna izrada violina u Cremoni (2012.) • Napuljski Pizzaiuolo (2017.) • Proslave procesija velikih struktura na ramenima (2013.) • Tradicionalni račvasti uzgoj loze zajednice na otoku Pantelleria (2014.) • Transhumanca (2019)6) • Praksa opernog pjevanja u Italiji (2023.)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  6) Zajedno s više zemalja 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vinogradarski_krajolik_Pijemonta:_Langhe-Roero_i_Monferrato&oldid=6869341"