Crnogorska književnost

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Old book bindings.jpg
Ovaj članak je dio
serije o književnosti
Povijest književnosti

Antička književnost
RimskaStarogrčka
Renesansna književnost
XIV. stoljećeXV. stoljećeXVI. stoljeće
Barok, klasicizam i prosvjetiteljstvo
XVII. stoljećeXVIII. stoljeće
Predromantizam i romantizam
XIX. stoljeće
Moderna književnost
XX. stoljećeXXI. stoljeće

Književni rodovi

LirikaEpikaDrama

Književne vrste

autobiografijaživotopis
dječja književnostdnevnici
fantastikapjesništvo
publicistikaesejistika

Književnost po jezicima

albanskaarapskaarmenska
bugarskacrnogorskačeška
engleska (američkaaustralskairska)
francuskanovogrčkahrvatska (BiH)
indijskatalijanskajapanska
kineskamađarskamakedonska
njemačkaperzijskapoljska
portugalskaruskaslovenska
srpskašpanjolska
švedskaukrajinska

Crnogorska književnost obuhvaća književnost pisanu na crnogorskom i drugim jezicima na području suvremene Crne Gore od 9. st. do danas.

Najstarija crnogorska književnost[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Crnogorska srednjovjekovna književnost

U Duklji u 9.st. su u uporabi bili latinica, glagoljica, ćirilica i grčko pismo. Dok su tragovi latinske i grčke pismenosti dukljanskoga perioda djelomično očuvani, o pismenosti na slavenskome jeziku postoje samo posredna svjedočanstva. Pretpostavka je da se glagoljska pismenost mogla razviti pod utjecajem snažnoga centra slavenske pismenosti u Ohridu. Uz Skadarsko jezero razvija se dukljansko-zetska književna djelatnost a središte joj je Prečista Krajinska.

Važniji spomenici najstarije crnogorske književnosti:

Povijest crnogorske književnosti[uredi VE | uredi]

Najkompletnija povijest crnogorske književnosti je troknjižnje Istorija crnogorske književnosti na ukupno 1.620 strana, čiji su autori Radoslav Rotković, Novak Kilibarda i Milorad Nikčević.

Suvremena crnogorska književnost[uredi VE | uredi]

Suvremena crnogorska književnost je 1990-ih dala snažan poticaj obnovi nacionalne svijesti Crnogoraca i njihovim težnjama da obnove svoju državu i integriraju se u europske tokove.

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Crnogorski književni urbanitet
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Biblion:Crnogorska poezija devedesetih (knjiga)
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Nova crnogorska književnost (zbornik)

Crnogorska postmoderna[uredi VE | uredi]

Po tumačenju Borislava Jovanovića, crnogorskog književnika i književnog kritičara, 1990-ih se, u crnogorskoj književnosti dogodio radikalni zaokret, od poglavito „guslarskih osnova“ ka postmoderni, što je u korelaciji s metamorfozama na crnogorskoj političkoj sceni koja je, od polovice 19. i u 20. stoljeću, bila zatočenik jugoslavenske i velikosrpske utopije sa - i danas - još uvijek jakim utjecajem:

  • „U povijesnoj ravni, crnogorska postmoderna poklapa se sa paklenim jugoslavenskim raspadom, odnosno, sa epohom postkomunizma. Otvorena su sva pitanja i desio nam se kraj jedne povijesne kolotečine. Crnogorska postmoderna jeste kraj velikih priča i posebno velikih crnogorskih utopija“ ("Crnogorski književni urbanitet", str.21).

Autori koji su djelovali od 1990-ih na paradigmi „crnogorskog književnog urbaniteta“, a ona je obuhvaćala pisanje na crnogorskom jeziku, po Jovanovićevom tumačenju su dali nemjerljiv doprinos moderniziranju crnogorske kulturološke a potom i političke svijesti:

  • „Napravljen je državotvorni i književni otklon od tragičnh crnogorskih romantizama; to jeste najbitnija nacionalna tekovina na prijelazu tisućljeća - prijelomni čin. Nosioci ove reformske strategije bili su pisci, skupa sa velikim dijelom crnogorske intelektualne i, kasnije, većeg dijela političke elite. Upravo tu se dešavao crnogorski postkomunistički i postpovijesni pogled na sopstvenu sudbinu... Crnogorci, zapravo, kao da su prvi put imali energije da, usprkos anticrnogorskoj torturi, nađu energiju, ne samo za ono što neće, već upravo, za ono što hoće. Bila je to posljednja, ali ovoga puta unutranja, revolucija nade - koja je za svoju matricu imala emancipovanu, urbanu viziju Crne Gore, viziju do koje će se doći knjigom a ne bratoubilačkim ratom“ (Isto, str.41-42).

Crnogorska se književnost, ponajprije poezija 1990-ih izvukla „iz uvriježenog, lokalnog i ishematičnog sistema znakovlja“ i uplovila u postmodernu (citati iz knjige Borislava Jovanovića "Biblion:Crnogorska poezija devedesetih" izvorno, na crnogorskom jeziku):

  • „Nulta točka postmoderne crnogorske književnosti nalazi se u poeziji. Prije dvadesetak godina i ođe se, poslije opšte iscrpljenosti (i žilavosti) modernizovanog epskog modaliteta pjesme, na pisanje i čitanje počelo gledati iz drugog autorskog i književno-teorijskog koncepta. Govor je sve više postajao pismo. U međuvremenu je poetska praksa izmijenila crnogorskog pjesništvo... Bila je to, uglavnom, mlada generacija sa redefinisanim shvatanjem pjesničkoga iskaza, potpuno opozitnog tadašnjem književnom trendu. Radikalnog, ciničnog i ludističkog“ (str.7-8).

Poznata djela crnogorske književnosti[uredi VE | uredi]

Autori[uredi VE | uredi]

18. - 19. stoljeće[uredi VE | uredi]

20. stoljeće[uredi VE | uredi]

Popis prema vremenskoj kronologiji stupanja na književnu scenu pojedinih autora:

1930-ih[uredi VE | uredi]

1940-ih[uredi VE | uredi]

1950-ih[uredi VE | uredi]

1960-ih[uredi VE | uredi]

1970-ih[uredi VE | uredi]

1980-ih[uredi VE | uredi]

1990-ih[uredi VE | uredi]

Izabrane antologije[uredi VE | uredi]

  • Koret na asfaltu, prva antologija suvremene crnogorske ženske poezije, 2013. [1][2][3]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Književna večer, Predstavljanje prve antologije crnogorske ženske poezije 'Koret na asfaltu' u prostorijama Društva hrvatskih književnika, Društvo hrvatskih književnika, 12. ožujka 2014.
  2. (crnogorski) Danilo Ivezić: Prva antologija savremene crnogorske ženske poezije: Tradicionalno i savremeno, Pobjeda, 3. veljače 2014.
  3. Koret na asfaltu: prva antologija savremene crnogorske poezije Vijeće crnogorske manjine grada Zagreba

Vanjske veze[uredi VE | uredi]