Radoboj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Radoboj
Radoboj.gif
Radoboj na karti Hrvatska
Radoboj
Radoboj
Radoboj na karti Hrvatske
Koordinate: 46°10′N 15°55′E / 46.16°N 15.92°E / 46.16; 15.92
Županija Krapinsko-zagorska
Načelnik općine Anđelko Topolovec
Naselja u sastavu općine Radoboj, Bregi Radobojski, Gorjani Sutinski, Gornja Šemnica, Jazvine, Kraljevec Radobojski, Kraljevec Šemnički, Orehovec Radobojski, Strahinje Radobojsko
Površina 32 km2
Stanovništvo (2001.) 3.513
Poštanski broj 49232 Radoboj

Radoboj je općina u Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Općina Radoboj smještena je na prigorju Strahinjčice u sjevernom dijelu Hrvatskog Zagorja. Dio je Krapinsko-zagorske županije, a u njenom su okruženju grad Krapina te općine Jesenje, Novi Golubovec i Mihovljan.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Uprava[uredi VE | uredi]

  • Načelnik: Anđelko Topolovec
  • Predsjednik Općinskog Vijeća: Alojz Sajko

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvi pisani spomen Radoboja datira iz 1334. godine. Kraj se počinje značajnije razvijati od 1811. godine kada je otkriveno nalazište sumpora, a nakon toga i ugljena. Tako je ovdje nastao jedan od rijetkih rudnika sumpora u Europi s originalnom tehnologijom prerade te rude. No, nakon 2. svjetskog rata rudnik prestaje raditi.

U Radoboju se nalazi jedno od najvećih svjetskih fosilnih nalazišta flore i faune od prije 19 milijuna godina. O dugom povijesnom kontinuitetu naseljenosti svjedoče arheološki nalazi iz nekropole pod tumulima u Podstenju željeznog doba te grčki zlatni novac koji prikazuje glave Atene i Nike. Nekropola u Podstenju istraživana je između 1850. i 1860., a tumule su iskopavali Mijat Sabljar, Jakob Franjo Tkalec i Emanuel von Graffenried. Rezultati istraživanja objavljivani su u izdanjima Austrijske Akademije znanosti. U Podstenju se nalazi ukupno 11 zemljanih tumula, promjera između 9 i 14 metara. Od arheoloških nalaza, u tumulima su pored spaljenih ostataka pokojnika pronađene jantarne perle i perle od staklene paste, željezna sjekira, glačane kamene rukotvorine, željezne karike, grumenje željezne rudače te keramičko posuđe. Nekropola pod tumulima bila je u upotrebi tijekom kasnohalštatskog vremena, odnosno otprilike između 550. i 450. g. pr. Kr. Osim nekropole pod tumulima u Podstenju, na položaju Hajdine zerne je 2012. otkriveno visinsko naselje s površinskim eksploatacijskim oknom limonita, na položaju Plat/Nagora je 2013. otkriveno utvrđeno visinsko naselje, kao i na položaju Crkviše, a sva se tri naselja okvirno preliminarno datiraju u kasno brončano i starije željezno doba. Projektom arheološkog rekognosciranja su tijekom 2013. na teritoriju Općine otkrivena i arheološka nalazišta veće starosti, poput npr. prapovijesnih naselja na položajima Gornja Šemnica-Hernija i Pamucin-Krči te Bregi Radobojski-Harmonija, a koji se okvirno pripisuju razdoblju bakrenog doba. Osim spomenutih, rekognosciranjima je otkriveno i nekoliko lokaliteta koji su sadržavali isključivo nalaze cijepane litike, stoga bi se moglo raditi i o nalazištima veće starosti na otvorenom, no te će pretpostavke moći potvrditi jedino buduća istraživanja, odnosno arheološka iskopavanja. Okamina vinove loze stara više od 12 milijuna godina pronađena je na području općine Radoboj i predstavlja najstariji poznati fosil ove vrste na svijetu.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • Osnovna škola "Side Košutić",
  • Područna škola "Gornja Šemnica"
  • Područna škola "Jazvine"

Kultura[uredi VE | uredi]

Od sakralnih spomenika kulture valja spomenuti gotičku crkvu Sv. Jakova iz 12. stoljeća s prigradnjama iz 1766. godine. Župna crkva Presvetog Trojstva jednobrodna je gotička građevina barokizirana u 18. stoljeću. Bočne kapele su s obiju strana broda, a lijeva potječe iz 1721. godine. U svetištu je gotički svod, a osim oltara iz 1721. godine i glavnog oltara iz 1758. godine nalazimo nadgrobnu ploču J. Habjanjića iz 1621. godine.

U Radoboju djeluju KUD «Zagorec», KUD «Sida Košutić» i Limena glazba «Radoboj» Iz Radoboja potječu poznate ličnosti iz svijeta politike, kulture i umjetnosti. Tu je 1902. rođena i polazila osnovnu školu znamenita hrvatska književnica Sida Košutić. Među mnoštvom objavljenih djela jedno od najznačajnijih je romaneska trilogija «S naših njiva», za koju je dobila državnu nagradu. Premda su ga neki definirali kao «žensku književnost», Sida Košutić i njezino djelo nadmašuje i površnost takvih određenja.

Iz Radoboja potječu ing. August Košutić, potpredsjednik HSS-a i zet Stjepana Radića, akademski glumac Martin Bahmec, primadona Ruža Pospiš-Baldani i mnogi drugi. S ciljem očuvanja i promicanja kulturne tradicije u Radoboju djeluju KUD “Zagorec”, KUD “Sida Košutić” te orkestri limene glazbe “Mirna - Radoboj” i “Radobojska zvona”. Također valja spomenuti ostale tematske udruge i klubove kao što su Udruga vinogradara “Radobojski pajdaš”, Udruga kuburaša “Radobojska kubura”, Klub padobranskog jedrenja “Jastreb”, Kinološki klub “Radoboj” te Nogometni klub “Radoboj”. Gorski šumoviti predjeli, vinogradi i pašnjaci na padinama te šarolik i razveden krajolik čine ovu zagorsku općinu vrijednom posjeta.

Šport[uredi VE | uredi]

  • NK Radoboj
  • Klub padobranskog jedrenja "Jastreb" - Radoboj

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Radoboj koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.