Razgovor sa suradnikom:Mostarac/Arhiv2

Arhiv
1 2 3 4 5 6 7 8

Ostavite mi novu poruku OVDJE

Slikice

Baš je lijepo vidjeti ove slikice s reklamom za site po sredini. Naročito mi je lijepo vidjeti da su licencirane GNU. Samo iz njihove dozvole se ne vidi da su pristali pod tim uvjetima, a i da jesu, onda bi slika trebala biti bez watermarka --Suradnik13 (razgovor) 21:51, 4. travanj 2008. (CEST)

Ovo što piše preko, ili vrlo često potpis u dnu ili slično. Vidim da imaju slike i bez toga, pa radije stavljaj te. Osim toga trebao bi staviti link na točnu stranicu s koje si preuzeo kako bi svi mogli vidjeti da je stvarno preuzeta s mostar blica --Suradnik13 (razgovor) 22:00, 4. travanj 2008. (CEST)

+ napisati datum kada si preuzeo, za slučaj da stranica kasnije nestane (npr. preuzeto i postavljeno na Wikipediju .....) --Suradnik13 (razgovor) 22:02, 4. travanj 2008. (CEST)

Bok. Bojim se da slike sa ogromnom reklamom preko, kao Slika:Partizansko_groblje.JPG, ne zadovoljavaju naše standarde, a i krše pravilo o zabrai reklame, pa ćemo sve takve morati pobriudati bez obzira a dozvolu. Hvala na razumijevanju. --Ante Perkovic (razgovor) 22:04, 4. travanj 2008. (CEST)

Ipak sam izbriao sliku parka iz 2 razloga:

1. Pokušao sam ukloniti logo u Photoshopu, ali nisma dobio zadovoljavajući rezultat

2. commons:Category:Mostar s podkategorijama ima čak 87 slika, uglavnom vrlo dobrih, i vjerujem da nema potrebe za dodatnim slikama koje bi bile presedan zbog neke mane (kao što je spomenuti logo).

Usput, ako ideš na Library of Congress fotogaleriju i upišeš "MostarĆ, dobit ćeš 13 slika Mostara koje možeš prebaciti na commons, a primjer za licencu možeš vidjeti na primjeru jedne slike iz Pule: commons:Pola Tegetthoff Monument 1900.jpg. Ne zaboravi, na gelriji LOC-a, kliknuti na "Preview images", te "Retrieve higher resolution JPEG version" na svakoj od slika. Pozdrav :) --Ante Perkovic (razgovor) 11:54, 5. travanj 2008. (CEST)

Prijateljski savjet :)

Mostarac, mislim da trebaš malo bolje pregledati članak o Mostaru. Uočit ćeš u naslovu "Stanovništvo" da je Edgar stavio tri {{Nedostaje izvor}} pa mislim da je bolje da staviš odgovarajuće izvore (i pravilno ih postavitiš). O tome možeš pročitati na ovoj stranici. --Vatrena ptica (razgovor) 16:15, 6. travanj 2008. (CEST)

Ne znam točno u pouzdanost podataka, ali postoji mogućnost da je sve to bar i djelomice točno (ako ne i potpuno), ali na toj wikipediji ima i podosta netočnih informacija. Dakle, izvor možeš staviti da je s bosanske wikipedije. Samo u članke stavi (sve gdje ima izvora u naslovu "Izvori") <ref>Upiši izvor</ref>, a ostalo ću sve ja.--Vatrena ptica (razgovor) 16:49, 6. travanj 2008. (CEST)

Wikipedija se ne može pozivati na sebe ili neku drugu wikipediju kao izvor podataka, nego članci moraju biti potkrijepljeni nezavisnim () izvorima. Pozdrav --MayaSimFan ☎ 18:06, 6. travanj 2008. (CEST)

Ja sam ih vratio. Druga wikipedija, na kojoj opet nema nikakvih izvora, nije dobar izvor (kako ti je i rećeno). Ili nađi na internetu (ali pouzdano) ili u nekoj knjizi (opet pouzdano). I sljedeći put dodaj ih u obliki <ref>izvor</ref> Dok ih ne nađeš factovi stoje --Edgar Allan Poe (razgovor) 23:25, 6. travanj 2008. (CEST)

Okvir: Vojska

Mislim da bi bilo dobro da se napravi Wiki Okvir "Vojska", da ga imamo kao što ga imaju i druge wikipedije. Jel se slažeš?--Jack Sparrow (razgovor) 21:46, 7. travanj 2008. (CEST)Jack Sparrow

Lipanjske zore

Mogu li se malo povećati zastave u spomenutom članku (u "kutiji") u odjeljku "Sukobljene strane" da bude kao i u člancima Bitka za Vukovar i Opsada Dubrovnika? --Jack Sparrow (razgovor) 20:13, 8. travanj 2008. (CEST)Jack Sparrow

Problem je kako povećati zastave Hrvatske i SFRJ, one ostale tj. HVO-a i HOS-a se mogu povećati ali ove ne znam. Što se tiće prevođenja infookvira Vojska, ja ti baš i nemam previše vremena radnim danima, možda vikendom uhvatim vremena pa se latim posla. --Jack Sparrow (razgovor) 20:23, 8. travanj 2008. (CEST)Jack Sparrow

HVO

Srdačan pozdrav Mostarac!

Prije svega ti i ja i moj tata (ja tatu s vremena na vrijeme ovlastim da piše pod mojim imenom) čestitamo na izvrsnom članku o Mostaru. Doista si ga uredio kako treba. Glede članaka o sarajevskoj brigadi HVO-a, slobodno ih dopuni novim sadržajima, uostalom Wikipedija se i temelji na zajedničkom radu. Još nešto, hvala ti na linku koji vodi na članak u Dnevnom listu o utemeljenju udruge umirovljenika i demobiliziranih bojovnika! Ovdašnjim borcima osnivanje udruge mnogo znači, poglavito u oblasti rješavanja boračkih prava.

--Pavo (razgovor) 22:21, 10. travanj 2008. (CEST)

da možeš. Pogledaj povijest, mislio sam da si ti otvorio stranicu. --Zeljko (razgovor) 17:56, 12. travanj 2008. (CEST)

Jesi li već vidio izabrani članak o Mostaru? Čestitam!!! :) --Vatrena ptica (razgovor) 19:59, 14. travanj 2008. (CEST)

Vladimir Šoljić

Bok,

Mislim da si dovoljno ovdej da si mogao primjetiti da clanci nemaju formu intervjua vec enciklopedijskog clanka. Zar ne? --Pancho W. Villa (razgovor) 17:09, 15. travanj 2008. (CEST)

Zgodan predložak, zašto ne probaš sam ga prevesti, prije provjeri dali već postoji sličan predložak kod nas, ne brini ako zapneš, netko će već pomoći, lijep pozdrav ;o) --Dalibor Bosits ^© 18:05, 16. travanj 2008. (CEST)

Karte

Tenks, nadam se da će biti od koristi:)

• Istočno od konjica

Na ovoj karti [1] se vidi ovaj djelić istočno od Konjica. Inače granice općina prikazane na kartama su one iz 2005, tj. postoje neke korekcije. Prijetnoj općini Konjic su dodani dijelovi općine Kalinovnik. [2] crvenim je označena prijeratna općina Konjic (dodan joj je sjeveroistočni dio).

• Dubrovačko zaleđe

Što se tiče djela južno od Dubrovnika i akcije Maestral, akcije na tom bojištu su trajale do 15.9.1995 i nisam siguran da li su dio akcije Maestral, ali bojište se pomaknulo za kojih 10ak km južno od Trebinja, barem po izvješćima iz dnevnog tiska.
Moguće je da postoje greške, korisnik Sombrero mi je već sugerirao da postoji jedna hrvatska enklava na zapadu općine Konjic koja nije prikazana na kartama. Želio bi samo imati neki siguran izvor na koji se mogu pozvati prije ispravke. Mislim da za bojišnicu kod Konjica imaš pravo , ali zbilja bih to želio provjeriti, jer bih onda odmah ispravio istu grešku i na [3]. Pozdrav!:) Čeha 23:00, 16. travanj 2008. (CEST) Dodao izmjene oko Konjica. Nije dovoljno dokumentirano, manjak datum... Čeha 23:55, 16. travanj 2008. (CEST)

bojovnici

Srdačan pozdrav Mostarac (kako si promijenio suradničko ime, ne mogu poslati pozdrav hrvatskom Mostaru, no tako je kako je)!

Prošli sam tjedan bio kod djeda u Boki kotorskoj pa nisam radio na člancima o sarajevskom HVO-u i brigadi. Ipak sam upratio tvoje promjene pa u tom smislu i jedno pitanje - može li se u Dnevnom listu provjeriti radi li se o novinarskoj grješci kad je riječ o brojci pripadnika sarajevskog HVO-a (pet tisuća!!). Sve je moguće, ali i mene je iznenadio taj podatak. U svakom slučaju, poslat ću tatu u udrugu da utvrdi je li ta brojka točna!

Još jednom srdačan pozdrav.

--Pavo (razgovor) 14:47, 20. travanj 2008. (CEST)

Ja san čita zadnji Hrvatski list, čini mi se da je u njemu pisalo pet tisuća. Kubura (razgovor) 11:51, 21. travanj 2008. (CEST)

Srdačan pozdrav Mostarac!

Što misliš o ideji da iz članka HVO brigada Kralj Tvrtko (Sarajevo) izdvojimo kronologiju rata u BiH i napravimo poseban članak, pa da ga dopunimo vjerodostojnim podatcima. Pregledao sam članke o ratu i čini mi se kako je riječ o parcijalno napravljenim uradcima.

--Pavo (razgovor) 21:01, 22. travanj 2008. (CEST)

DEFAULTSORT, Kategorija

Uputa. Pozdrav. --Ante Perkovic (razgovor) 09:20, 1. svibanj 2008. (CEST)

Ako popuniš one silne podnaslove dobiješ pčelicu, a ako navijaš za Bile, onda i pivo. --Zeljko (razgovor) 22:58, 4. svibanj 2008. (CEST)

Super, Mostarc. Držim ti fige. --Zeljko (razgovor) 23:16, 4. svibanj 2008. (CEST)

Forumi kao reference

Bok,

Trebalo bi izbjegavati forume i blogove kao izvore referenci. Pokusaj naci jos kakav izvor za teoriju o rusenju mosta od strane ABIH. Pozdrav. --Pancho W. Villa (razgovor) 16:21, 5. svibanj 2008. (CEST)

Bok,

Vidim da si zamijenio forum sa blogom. Hm, nazalost, ni ovo ti ne vrijedi. Nemoj me krivo shvatit, meni je jako drago sto netko pise o spornim temama. Bas zato inzistiram na dobrim referencama. Imam nesto iskustva i eng. wiki i znam kako je tesko neke stvari dokazati. Ako uspijes naci pravu referencu, mozemo promijeniti clanak i na eng. wiki! Zato te gnjavim. :)

Slika:Bosniak croat war.gif [uredi]

Pozdrav! Slažem se ova zelena Slika:Bosniak Croat territories1993.GIF je puno bolja. Trenutno imam nekih problema s vistom na kompu, pa kad ih riješim, promjenim to. Čujemo se Čeha
Evo riješeno. [[4]] Čeha

Može, nema frke;) Ako nađem vremena završim to još preko vikenda. Mislio sam napraviti i jednu kartu koja bi prikazivala cijelokupni rat u BiH, ali nažalost za to mi još uvijek fali podataka... Pozdrav! Čeha Promijenjeno;) Nadam se da će biti korisno. Lp! Čeha E, tenks:) Nažalost ne mogu spremiti one slike u .svg format. Koristim vistu, pa možda to ima nekakve veze:( Prilikom spremanja .svg mi se uopće ne nudi kao opcija:( Pozdrav Čeha Mislio sam da je to samo boljka Viste. Izgooglao sam maloprije [5] i ispada da je to xml-format koji bi trebao omogućiti bolju kvalitetu slike (što ovdje definitivno nije slučaj). Po podacima s engleske wikipedije corelDRAW i GIMP bi trebali biti u stanju složiti ažuriranje takvih slika.
GIMP možeš skinuti sa [6] i ima oko 10 megabajta. Nisam nikada prije radio s njim, no sjećam se da su mi ga preporučili kao jako dobar program. Pogledaj ako možeš što učiniti, ako ne nastojati ću ja da se sljedeći tjedan pozabavim sa tim slikama. Pozdrav, Čeha

samo naprijed. Sa brojevima nemaš što diskutirati. --Zeljko (razgovor) 19:34, 8. svibanj 2008. (CEST)

premješteno ;o) --Dalibor Bosits ^© 01:07, 18. svibanj 2008. (CEST)

HVO sastanak

Pozdrav Mostarac!

Poslao sam tatu u Udrugu umirovljenika i demobiliziranih branitelja HVO Sarajevo (baš su danas imali sastanak s nekih sedam točaka dnevnog reda) kako bi provjerio podatke iz Dnevnog lista i mogu te izvijestiti da su podatci točni. U evidenciji se vodi oko 5300 branitelja, dočim nisu svi s područja Sarajeva. Ima ih iz drugih krajeva BiH (Žepče itd.). Do sada se brojka onih s iskaznicama kreće oko pet stotina. Bilježim se sa štovanjem!

--Pavo (razgovor) 20:04, 21. svibanj 2008. (CEST)

Bok, ako se od jednog pojma napravi poveznica, nije potrebno od tog istog pojma napraviti još brdo poveznica u istom članku, dovoljno je jedan pojam povezati jednom ili dvaput. Dakle, ako staviš poveznicu na recimo HVO, ne moraš ju opet postavljat u sljedećoj rečenici. jel to ok? --Dalibor Bosits ^© 12:43, 24. svibanj 2008. (CEST)

Stradanja

Bok,

Naslovi članaka koji uključuju stradanje samo jedne strane u sukobu su neprihvatljivi. Također, vratio sam brisani dio članka. Ne vidim razloga da se izbrišu oni napisani dijelovi. Eventualno bi se moglo skratiti ih, s obzirom da imaju svoje zasebne članke, ali ne i brisati.

Hvala na razumijevanju. Pozdrav. --Ante Perkovic (razgovor) 22:17, 11. lipanj 2008. (CEST)

Reference

Ej, dodao sam par mjesta na koja mislim da bi trebao postaviti reference. Općenito kad barataš brojevima ili događajima korisno je staviti otkuda si iste preuzeo. Možda sam malo i pretjerao sa postavljanjem referenci, ali ne bih volio vidjeti da netko za par mjeseci kmeči da nešto nije dovoljno pokazano. U svakom slučaju, ako misliš da je zahtjev za referencom viška, slobodno ga ukloni.

Lijep pozdrav,

Čeha 02:50, 18. lipanj 2008. (CEST)

Izvori

Jedan {{fact}} je dovoljan za automatsku kategorizaciju. Pretpostavljam da se o tome radi. Ne bih se obazirao na to, vjerojatno bi 98% članaka trebalo biti u toj kategoriji, gdje god fali barem jedna referenca. --Ante Perkovic (razgovor) 16:12, 18. lipanj 2008. (CEST)

Lijepo si to naveo. Sad samo to još treba formatirati. A, imaš i dosta referenci koje se ponavljaju. Napravio sam primjer iz kojeg možeš vidjeti i kako dati neko proizvoljno ime referenci i kako je pozivati više puta. Pozdrav i veliko hvala na trudu! --Ante Perkovic (razgovor) 16:43, 18. lipanj 2008. (CEST)

Zemljovidi

Pozdrav:) Dakle jedan po jedan:

• [7], kriva je moja definicija Morillon je proglasio Fojnicu "oazom mira";

"On the 3rd of July, '93, two days after General Morillon declared Fojnica an oasis of peace, the BH army attacked the HVO in the town and drove them out." To ti je 18 redak. Inače u Fojnici je postojala kriza što zapovjednik lokalne brigade Stjepan Tuka [8] nije slušao naredbe i kada mu se naredilo da zauzme uzvišenja oko grada s vojnim snagama on je to ignorirao (2 dana poslije toga to su učinili muslimani i grad je pao). U okviru toga je bila i priča o proglašenju Fojnice neutralnim gradom (ne mogu naći točan link), ali naravno to je bila samo patka koju su muslimani iskoristili za osvajanje istog.ima isto referenca na Morillona.

• Što se tiče jačanja HVO pred kraj rata, naši su počinjali u tome dobivati uspjehe (osvojene su Here i došlo se pred Fojnicu), ali je bio međunarodni pritisak da se stane. Mislim da je bilo prijetnji intervencijom i slično (ali to su samo glasine). A velika je vjerojatnost da bi u slučaju priljeva novih snaga bile proširene i lašvanska enklava te da bi sukob završio izričitom hrv pobjedom (dolazak svježih snaga pred Travnik, iza leđa Bugojna i Uskoplja), a naše trupe su već prije toga bile par km od Jablanice). A i Zenica bi bila blizu.

Tu su ti linkovi:

-[9] Here

-Za Fojnicu nisam našao izravne reference (postoji par u tuđmanovim transkriptima) [10] linija 489 dio o Fojnici. Referira se na tv izvještaje. Povezano s Fojnicom ti je isto ubojstvo 2 fratara od ABiH jer HVO nije imao snage za čišćenje lokalnih brda, a nije se ulazilo u grad (inače kiseljački HVO je bio primio ljude izbjegle iz Vareša za tu ofenzivu. Evo ti jedna zanimljiva diskusija na tu temu [11] googlao sam i karta što bi bilo da je bilo (svijetlo plavo je označena zona povezivanja a žuto zeleno zona mogućih djelovanja, ali to je potpuna spekulacija) [12].

Probati ću izraditi ovu kartu za Vareš, a za ovu drugu nemam dovoljno podataka (ne znam koja su sve fojnička sela bila osvojena u razdoblju od studenog do potpisivanja washingtonskih sporazuma). Ako imaš bilo kakvih prijedloga :) Čeha 05:15, 20. lipanj 2008. (CEST) P.S. Članak bošnjačko-hrvatski sukob je odličan, slažem se da bi ga trebao kandidirati za izabrani članak. Čeha 05:31, 20. lipanj 2008. (CEST)

Pa možda, ali ipak mislim da bi trebalo velike snage uključiti u borbu. Trebala bi nam i pomoć HV-a u ljudstvu.
Vjerojatno. U svakom slučaju nakon ispostavljanja koridora preko Fojnice bi vjerojatno ovladali prostorima srednje Bosne do prometnice Novi Travnik-Uskoplje i uspostavili kompaktan teritorij od hrvatske granice do lašvanske doline. I sada bi onda neke stvari bile puno lakše. Poslužiti ću se tim kartama za izradu zemljovida egzodusa vareških Hrvata. Vjerojatno će to biti gotovo tijekom vikenda, nije problem ali planiram neko putovanje u Rim, pa:) U svakom slučaju zahvaljujem na informacijama. I čestitke za dobar posao na Bošnjačko-hrvatskom sukobu:) Srdačan pozdrav Čeha 12:05, 20. lipanj 2008. (CEST)
[[13]] ti je karta koja prikazuje pad Vareša. Alijina korita sam tražio, ali ispada da je njihova lokacija na teritoriju koje je ABiH osvojila od Hrvata [14]. Još sam malo googlao, i može biti da su se izbjeglice samo kretale tom cestom [15]. Tako da sam stavio samo Sokolac u kartu. Ako imaš nekih podataka javi, pa ću ih uključiti u gif. Čeha 13:09, 23. lipanj 2008. (CEST)
Tenks na savjetima, iskoristio sam ih u doradi slike. Ako imaš još prijedloga, reci pa ću popraviti postojeće stanje. Pozdrav, Čeha 18:07, 23. lipanj 2008. (CEST)
Da, zbilja je super ispalo:) Tvoji savjeti su bili izvrsni. Ako imaš još kakvih preporuka za izradu karata, samo javi:) Čeha 17:41, 24. lipanj 2008. (CEST)
To će biti izvrsna karta. Nažalost biti će prepuna križića stradanja Hrvata. Korisne stvari ti se nalaze na [16] u tablicama na sredini članka imaš položaje svih sela i datume/brojeve žrtava ratnih zločina. Ovdje je karta svih lokaliteta koji sadrže 2 i vrše žrtava [17]. Pozdrav i nastavi dobar posao! Čeha 00:03, 26. lipanj 2008. (CEST)
Ma znam, pola tih lokaliteta su prilično mala sela i neka je dosta teško za nać. Ova karta je izvrsna za to (u principu, pročitao sam taj članak milijun puta i prilično mi je nejasno kako mi je to prije uspjelo to promaknuti). Imaš i neke stvari za zločine u Hercegovini još tu selo Hudutsko (Rama) 22 žrtve [18]. Nažalost da, križića će biti previše. Hrvatski križni put u BiH. Čeha 16:43, 26. lipanj 2008. (CEST)
Nažalost, križić više:( Ništa, nastavi s dobrim poslom. Ova karta iz Središnje Bosne će biti izvrsna. Čeha 14:52, 27. lipanj 2008. (CEST)

Ej, baš gledam, imaš na ovoj karti [19] i selo Podhum/Žitače gdje je ABiH ubila 26 ljudi. Imaš više o tome u [20] pod podnaslovom Žitače. Žalosno je što su takve stvari prilično nepoznate javnosti. Gledao sam i po središnjoj bosni, za stratišta veća od 20 ljudi;

• Selo Šušanj u općini Zenica, 30 mrtvih [21], to selo se 2 puta spominje u tablici (drugačiji su datumi), prvi puta je 30, a drugi još 17 mrtvih, ima nešto i na [22] ali nisu nabrojane (imenom) sve žrtve
• grad Zenica, 36 mrtvih
• grad Novi Travnik 30 mrtvih [23]
• selo Putiš, općina Busovaća 60 žrtava [24]
• izletište Busovačke staje 22 mrtva
• Križančevo selo, općina Vitez 74 žrtve [25]
• Buhine kuće, općina Vitez 26 žrtava
• grad Fojnica 22 žrtve [26], imaš više o tome na [27] (a tu su i opisani planovi za proglašenje zaštićene zone Fojnica, kao i ratnim zbivanjima nakon toga)
• Željezno polje, općina Žepče 30 žrtava [28], više imaš na [29] (tamo su strijeljani zarobljenici iz zeničkih sela)

9 lokacija sve skupa(+ ova jedna u Hercegovini). Vjerojatno ih i sam znaš, ali nažalost takve stvari znaju promaknuti...
Bilo bi dobro i iskoristiti ovaj materijal sa [30] u nekom prikazu ostalih lokacija... jer ima primjera (sve ostale općine zapravo) gdje postoji sustavno ubijanje po 2-3 čovjeka u svakom selu pa etničko čišćenje cijelog područja... Čeha 16:58, 28. lipanj 2008. (CEST)
Pozdrav, znam kako ti je i mene nešto net zeza. Karta je odlična, samo primjetio sam jednu malu grešku. Odnosi se na fojničku općinu. Prema onim linkovima pred kraj rata, HVO je stigao na prilaze gradu(muslići su zbrisali, ubili 2 fratra u samostanu, ali su se vratili kada su vidjeli da HVO ne ulazi u grad) i takvo stanje je ostalo do potpisivanja Washingtonskih sporazuma. Uglavnom ako možeš, promjeni to, karta će još biti bolja. Još jednom čestitke na super karti!:) P.S. Ova ideja za knjigu zločin s pečatom ti je isto super. Probaj se obratiti Kuburi, on je iskusni wikipedijac pa će ti možda više pomoći s istom. Napravio bi ja to, ali trenutno imam problema s adsl-om doma. Mislim da ću to riješiti za kojih tjedan dana, ali ...:) U svakom slučaju, još jednom čestitke majstore! Pozdrav, Čeha 15:27, 5. srpanj 2008. (CEST) Puno bolje:)
Gledao sam malo Hr HB stranicu, prebacio si dobar dio teksta na [31] ? Što mi izgleda super:) Krajem ovog tjedna ili sljedećeg bi mi napokon trebao proraditi adsl odzdoma. Onda mogu srediti ove factove:) Pripaziti ću s brojem ovaj put:) Čeha 16:50, 9. srpanj 2008. (CEST)

Problemi sa Mapom o Bosni - Nema vise problem, popravljeno

Tvoja mapa, ovde, http://en.wikipedia.org/wiki/Image:DemoBIH2006a.png je pogresna. Tvoji podatci za glamoc i drvar su stari. Dan danas ima preko 50% srba u glamocu i oko 90% u drvaru. Na stranico o glamoc, ovde, http://en.wikipedia.org/wiki/Glamoc je dodan dokaz, http://www.nato.int/sfor/media/2003/ms030319t.htm . Ako ti treba dokaz za Drvar, rado cu da ti to navedem, jer je vrlo prosto da se nadje. Molimte popravi mapu. Pozdrav, LAz17 - http://en.wikipedia.org/wiki/User:LAz17

Okej, Hvala. Sto se mene tice, trebali bi hrvati imati stvoj entitet. Oni su najvise izgubili u BiH. Ali, ako imaju svoj entitet, to automatski radi protiv dejtona, i dakle ovi municipaliteti su dovedeni u pitanje. Sto se mene tice, bolje je sa hrvatskim kantonom nego u trenutnoj federaciji. Ja sam dodao neki current situation na ovoj stranici , http://en.wikipedia.org/wiki/Herceg_Bosna , pa ako imas nesto jos da ti dodas bilo bi dobro. Ja verujem da ce biti mnogo bolje kad komsic ode. Ali neznam sta vise mozemo do tada. Na primer, novi i stari travnik su pod muslimanskom sapom. Sire se. Evo ti neka mapa, skoro sam je naso... http://en.wikipedia.org/wiki/Image:Vjerskizemljovid1935Draganovic-1.jpg ... dokazuje kako je pre nekada bilo... nadam se da ce hriscani u bih koperirati u boducnosti. Sto se mene tice, nek se svi srbi tamo proglase ko hrvati pa nek se onda bosna doda hrvatskoj, pa da hrvatska pusti srpski deo da ode... znasli drugo resenje ? -LAz17

Neumoran i uporan

Bok Mostarac, pa ti si neumoran! Dobro da te hrvatska leksika ima, jer daješ ogroman doprinos po pitanju suvremene povijesti hrvatskog naroda u BiH, a bitne za razumijevanje političke svakodnevnice te države. Pozdrav --Zrinski (razgovor) 22:00, 1. srpanj 2008. (CEST)

wp viska

Bok,

Ne moras stavljati vise poveznica na isti pojam unutar jednog clanka. Vidi moje popravke (usput sam maknio i par osobnih tumacenja). --Pancho W. Villa (razgovor) 09:23, 3. srpanj 2008. (CEST)

A sto se tice tih sela, mozda je najbolje da ih ostavimo, ali bez wp? --Pancho W. Villa (razgovor) 09:25, 3. srpanj 2008. (CEST)

H-B razdvojba

Ima boljih nacina od mijenjanja svih wp-a. Vidi Herceg-Bosna. --Pancho W. Villa (razgovor) 12:40, 4. srpanj 2008. (CEST)

Slika

Vaša/e slika/e krši/e opća pravila označavanja novih slika.
	Slika:Hercegovačka banka - logo.jpg Slika/e će biti obrisana/e ako se do 20. srpnja 2008. ne označi/e u skladu s gore navedenim pravilima. Molimo pročitajte ove članke ako imate nedoumica. Smatrajte se obaviještenim. Hvala! --MayaSimFan ☎ 13:11, 6. srpanj 2008. (CEST)

Treba dodati izvor i objašnjenje poštene upotrebe (o tome na Wikipedija:Korištenje slika). --MayaSimFan ☎ 13:11, 6. srpanj 2008. (CEST)

Prikaži kako će izgledati

Žuti karton

Mostarac, jesi ponovno zaboravio "Prikaži kako će izgledati"? Lijep pozdrav --Roberta F. 00:13, 8. srpanj 2008. (CEST)

Mostarac, ok, ali i to "Napisati" je nepotrebno. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 00:18, 8. srpanj 2008. (CEST)

HR Herceg-Bosna

Ova stranica je dugačka 132 kilobajta; neki bi preglednici mogli imati problema pri uređivanju stranica koje se približavaju ili su duže od 32 kb. Molimo razmislite o rastavljanju stranice na manje odjeljke.

Zaiosta ne vidim smisla da se cijeli hrvatsko-bosnjacki sukob jos jednom preprica i na ovoj stranici. --Pancho W. Villa (razgovor) 09:50, 9. srpanj 2008. (CEST)

Ne treba ti zaseban clanak za povijest. Jednostavno, prepricaj je ukratko, svojim rijecima i stavi poveznice na pojmove gdje treba. Kreiraju se megabajti teksta i svaki se podatak nalazi na 5 razlicitih mjesta, sto zasita nema smisla. --Pancho W. Villa (razgovor) 09:53, 9. srpanj 2008. (CEST)

A dobro. --Pancho W. Villa (razgovor) 09:57, 9. srpanj 2008. (CEST)

Povijest bosanskohercegovačkih Hrvata u neovisnoj Bosni i Hercegovini

Povijest bosanskohercegovačkih Hrvata u neovisnoj Bosni i Hercegovini:

PAŽNJA: Ova stranica je dugačka 130 kilobajta; neki bi preglednici mogli imati problema pri uređivanju stranica koje se približavaju ili su duže od 32 kb. Molimo razmislite o rastavljanju stranice na manje odjeljke.

Na pocetki poglavlja "Bošnjačko-hrvatski sukob" pise:

Podrobniji članak o temi: Bošnjačko-hrvatski sukob

Ovo je cista dezinformacija!!! Clanak uopce nije detaljniji. Jednako je detaljan kao i postojeci tekst. Zapravo, vise-manje, posve je jednak. Zaista ne kuzim zasto uporno prekrcajes jedan te isti tekst i pises ga na 10 razlicitih mjesta!!!??? Ne trebaju nasm po nekoliko istih stranica svaka od po 100+ kilobajta.

--Pancho W. Villa (razgovor) 16:24, 10. srpanj 2008. (CEST)

Smanjiti se moze samo na jedan nacin - da se ne prepisuje nego da se razmisli, da se odvoji najvaznije od manje vaznog, te da se iskoristi vlastito literarno umijece da bi se to uoblici u novi tekst. Jesi me to pitao? :) --Pancho W. Villa (razgovor) 16:31, 10. srpanj 2008. (CEST)

---

Podjela je jedan način da se smanji članak, ali i dalje nije baš najbolje rješenje, ako ćemo i dalje imati situacija da i u tim podijeljenim tekstovima ne piše ništa novo, što nema u postojećim člancima, ili ako bar nije drugačije presloženo. --Pancho W. Villa (razgovor) 18:29, 10. srpanj 2008. (CEST)

Slike

Vaša/e slika/e krši/e opća pravila označavanja novih slika.
	Slika:Hrvatski narodni sabor.jpg Slika:Hrvatska samouprava.jpg Slika/e će biti obrisana/e ako se do 24. srpnja 2008. ne označi/e u skladu s gore navedenim pravilima. Molimo pročitajte ove članke ako imate nedoumica. Smatrajte se obaviještenim. Hvala! --MayaSimFan ☎ 18:22, 10. srpanj 2008. (CEST)

»slobodno za download uz navođenje izvora i poštene uporabe«

Može onda negdje navođenje tih uvjeta poštene upotrebe? --MayaSimFan ☎ 18:22, 10. srpanj 2008. (CEST)

Brisanje

Daj, molim te, ne briši sadržaj stranica. --Vatrena ptica 18:31, 10. srpanj 2008. (CEST)

Stavi {{bris}}.--Vatrena ptica 18:34, 10. srpanj 2008. (CEST)

Prepisivanje, opet

Ne možeš vječno samo kopirat tekst sa interneta, bez obzira imaš li dozvolu ili ne.

Usput, imaš li dozvolu za prepisivanje sa hic.hr?

Evo, dodao si tekst na kraj članka Washingtonski sporazum, a taj članak je već imao lijepi početak. Sad imamo 2 članka u jednom. Nije mi jasno zbog čega nisi u stanju uložit minimalni trud u spajanje tekstova. Ja revertam promjenu, ne možemo ovako radit. Ako hoćeš prepisat cijelu knjigu od milivončića, pitaj ga za dozvolu, pa idi na wikiknjige. --Pancho W. Villa (razgovor) 19:16, 10. srpanj 2008. (CEST)

Dobro, nema veze, zaboravi. Samo piši, posli ćemo vidit šta triba popravit. Pozdrav. --Pancho W. Villa (razgovor) 06:37, 11. srpanj 2008. (CEST)

Poveznice i arhiviranje

Mostarac, želiš li da ti arhiviram ovu stranicu za razgovor ili ćeš to jednom sam učiniti? Maloprije sam pročitala članak Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji, koji je zanimljiv, ali sam uklonila dobar dio poveznica koje se nepotrebno ponavljaju. Znači ako se neka godina ili pojam ponavljaju više puta, dovoljno je jednom staviti poveznicu na njih, eventualno još jednom ako je članak opširan, no, previše poveznica oduzima tebi vrijeme postavljajući ih, a članak s previše istih poveznica također odvlači pozornost i otežava čitanje. Jednostavno pravilo - umjerenost. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 00:34, 24. srpanj 2008. (CEST)

Mostarac, što je s tvojom stranicom za razgovor, želiš ahriviranje, ili još ne? Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 01:08, 24. srpanj 2008. (CEST)

Nije nikakva smetnja, a imam i ja problema s uređivanjem, jer zapravo Wikipedija nešto "štuca". Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 02:12, 24. srpanj 2008. (CEST)

Hrvatski informativni centar

Mostarac, kada nešto preuzimaš sa stranica Hrvatskog informativnog centra za koji imamo dopusnicu (ili nekih drugih koje su navedene na stranici s dopuštenjima za korištenje sadržaja), pod izvor treba napisati (kopirati) točnu stranicu s koje je dio teksta preuzet, ako piše autor toga teksta, navesti i njegovog autora, a na dno članka (iznad Kategorije) obvezno staviti predložak {{Hrvatski informativni centar}}. Molim te provjeri u kojim si sve člancima rabio njihove tekstove dodaj u njih što je potrebno. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 03:41, 28. srpanj 2008. (CEST)

HB

To je u predlošku i ne bih još ništa dirao dok se tamo ne postigne konsenzus. A i nemoguće je ukloniti ju iz kategorije bivše države jer je njihova verzija predloška namještena da automatski ubaci članak u tu kategoriju ili neke od potkategorija. --Edgar Allan Poe 18:02, 1. kolovoz 2008. (CEST)

Prepisivanje i stil

Bok,

Već ti je zilijun puta rečeno - čak i ako imaš dozvolu ze preuzimanje teskta, ne znači da je to pametna ideja.

Evo, najnoviji primjer je prepisivanje teksta sa http://www.hercegbosna.org/ostalo/mitovi.html na Demografske promjene Hrvata u BiH u razdoblju druge Jugoslavije.

Prvo, nije mi jasno kako ni nakon toliko vremena ovdje nisu u stanju shvatiti da ovdje njegujemo enciklopedijski stil, koliko god je to moguće, te da stil novinskih članaka, knjiga i čega sve ne ovdje jednostavno ne paše i strši ko noj među kokošima.

Drugo, koliko si ti imao iz zadaće iz hrvatskog? Ja nikad nisam imao više od +2, pa sam unatoč tome u stanju uzeti izvor, preraditi rečenice, izbaciti nebitno i stilski neprilagodljivo, te dopuniti članak. Prilično sam sigurna da tvoj mentalni kapacitet tebi to isto omogućava, no očito se ne želiš potruditi jer ti je mnogo važnije kvantitet nego kvalitet.

Koliko vidim ti ovdje imaš misiju, a to je napisati istinu o Hrvatima u BiH pod svaku cijenu. Sama misija nije problem, dapače, čak je i poželjna, jer su mnoge stvari i na ne wiki i drugdje postavljene krivo. No, način na koji ti to radiš je jednostavno neprihvatljiv, i neće se više tolerirati.

Dakle, ako želiš nastaviti raditi ovdje, izvoli upregnuti svoj liteararni talent i dopunjavaj teskt koristeći dane reference, te prestani slijepo prepisivati reference.

Već si bio upozoravan i ovo je zaista zadnji put da ti ovo objašnjavam.

Jest da bi nam dobro došle teme iz BiH od 1991 na ovamo, ali prepisati cijelu hercegbosna.org može i netko drugi, tko god zna tipkati.

Nadam se da će ovo upozorenje napokon imati nekog učinka.

--Pancho W. Villa (razgovor) 15:51, 2. kolovoz 2008. (CEST)

»Ne diraj više članak Bošnjačko-hrvatski sukob, kad je dovršen!«

Jadni mi s tobom... --Pancho W. Villa (razgovor) 10:03, 3. kolovoz 2008. (CEST)

hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini

Bok,

Odakle ti ovaj popis na Hrvatska književnost#Bosna i Hercegovina?

Tin Ujević je iz Vrgorca, majka mu je sa Brača. Bartol Kašić je sa Paga... nisam gledao ostale, ali već vidim da si ovdje potrpao svašta. Zakomentirat ću popis dok se ovo ne razjasni. Pozdrav. --Ante Perkovic (razgovor) 06:56, 13. kolovoz 2008. (CEST)

Mostarac, sve si pobrkao.

Kriteriji za pripadnost hrvatskoj knjizevnosti govori koji se B-H knjizevnici imaju smatrati hrvatskim, a ne koji se hrvatski knjizevnici imaju smatrati dijelom hrvatske knjizevnosti u BiH.

Drugo, u clanku si vrlo jasno napisao:

Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini obuhvaća književnike koji su pisali na hrvatskom jeziku, koji su podrijetlom iz Bosne i Hercegovine.

Ovdje dolazimo do staroh problema koji imamo s tobom -tebi se ne da gubiti vrijeme na razmisljanje dok slijepo prepisujes. Vidis da pise "kriteriji ... hrvatska knjizevnost ... BiH" i ti si to sve lijepo spojio u kriterije za B-H hrvatske knjizevnike. Ne smeta ni sto u popisu "književnika ... koji su podrijetlom iz Bosne i Hercegovine" nalazi i netko s otokaq Paga.

Molim te, razmisli jos jednom o odnosu kvalitete i kvantitete u tvojim kriterijima. Ne trebaju nam megabajti teksta, ako su krivi.

--Ante Perkovic (razgovor) 11:20, 13. kolovoz 2008. (CEST)

OK, sad je u redu. --Ante Perkovic (razgovor) 16:02, 13. kolovoz 2008. (CEST)

Ustav

[32]? Ma evo, Miroslav Tuđman ga navodi u svojoj knjizi. Moran u knjižnici pogledat potpune podatke (stranica, izdanje...). Kubura (razgovor) 16:08, 13. kolovoz 2008. (CEST)

Neprijavljeni suradnici

Mostarac (kao što sam i ja Mostarka :-) ), problem je što ti nisi administrator, samo oni mogu zaštićivati stranice, kako za neprijavljene, tako i za prijavljene suradnike, i oni postavljaju te kategorije.--Vatrena ptica (razgovor) 21:26, 14. kolovoz 2008. (CEST)

Uz "komp" i uz klimu, a bila sam u Splitu kod ujaka. :D--Vatrena ptica (razgovor) 21:32, 14. kolovoz 2008. (CEST)

Mislim da nije pristojno citirati sve komentare na neku temu na nečijoj stranici za razgovor, admini i patroleri ionako ispatroliraju promjene u Kafiću, a onaj koji prati promjene može lako uočiti neki komentar u Kafiću, na kraju, poklanjam ovaj veeeeliki smajli. --Vatrena ptica (razgovor) 21:37, 14. kolovoz 2008. (CEST)

Bitka za Vukovar

Ej Mostarac!:) Složio sam malo slobodnog vremena, pa sam preveo onaj 1 članka sa engleske wikipedije. Provjeri malo gramatiku i možda neka značenja jer članak na eng. wikipedii je prvenstveno rađen za ljude koji nemaju pojma o događajima pa možeš isti skopirat iz ovog sorce-a:)
r>

Posljedice bitke

Posljedice bitke se mogu podjelit na dvije najvažnije stvari: utjecajem pada grada na tekuću invaziju JNA na Hrvatsku i sudbinom preostalih nesrba u Vukovaru u trenutku pada grada.

Kraj bitke

Tromjesečna opsada je vezala uz grad neke od najboljih jedinica koje je JNA imala, uključujući i 2 tenkovske i 6 mehaniziranih brigada u širem području, značajan dio armijine tenkovske napadačke snage, što je sklonilo pritisak s ostalih bojišta u Hrvatskoj. Ova tromjesečna pauza, tijekom koje je JNA bila usredotočena na poražavanje samo jedne hrvatske pješačke brigade, je omogućila Hrvatskoj da završi mobilizaciju započetu u listopadu. Kao rezultat, kad je bitka za Vukovar počela, Hrvatska vojska je imala manje od 20 brigada, što je skočilo na 60 kada je bitka završila.

Zapovjednik Prve armije JNA, general Života Panić, je bio odlučan da izvede dugo odgađani nastavak JNA invazije Hrvatske nakon pada Vukovara. Nakon završetka bitke, premjestio je trupe prema Osijeku, sljedećem strateškom cilju JNA. Sam Vukovar je bio prepušten četnicima i srpskim paravojnim jedinicama. Međutim, Osijek je bio mnogo teža meta od Vukovara. Mnogo veći grad, 3 puta veći od Vukovara, bolje branjen, s boljim linijama komunikacije sa ostatkom Hrvatske od Vukovara, a sama JNA je oskudijevala vojnicima kao jednom od posljedica bitke za Vukovar. Nadalje, hrvatske snage su bile dosada bolje opremljene nego na početku ofenzive, zahvaljujući preuzimanju JNA naoružanja u bitkama za vojarne.

Veliko granatiranje Osijeka je bilo priređeno kao priprema za planirani napad, međutim u tom je trenutku intervenirao srpski predsjednik Slobodan Milošević. JNA je dosada zauzela većinu teritorija na kojima je bila prisutna srpska manjina te je Milošević imao premalo interesa u zauzimanju velikog grada s hrvatskom većinom, da se ni ne govori o Panićevim ciljevima svrgavanja legalno izabrane vlasti u Zagrebu i postavljanja Hrvatske pod vojnu okupaciju. Nadalje, rat je stvorio izvjesne političke teškoće u samoj Srbiji. Nakon što je Milošević prisilio vrh JNA da naredi Paniću prekid svih njegovih operacija, započeli su pregovori o primirju na terenu između predstavnika Hrvatske i Srbije pod pokraviteljstvom izaslanika UN-a Cyrusa Vancea. U siječnju 1992. godine, dogovoreno je primirje, privremeno prekidajući borbe u Hrvatskoj.

Zarobljenici i ratni zločini

Sudbina zarobljenih u Vukovaru, i civila i vojnika, bila je nadasve strašna. Mnoge su masakrirali srpski četnici i paravojska, novinari koji su posjetili grad odmah nakon pada su prisustvoli ulicama pretrpanim truplima civila. Novinari BBC-a su snimili srpsku miliciju i četnike kako pjevaju:

»Slobodane, Slobodane, šalji nam salate, biće mesa, biće mesa, klaćemo Hrvate!«

Branitelji sjevernog džepa u Borovu Naselju se nisu mogli probiti iz obruča i izvući iz grada te ih je većina bila ubijena. Ista je sudbina dočekala i mnoge branitelje samog Vukovara, iako su neki, uključujući i zapovjednike uspješno probili obruč i izvukli se na područja pod kontrolom hrvatskih vlasti. Od preživjelih nesrba većina ih je protjerana na slobodan teritorij, ali je oko 800 ljudi sposobnih za borbu (podjednako civila i zarobljenih vojnika) kao i drugih civila zatočena u srpskim zatvorima. Većina iz Vukovara je završila u zatvoru u Srijemskoj mitrovici. Iako su postupno gotovo svi zamjenjeni u razmjenama zarobljenika, neki su ubijeni tijekom brutalnog mučenja po zatvorima.

Hrvati iz Vukovarske bolnice (oko 260 ljudi plus medicinsko osoblje) je odvela JNA i srpska paravojska na obližnje polje u Ovčari i pogubila ih tamo (vidi Vukovarski pokolj). Tri časnika JNA , Mile Mrkšić, Veselin Šljivančanin i Miroslav Radić su bili optuženi od Haaškog suda zbog višestrukih zločina protiv čovječanstva i kršenja ratnih konvencija. Troje optuženika su bili ili uhvaćeni ili su se predali tijekom 2002. i 2003. godine te su suđeni od listopada 2005. godine. Mile Mrkšić osuđen je na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu, 27. rujna 2007. godine, na 20 godina za ubojstva i mučenja, Šljivančanin na petogodišnji zatvor radi mučenja, ali je oslobođen optužbi za genocid i istrebljenje nesrba, a Radić je bio oslobođen. Slavko Dokmanović je bio isto optužen i uhićen zbog svoje uloge u masakrima, ali je počinio samoubojstvo 1998. godine, 2 dana prije svoje presude.

Vođa četničke paravojske Vojislav Šešelj je optužen za niz zločina uključujući i one povezane sa smaknučima zatočenika iz vukovarske ratne bolnice, u kojem su njegovi "Beli Orlovi" bili upleteni. Hrvatska je također sudila većem broju Srba za ratne zločine u Vukovaru, iako je većina optuženika umrla prirodnom smrću prije nego što su procesirani ili im se sudilo u odsustvu i u prosincu 2005. godine, srpski sud je optužio četrnaest bivših pripadnika četničkih paramilitarnih postrojbi za njihovo sudjelovanju u bolničkom masakru.

Iako za početne napade na Vukovar nisu podignute optužnice na sudu u Haagu, optužnica MIloševiću je teretila istog za sveukupnu JNA/srpsku ofenzivu u Hrvatskoj, uključujući i borbe u istočnoj Slavoniji , kao "zajednički zločinački pothvat" u svrhu uklanjanja nesrpske populacije na područjima pod srpskom kontrolom u Hrvatskoj. Slobodan Milošević je također bio optužen za pogubljenja, protjerivanja i uništetnja imovine u Vukovaru, kao i sudioništvo u masakru na Ovčari.

Zločini nakon pada vukovarske bolnice su tema većeg međunarodnog filma, koji se trenutno snima. Dana 3. kolovoza 2007. godine, hrvatski mediji su izvjestili da je nominirana za Oscar Toni Collette, preodređena da glumi ulogu dr. Vesna Bosanac u nadolazećem filmu. Do današnjeg dana, dr. Vesna Bosanac je ostala rukovoditelj vukovarske bolnice.

Milorad Pejić je uhićen nedavno (2008.), u posjetu Beogradu i optužen je za sudjelovanje u smrti više od 200 ljudi u Hrvatskoj 1991. godine. Uhićen je po Interpolovoj tjeralici na beogradskom aerodromu 19. ožujka 2008. godine. Srpske vlasti su izjavile da su započele istragu oko Pejićevog navodnog učestvovanja u ubojstvima iz 2003. godine, ali da ga nisu mogle uhititi kako je isti živio u Velikoj Britaniji.

Srpski sudovi su kasnije osudili 14 bivših milicajaca na zatvorske kazne do 20 godina zbog umorstava najmanje 200 ratnih zarobljenika prilikom ulaska u vukovarsku bolnicu. Ponovno suđenje je naređeno od srpskog Vrhovnog suda radi navodnih neregularnosti u procesu.

Okupacija Vukovarske Ade

Iako je Vukovar vraćen Hrvatskoj početkom 1998. godine, Vukovarska ada, hrvatski otok na Dunavu, još je uvijek pod kontrolom snaga Republike Srbije. Unatoč odlukama Badinterove komisije iz 1991. godine, Srbija odbija vratiti otoke sa obješnjenjem da su bliži srpskoj strani rijeke pa su po tome srpski.. Vojna okupacija otoka je završila tek nedavno nakon incidenta u kojem je srpska vojska otvorila vatru i uhitila gradonačelnika Vukovara Vladimir Štengel s 19 drugih hrvatskih civila i 8 djece koji su bili u posjetu Zvezdanu Kisiću, gradonačelniku srpskog grada Bačke Palanke. Ovaj hrvatski otok, kao i drugi okupirani otok, Šarengradska ada, sada je pod kontrolom srpske policije.

Žrtve

Hrvatske

Do kraja 1991. godine, po službenim podaci izdanim u Hrvatskoj 3.210 Hrvata je ubijeno, a 17.393 ih je ozlijeđeno tijekom sukoba. Većina ozljeda je posljedica opsade Vukovara. Točan broj vukovarskih žrtava je još uvijek nepoznat. Prema hrvatskim izvorima, objavljenim od Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija 2006. godine, Hrvatska je izgubila 879 vojnika, dok je 770 ranjeno u samom gradu Vukovaru.

Prema hrvatskom generalu Antonu Tusu, oko 1.100 vukovarskih branitelja je ubijeno, 2.600 branitelja i civila označeno kao nestalo, a drugih .000 hrvatskih vojnika ubijeno na prilazima Vinkovcima i Osijeku. Također je istaknuo da se intezitet borbi može prosuditi po činjenici da su gubici u istočnoj Slavoniji između rujna i studenog 1991. jednaki polovici cjelokupnih gubitaka u Domovinskom ratu cijele 1991. godine.

U svojoj knjizi "Hrvatska povijest", izdanoj 2004. godine, hrvatski povijesničar Ivo Goldstein je procijenio gubitke hrvatskih vojnih snaga u bitci za Vukovar na 2.500 mrtvih (uključujući i snage koje su pomagale obranu u okolici grada).

CIA je procijenila hrvatske žrtve na cca 4.000-5.000 mrtvih po istočnoj Slavoniji u tom razdoblju.

Srpske

Procjene JNA gubitaka su nadalje komplicirane pomankanjem službenih brojki. Bivši zapovjednik novosadskog korpusa, umirovljeni general Andrija Biorčević, se ne može sjetiti koliko je ljudi izgubio, no izjavio je da vjeruje da to nije bilo više od 1.500 poginulih. Biorčević je objasnio da je tijekom opsade Vukovara, "većina vojnih aktivnosti bila vođena na distanci i iz dobro utvrđenih rovova".

Jedine izričite brojke o srpskim gubitcima u opsadi Vukovara izdane sa njihove strane (izdano od Miroslava Lazanskog, neslužbenog glasnogovornika JNA i javno poznatog vojnog komentatora iz Beograda) su bile 1.103 vojnika i dobrovoljaca ubijeno, 2.500 ranjeno, 110 tenkova i transportnih vozila uništeno i 2 aviona oborena, dok je još jedan pao zbog kvara.

Godine 1997., Anton Tus je procijenio neprijateljske gubitke na oko 10.000 mrtvih, 600 vozila i 23 aviona (moderni srpski izvori, međutim govore o samo oko 6,000 Srpskih državljana ubijenih tijekom 4 godine rata, uključujući i neke civile). Tijekom tog perioda, po Tusu, Hrvatska je izgubila samo oko 1.850 branitelja (od toga datuma, general je na više procijenio hrvatske gubitke).

--Čeha (razgovor) 01:22, 15. kolovoz 2008. (CEST)

Čeha, ja sam wikipedizirao i taj dio članka što si ti preveo i sada je spreman da se ubaci u članak Bitka za Vukovar. --Mostarac (razgovor) 14:45, 15. kolovoz 2008. (CEST)

Da, sad lijepo zgleda:) Budem, nema frke Pošaljem ti još danas. --Čeha (razgovor) 15:33, 15. kolovoz 2008. (CEST)

Posljedice u međunarodnim odnosima

Međunarodna reakcija

Za vrijeme opsade, međunarodna zajednica je bezuspješno prekinuti borbe. Pregovarači Europske zajednice su neprekidno pokušavali dogovoriti primirja, no njih nijedan strana nije poštivala. Neka su prekinuta unutar par sati. Do rujna su neke članice EZa već pozivale na vojnu intervenciju snaga Zapadnoeuropske unije, ali je to blokirano vetom od strane Ujedinjeno kraljevstva. Umjesto toga mirovna konferencija je sazvana u Haagu, Nizozemska pod predsjedavanjem Peter Carington, lorda Carnigtona.

Istovremeni napori su poduzeti i sa strane Ujedinjenih naroda koji su nametnuli embargo na oružje svim republikama bivše Jugoslavije u rujnu 1991 Međutim, niti napori UNa niti EZa nisu uspjeli postići puno više od davanja praznih izjava u kojima se traže zaustavljanje borbi od učesnika. UN embargo na oružje je i prilično naštetio Hrvatskoj (dakle žrtvi) jer je usporio njeno naoružavanje, za vrijeme dok ju je napadala jedna od vodećih vojsci u Europi. Najbliža izjava kojom se zapravo osuđuje jedna od 2 sukobljene strane je bila ona od strane EZa 12 Studenog 1991, u kojem se osuđuje povećanje broja napada od strane JNA i srpskih paravojnih snaga na hrvatske gradove.

Što se tiče međunarodnog praćenja bitke, malo je sumnje da su Srbi ispali zlikovci u ovoj bitci. Nije bilo međunarodnih medija u samom gradu (za razliku od opsada Sarajeva ili |Dubrovnika) i prilično malo materijala o borbama za Vukovar se emitiralo u inozemstvu. Zapadni mediji su bili usredotočeni sa istovremenom bitkom za Dubrovnik. Britanski novinar Misha Glenny, koji je izvještavao iza obaju linija bojišnica je izjavio da su JNA i posebno srpske četničke paravojske bile izrazito neprijateljske prema stranim medijima, u izrazitoj opreci s otvorenim Hrvatima, koji su iskorištavali svaku priliku da prikažu zbivanja u vidu borbe za slobodu protiv višestruko jačeg neprijatelja.

Hrvatska reakcija

Reakcije na bitku u Hrvatskoj i Srbiji (i Crnoj Gori) su se znatno razlikovale. Hrvati su vidjeli bitku za Vukovar kao borbu na život i smrt za preživljavanje svoje države i nacije, koju su uspoređivali sa sovjetskom bitkom za Staljingrad. Posljedice bitke su bile obilježene proturječjem oko nedostatka odlučnosti hrvatskih vlasti sa samom bitkom. Dva polu pokušaja za razbijanja opsade su bila poduzeta u listopadu i studenom, ali nisu uspjela da znatnije pomaknu crte bojišnica. Dedaković i Borković su obadvojica preživjeli bitku i javno govorili protiv vladinih akcija. U očitom pokušaju da ih se ušutka, obadvojica su bili nakratko pritvoreni od hrvatske policija.

Sa strogo vojne strane, međutim, malo se moglo dobiti hrvatskom protuofenzivom. Bitka za Vukovar je slomila JNA ofenzivu. Sam grad je bio strateški potrošan i u svakom slučaju, vjerojatno neobranjiv. Bio je skoro u potpunom okruženju naselja koja su Srbi kontrolirali, te naslonjen na samu Srbiju, otkud je također bio bombardiran i napadan. Iako je Hrvatska vlada nedvojbeno pretrpjela štetu padom Vukovara, sa strateške strane odgađanja i šteta naneseni JNA su više nego nadoknadili pad grada.

Srpska reakcija

Velik broj žrtava u bitci je uzrokovao ozbiljno javno neslaganje u Srbiji i Crnoj Gori, tako da su desetci tisuća regruta koji su trebali biti mobilizirani krenuli u skrivanje ili otišli iz zemlje. Skoro je izbila pobuna u nekim jedinicama rezervista i masovni prosvjedi protiv rata su bili organizirani u srpskim gradovima Valjevu, Čačku i Kragujevcu. U poznatom incidentu vozač tenka Vladimir Zivković je odvezao od bojišnice u Vukovaru do zgrade federalnog parlamenta u Beogradu. Dosta Srba se jednostavno nije identificiralo sa idealima hrvatskih Srba i nisu bili spremni dau Vukovaru žrtvuju svoje živote i živote svoje djece. Iako su većina žrtava koji su sudjelovali u JNA bili Srbi, sama Srbija nikada formalni nije bila u ratu s Hrvatskom.

U znaku javne neomiljenosti borbi, napori JNA da unovači nove trupe za daljnje pohode na Hrvatsku su neslavno propali. Samo 13% sposobnih za vojnu obvezu su se zbilja pojavili na novačenju, a do kraja 1991 6 000 procesa protiv dezertera su bili vođeni na samo beogradskim vojnim sudovima. Neuspjeh mobilizacije je značio otkazivanje planirane JNA ofenzive u Hrvatsku radi jednostavnog nedostatka ljudstva. Međutim, unatoč ovom pobačaju, gradske vlasti Novog Sada, u čijem je gradskom vijeću većinu imala Radikalna stranka, su odlučile 2007 da preimenuju par ulica imenima ljudi koji su sudjelovali u napadu na Vukovar. Vijećnici opozicije su napustili sjednicu u znak protesta, međutim vijeće je unatoč tomu odlučilo podržati preimenovanja. .

Druge reakcije u zemljama bivše Jugoslavije

U Bosni i Hercegovini, odakle je velik broj JNA vojnika bio mobiliziran, predsjednik Alija Izetbegović je apelirao na građane da se odupru mobilizaciji jer "to nije naš rat". Međutim, za to vrijeme JNA je već razorila neka hrvatska sela u BiH uz hrvatsku granicu (Ravno, Uništa), te je sa teritorija BiH napadala samu Hrvatsku. Iz tih razloga se vodstvu BiH (pogotovo bošnjačkim članovima) zamjera nedostatak otvorene potpore Hrvatskoj jer je de facto rat započeo i na bosanskohercegovačkom teritoriju na kojem su gorjela hrvatska sela.

JNA mobilizirani vojnici iz Republike Makedonije su sudjelovali u bitci, ali očito bez puno entuzijazma. Makedonija je objavila svoju neovisnost od SFRJ tijekom bitke (on 08.09.1991.), dok su mnogi rezervisti iz Makedonije bili još uvijek u JNA pod zapovjedništvom oficira, od kojih su većina bili Srbi. 2005, vođa glavnog sožera makedonskih vojnih snaga Miroslav Stojanovski je bio upleten u mešunarodni skandal radi navodnih ratnih zločena počinjnih u Vukovaru.

Voila:D --Čeha (razgovor) 16:49, 15. kolovoz 2008. (CEST) Ej Mostarac:) Preveo sam ti ovo, vidi gore. Dio Donjeg Žabara uz granicu s Orašjem ti je prije bio dio hrv većinskih mjesnih zajednica, a i ako bi to vratili ostao bi im koridor. Za Pelagićevo se bojim da imaš pravo (iako im se ipak koridor prekida kod Brčkog). Mislio sam napraviti kartu sada (da se vide neki etnički odnosi i slično:), ali ako imaš ti već nešto gotovo, postavi :) --Čeha (razgovor) 20:05, 15. kolovoz 2008. (CEST)

No frks. Da se nije osnovao Distrikt Brčko Hrvati bi dole dobili općinu Ravne-Brčko, to ti je onaj zapadni dio Brčkog što je de facto bilo spremno za uspostavu, ali čekalo se rješenje arbitraže. Također ti se spremala općina na istoku od Brčkog (Donje Ravne). Riječ ti je o kompaktnim nizovima hrv naselja koji su manje-više (kroz Ravne-Brčko je probijen srpski koridor) obranjena i bila pod vlašću HVOa u trenuku potpisivanja Daytona. Mislim da bi se ona bez većih problema mogla uključiti u hrv entitet kao enklava (barem djelomično). Jedini razlog zašto nisu proglašene hrv općine je bila ova arbitraža, a ako se dijeli distrikt i srbima ostavlja koridor nema nikakvog razloga da te 2 hrvatske općine pripadnu muslimanima, zar ne?:) --Čeha (razgovor) 20:21, 15. kolovoz 2008. (CEST)

Zaštićene stranice

Mostarac, administratori prilikom zaštite stranica na neograničeno vrijeme dodaju odgovarajuću kategoriju i stranice se ne zaštićuju bez razloga. Lijep pozdrav --Roberta F. 04:18, 15. kolovoz 2008. (CEST)

Bitka za Vukovar

Bog!

Rado bih surađivao , no ne poznam dovoljno tematiku ni literaturu --Anto (razgovor) 09:24, 15. kolovoz 2008. (CEST)

Bok Mostarac, jel ovo kakva greška ili? jer ne bi trebali uklanjati razgovore --Dalibor Bosits ^© 14:26, 15. kolovoz 2008. (CEST)

Upute za arhiviranje su ovdje.--Vatrena ptica (razgovor) 14:32, 15. kolovoz 2008. (CEST)

Kako misliš ne može stat? stranica uopće nije velika --Dalibor Bosits ^© 14:38, 15. kolovoz 2008. (CEST)

možeš mi pokazat gdje je taj tekst kojeg treba ubacit pa da ja probam?--Dalibor Bosits ^© 14:42, 15. kolovoz 2008. (CEST)

Ako ne vidiš dio teksta, problem je u serverima, jer se oni znaju (rijetko) poremetiti, pa se izgubi količina teksta.--Vatrena ptica (razgovor) 14:49, 15. kolovoz 2008. (CEST)

Pa tako-nekako! Zanima me vidite li vi, Dalibore i Marija, sada podpodnaslov Srpske u podnaslovu Žrtve?! --Mostarac (razgovor) 14:52, 15. kolovoz 2008. (CEST)

Ja ne vidim taj popodnaslov, problem je najvjerojatnije u samim serverima Wikipedije, ali to je rijetkost.--Vatrena ptica (razgovor) 14:56, 15. kolovoz 2008. (CEST)

Vjerojatno je to bilo i zato što se veće stranice (one s približno 32 kilobajta ili više) teže održavaju i zbog hardverskih razloga.--Vatrena ptica (razgovor) 15:02, 15. kolovoz 2008. (CEST)

15 minuta

Crveni karton. Blokirani ste na rok: 15 minuta! Razlog je: zaboravljeno "prikaži kako će izgledati"

Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 18:48, 15. kolovoz 2008. (CEST)

Treći entitet

Ej mostarac:)
Evo sastavio sam jednu kartu koja će ti pomoći oko prijedloga granica. 250px
Karta ti je kombinacija stanja nakon Daytona [[33]] i područja naseljena većinom Hrvatima [[34]]. Zeleno su područja iz kojih se HVO povukao i prepustio ih Bošnjacima. Nisam prikazao objedinjavanja prijeratnih općina (npr. pripajanje Novog Šehera Maglaju ili Doljana Jablanici).
Zamjena teritorija sa Srbima prikazuje 3 općine (Glamoć, Drvar i Grahovo), s time da sam izdvojio hrv selo Uništa koje je tako i tako na hrv strani Dinare, a u Posavini označio već. hrvatska naselja - teritorij za koridor + neke srpske enklave. Također sam označio i par posavskih sela koja je kontrolirala ABiH(zelenkastoplava). Prilikom razgraničavanja s Bošnjacima u središnjoj bosni sama linija bojišnice nije dovoljna za direktne linije entiteta(pogledaj samo koliko plavog, hrv sela ostaje izvan entitete). Treba probati dobiti od toga što se da. Također, nema razloga za darivanje Bošnjacima nekih isključivo hrvatskih naselja u većinski hrvatskim općinama (tipa Kreševo) ili onih sela koja povezuju Kiseljak sa Busovačom. Također u Novom Travniku je hrv većina, a po fronti se držalo samo 7% općine. Ako će se pregovarati s muslićima za granice ne smijemo uletjeti sa najlošijom mogućom varijantom, što je mislim bila vječna pogreška svih hrv. pregovarača (prevelika popustljivost u pregovorima).
Što se muslića tiče, minimum je da dobijemo pola Mostara, zapadnu polovicu Jablanice (Doljani), južnu polovicu Uskoplja, Kreševo, veći dio Kiseljaka, Busovače, Viteza i Jajca te Kreševo i Dobretiće, Novu Bilu sa što povoljnijom granicom kod Travnika, istočnu Fojnicu sa što povoljnijom granicom. Žepče sa Novim Šeherom, Novi Travnik sa što povoljnijom granicom na zapadu itd. Ne znam kakvo je stanje s sjevernim Konjicom (Kostajnica, Klis, Neretvica) i Kraljevom Sutjeskom. Što više to bolje! --Čeha (razgovor) 23:13, 15. kolovoz 2008. (CEST)

Ma, prijatelju, slažem se potpuno s tobom, bolje ikakav entitet, nego nikav. Ovo što se dole radi je sustavno razvlaščivanje Hrvata i to se tako ne može nastaviti. Imaš pravo, ja sam iz Zg-a, pa ne znam baš točno što se dole događa, ali me zanima i nastojim pratiti vijesti. I istina je nije bitno da baš svako selo uđe u hrv. federalnu jedinicu, kad će postojati institucije koje će štiti njihov opstanak, ali što ih više uđe to bolje. U svakom slučaju, evo ti još par podataka oko pograničnih sela.

• Nakon Daytona su se HVO i HV povukli sa zelenih djelova karte [[35]](ono kod Bihaća i Petrovca, Donjeg Vakufa i sjeverno od Travnika). Valjda to nisu učinili bezveze, nego se nešto očekivalo za to (to je teritorij oko 1% BiH).
• Prilikom objedinjavanja općina Hrvati su bili većina u Kiseljaku, Kreševu, Busovači, Vitezu, N. Travniku, Mostaru i Jajcu, dok su već. muslimanske općine ušli hrv dijelovi kod Uskoplja, Fojnice, Maglaja (Novi Šeher), Jablanice, Travnika (Nova Bila), Vareša (Daštansko), Konjica (bilo je jedno selo koje je ostalo pod kontrolom HVOa, zaboravih mu ime). Dakle da se općine ne djele, hrv. entitet bi imao veću površinu nego podjelom. Ali onda ne bi bila uključena neka znatna hrv. naselja u njega.
• Sjeverni Konjic bi nam dobro došao za povezivanje sa središnjom Bosnom, ali tu imaš pravo, po zadnjim izborima, hrv. stranke su bile jedino značajnije zastupljenje u Kostajnici (to je ono malo selo u kojem je bio masakar hrvatskih povratnika za jedan Božić), a mislim i da to malo ljudi što se vratilo da su većina starci.
• Kada su sklapani washingtonski sporazumi bilo je dogovoreno da će se travnička općina urediti kao i mostarska, podjeliti na podopćine (Travnik je središte druge mješovite županije), ali na kraju od toga nije bilo ništa. Također prilikom ugovaranja Owen-Stoltenbergovog mirovnog plana je rečeno da će se točna granica između hrv. i musl. republike u Lašvi odrediti naknadno arbitražom tako da hrv. republici pripadne što više hrvatskih sela na području općine Travnik uz minimalno narušavanje muslićkih komunikacija. Bilo bi super kada bi barem Guča gora sa samostanom pripala hrv. entitetu (mislim da su se za vrijeme rata tamo naselili mudžahedini).
• Prilikom novih crtanja općinskih granica Žepča, Novi Šeher i hrv sela oko njega su vraćena općini Maglaj, dok su u općinu Žepče vraćena muslimanska sela oko Željeznog polja. Ako se ista izdvajaju iz Žepča, bilo bi normalno da se Novi Šeher vrati u njegov sastav (iako ne znam da li je trenutno ostalo hrvata u njemu, znam da je prije bilo par kontroverza sa školstvom i da su razredi bili mješani, samo sam već zaboravio u kojem razdoblju se to događalo.
• Veza između Kiseljaka i Busovače je prilično bitna iako je bila presječena u ratu.
• Mislim da u južnom Kreševu ni sada tamo nema muslića, a hrv općina prije rata bila (i ostala) tako da se tu ne bi isplatila nikakva promjena općinskih granica.
• Što se onog puštanja teritorija poslije Daytona tiče, mislim da se to radilo poglavito radi N. Travnika, a s obzirom da se i mijenja hrv. postotak na manje nakon što se razmjenimo sa Srbima, vjerojatno bi mogli i nažicati par sela uz granicu (N.Travnik, Mostar), pogotovo na područjima općina sa hrv većinom.
• Daštansko je vjerojatno premalo i iz njega se ne bi isplatila raditi općina (u Vareš su se manje više sjatili muslići, a ono Hrvata što se vratilo su manje više stari ljudi). Iznimka bi bila kada bi nam muslići vratili još par naselja (u Varešu Hrvati čine oko 30 % stanovništva, ali mislim da su to manje više starci).
• A i sljedeći općinski izbori će biti prilično bitni (to su ovo godišnji) tu će se vidjeti snaga u svakoj općini i koliko se zapravo može očekivati od nekih stvari. [36], [37]

---

Uglavnom, u redu je linija bojišnice, samo bi ju bilo super podebljati sa par prijeratnih hrv sela (gdje se to može). Tu je karta:) Male razlike sve u svemu. Izmjenio sam i liniju općina kod Glamoća i Grahova, podebljao Livno i spojio Uništa. Par sela sve skupa, a ovako sve na nešto i sliči. Bilo bi super da je ostavljena i poveznica Jajce-Kupres, ili da se ista može dobiti od Srba, ali bolje i išta nego ništa. 250 px --Čeha (razgovor) 05:00, 16. kolovoz 2008. (CEST)

Super složeno Mostarac:)
Sviđa mi se tvoja karta, međutim te moram upozoriti na par grešaka.

• Stanje bojišnica je točno, međutim ovaj koridor između Kupresa i Jajca zapravo nije pravi koridor. To ti je ostatak šireg područja (kako je HVO došao do Banjaluke, a potom se povukao, ostalo je par nepovezanih zaseoka pod našom kontorlom). Brdsko područje, nema ceste (što ne znači da je ne bi moglo biti:) Zapravo bi na tom području bilo super kada bi se moglo pomaknuti srpske snake par kilometara na zapad, pa da to postane pravi koridor, a ne ficlek (s obzirom da smo mi njima dali više teritorija i pravi koridor kroz posavinu mislim da bi to trebalo biti moguće).
• Kod Novog Travnika su muslići kontrolirali dio grada. Ja sam naravno za to da im se ništa ne da >:) ali ako želiš imati točnu liniju bojišnica na karti, to moraš označiti (ili spomenuti nekako u tekstu).

U principu mislim da bi ovo bile idelane granice trećeg entiteta(za nas). 250 px Nažalost gradovi Bugojno, Travnik, Vareš, Kakanj, Konjic, Jablanica i dio Mostara ostaju izvan entiteta (kao što si rekao to je realnost), ali sitnim modifikacijama granice bilo u cilju očuvanja teritorijanog postotka ili uključivanja što više prijeratnih hrv. sela i naslja je dobar dio istih dobro povezan. Dakle između Jajca i Kupresa je pravi koridor, a drugi postoji i između Fojnice i Prozora (HVO je nadzirao ulaz u grad u trenutku w. sporazuma, a ako će se raditi neka cesta može proći tuda, ako već ne dobijemo taj gradić). Također postoji veza Busovača - Kiseljak. Postoji načelo eksteritorijalnosti (i 5 hrv enklava koje nisu spojene s ničim; Žepče, Usora, Daštansko i 2 kod Brčkog), ali ovo jamči dugotrajnost entiteta/federalne jedinice bez obzira na sve. Također, muslići imaju povezan Konjic sa Sarajevom tako da nismo nigdje njih zakunuli... --Čeha (razgovor) 00:44, 17. kolovoz 2008. (CEST)
Ej Mostarac:)
Evo smanjio sam područje 3eg entiteta na područjima Stoca, Ravnog i Mostara. Imaš pravo, tamo je ili pusto ili su naseljeni Srbi(na područjima Ravnog i Stoca). Inače za te promjene:

• Stvar sa onim džepom na jugu općine Ravno je prilično zanimljiva priča entiteska granica je tamo bila par kilometara južnije, ali je kasnije jednom arbitražom promjenjena). Koliko se sjećam to je bilo povezano sa otvaranjem granice sa Hrvatskom (mislim to je par sela, prije rata većinom naseljena Srbima, ali ista je HVO osvojio u operaciji Južni Potez i Daytonom su ušla u teritorij Federacije BiH). Moći visokog predstavnika... Mislim da je to i bilo povezano s drugom arbitražom u kojoj su muslimani dobili par spornih zgrada u Sarajevu (točna granica je naknadno određivana) pa su da postotci ostanu isti to prelomili preko hrvatskih leđa.
• Ovo kod Stolca ti je župa Sv.Križa i još jedno mjesto. Istočno od Ravna je bila stara granica općine i tu je bila hrvatska većina do rata.
  

Ma poanta je bila da se proba koliko toliko održati sadašnji postotak teritorija u svim tim zamjenama, ali imaš pravo dovoljno će biti teško nagovoriti Srbe da zamjene 4 posavska grada za 3 zapadno bosanska (i probijanje koridora), da bi se dobilo još nešto. Također na karti je malo izmjenjena granica Jajca, obuhvaćeni su djelovi općine Jezero i Mrkonjić grad, ali to je prilično malen teritorij cca 20km2 tako da mislim da bi to u izmjenama mogli dobiti (malo pomicanje linije od grada, u principu 2 prijeratna hrv sela).

• Kod Mostara sam izmjenio granicu, izravnao grbu i smanjio teritorij istočno i južno od Potoka. Smanjio sam i teritorij kod B. Polja, ma gledao [[38]] za granice fronta, a tu je greška, vjerojatno radi micanja fronta se pomakla linija. Ispravio:)
  

U svakom slučaju članak je super, a bit će još bolje kada bilo što od ovih prijedloga uspijemo dobiti
Pozdrav, --Čeha (razgovor) 03:14, 18. kolovoz 2008. (CEST)
Ej:) Vidio Sombrerove komentare, nažalost imaš pravo, to jesu sve spekulacije (pogotovo ova karta koju sam ja radio). Zamjena teritorija sa Srbima je više puta spominjana u medijima, ali nikad nisu označene točne granice u Posavini(barem od političara, novinari su crtali svašta [39] ). Prilikom razgraničavanja sa Bošnjacima su često spominjane linije bojišta kao vjerojatna linija, tj. da svatko iznese iz Federacije teritorije koje je kontrolirao na dan potpisivanja Daytonskog sporazuma [40]. Spominjane su i druge opcije (tipa granice većinskih općina, modifikacije oko nekih prijeratnih naselja itd) ali to je spekulativnog tipa.
Sveskupa šteta. Možda će se moći iskoristiti u nekom drugom kontekstu... Pozdrav,

  --Čeha (razgovor) 15:46, 18. kolovoz 2008. (CEST)

Da, pa gle prije ovog poturice (neću psovat>:) što su nam ga muslići izabrali hrvatski član u predsjedništvu je bio Ivo Miro Jović, bivši pripadnik UDBE (ima na netu neka njegova izjava u kojojoj lik priča kako je zadovoljan svojim radnim iskustvom u UDBI ??). Croatia Libertas je super organizacija, oni su skupljali (možda još uvijek skupljaju, ne znam više) potpise za uspostavu hrv. entiteta u bih. Na kraju ispalo da je te liste osim Hrvata, potpisalo i dosta Srba (razumljivi razlozi), ali i dosta Bošnjaka (valjda ima i među njima noramalnih ljudi ili valjda žele imati samo svoj entitet).
A Hrvatske stranke u BiH su velika žalost. A s druge strane, BiH je međunarodni protektorat, pa i svakakvi međunarodni kriminalci (tipa Ashdown, profes. vojnik/špijun/ubojica i agent njezinog kraljevskog veličanstva u sjevernoj Irskoj) imaju ovlasti izabrati "poslušnike" (jer to većina stranaka i je) kakve im pašu. S time da se mora izaći u izbore, nemoj zaboraviti Jajce u kojem su muslimani na prošlim općinskim izborima preuzeli vlast(Hrvati nisu glasali u dovoljnom broju) pa su počeli preuređivati mjesta gdje su bile stare crkve u multimedijske muzeje??
A svi hrvatski prijedlozi dosad (od političara) su nikavi, pa se ne žele zamjeriti srbima, pa ne žele muslimanima, a korumpirani do bola. I prijedlozi o 3entitetu redovito kruže oko izbora. Kriva je i Hrvatska, koja je jamčioc Daytonskog sporazuma, a on je prekršen, ministri u vladi nisu pola-pola,već ima 8 Bošnjaka, 3 Srbina (koje su Bošnjaci izabrali) i 5 Hrvata.
Treba se def. nešto napraviti.

  --Čeha (razgovor) 16:57, 18. kolovoz 2008. (CEST)

Točka tu, pa tamo, pa opet...

--Roberta F. 01:31, 16. kolovoz 2008. (CEST)

Molimo vas da upotrebljavate tipku Prikaži kako će izgledati! Vašim učestalim snimanjem promjena na istom članku nepotrebno se zatrpavaju nedavne promjene, čime otežavate rad suradnika koji pregledavaju nedavne promjene . Suradnici koji ignoriraju ovu uputu budu nakratko blokirani! Hvala na razumijevanju.--Roberta F. 01:36, 16. kolovoz 2008. (CEST)

Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma

U Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma, poglavlje Sadašnje stanje ima 2 slike sa blago receno predugim opisom.

Drugo, ne mozes pisati

»Prema mnogima, hrvatski političari u Bosni i Hercegovini u razgovore o novom ustroju Bosne i Hercegovine, bi trebali ući sa ovim prijedlogom."«

Sto to znaci? Tko su ti mnogi? Pises li ti ovdje neko svoje misljenje? Imas li izvor za nesto takvo?

Do kad mislis da ce ti se morati objasnjavati najosnovnije stavri u vezi wikipedije? Jesi li napokon nasao vremena da proucis pravila ili si previse zaokpuljen svojom "misijom"?

--Pancho W. Villa (razgovor) 10:36, 18. kolovoz 2008. (CEST)

"Nije im mjesto". A tko ih je stavio u clanak? Nisam valjda ja? A nije ni Ceha. --Pancho W. Villa (razgovor) 11:11, 18. kolovoz 2008. (CEST)

Bitka za Vukovar

Rado ću pomoć, ali san zauzet na sto strana, tako da je pitanje koliko ću ja uopće dospit pridonit. Kako di probije voda, stalno zovedu mene, daj pomozi, "molia bih te za pomoć", potriba nan je od tebe, pa nike teme na kojiman san mislia radit mi stojidu miseciman zapušćene. Kubura (razgovor) 15:09, 18. kolovoz 2008. (CEST)

Slika

Vaša/e slika/e krši/e opća pravila označavanja novih slika.
	Slika:Musa Ćazim Ćatić.jpg Slika/e će biti obrisana/e ako se do 01. rujna 2008. ne označi/e u skladu s gore navedenim pravilima. Molimo pročitajte ove članke ako imate nedoumica. Smatrajte se obaviještenim. Hvala! --MayaSimFan ☎ 16:27, 18. kolovoz 2008. (CEST)

Izvor se navodi ovako, a ne ovako. Slika je najkasnije iz 1915., malo mi je teško povjerovati da su ljudi tada previše brinuli za autorska prava. A možda se ovaj gimn1gradacac vremeplovom vratio na početak 20. stoljeća i uslikao čovjeka... --MayaSimFan ☎ 16:27, 18. kolovoz 2008. (CEST)

Ne uklanjajte sami ovaj predložak. Sad je super, nema ni izvora, ni pravog autora. --MayaSimFan ☎ 16:40, 18. kolovoz 2008. (CEST)

Nagrada

Mostarče, hvala na nagradi!--Uskboy 23:24, 18. kolovoz 2008. (CEST)

Za Tebe :))))

Marin Bukmir - šlusaj pjesmu! :))) --Žabac (razgovor) 23:48, 18. kolovoz 2008. (CEST)

Fotografije

Mostarac, pregledala sam dio tih fotografija i njihov je status nejasan, a polazimo od toga, ako na nekim internetskim stranicama ne pronalazimo uvjete uporabe, onda su te stranice i materijal na njima zaštićeni autorskim pravom. Bez poznatih licencija i jasnih uvjeta uporabe, stranice kao takve nisu pogodne za prenošenje sadržaja na Wikipediju. To što se te fotografije pojavljuju i na drugim internetskim stranicama nije opravdanje za Wikipediju na kojoj imamo jasna pravila i moramo na svaki mogući način spriječiti kršenje autorskih prava. Svako dopuštenje treba biti u pisanom obliku sa svim potrebnim podacima, kako bi se moglo jednostavno provjeriti njegova vjerodostojnost. Predložak {{Slobodna upotreba}} je svakako neprihvatljiv jer ne znamo autora, nositelja autorskih prava i njihovih uvjeta. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 00:56, 19. kolovoz 2008. (CEST)

Slika:DemoBIH2006aa.PNG

Ej:) Složio. Ma na početku je bilo nekih problema oko formata (zato su i srbi dobili onu smeđu boju :) , ali sad sam to uspio riješiti.
Dobro se vidi kontrast između 1953 i 2006. --Čeha (razgovor) 12:26, 19. kolovoz 2008. (CEST)

Vaša/e slika/e krši/e opća pravila označavanja novih slika.
	Slika:Bitka za Vukovar.PNG Slika/e će biti obrisana/e ako se do 02. rujna 2008. ne označi/e u skladu s gore navedenim pravilima. Molimo pročitajte ove članke ako imate nedoumica. Smatrajte se obaviještenim. Hvala! --MayaSimFan ☎ 14:00, 19. kolovoz 2008. (CEST)

Ako si ti autor svake pojedine fotografije, onda je sve ok. Ako pak nisi, slici pod ovom licencijom i u ovom paketu nije mjesto na wikipediji. Slike zaštićene autorskim pravima (a to se pretpostavlja kad god status slike nije poznat) ne smiju se mijenjati bez dopuštenja vlasnika autorskih prava. --MayaSimFan ☎ 14:00, 19. kolovoz 2008. (CEST)