Zadvarje

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Zadvarje
Zadvarje (grb).gif
Zadvarje na karti Hrvatska
Zadvarje
Zadvarje
Zadvarje na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 43°25′48″N 16°53′20″E / 43.43°N 16.889°E / 43.43; 16.889
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska
Načelnik općine Ivan Krželj (Nezavisna lista)
Naselja u sastavu općine Zadvarje
Zaseoci: Dubci, Kraljevac [1], Krnići, Krželji, Pejkovići, Potpoletnica, Santrići
Površina 13,40 km2
Stanovništvo (2011.) 289
Poštanski broj 21255
Zadvarje 01.jpg
Državna cesta D39 u Zadvarju

Zadvarje je općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Općinska naselja[uredi VE | uredi]

Zadvarje je jedino naselje općine (po stanju iz 2006. godine).

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Općina Zadvarje položajno i funkcijski zauzima obalno i priobalno područje srednje Dalmacije, kao i područje neposrednog zaleđa.

Smještena je između područja grada Omiša, općine Brela i općine Šestanovac na kopnu, a na moru je razgraničena s bračkom općinom Selca.

Obalni dio općine u dužini od oko 4 km se nalazi u uvali Vrulja, čije se obale visoko i strmo izdižu iznad površine mora prema prijevoju Dubci (280 m n/v), koji je jedino mjesto povezivanja obalnog i zaobalnog prostora općine.

Područje općine obuhvaća 8 međusobno povezanih zaselaka: Dubci, Potpoletnica, Krnići, Krželji, Popovići, Santrići, Pejkovići i Zadvarje, i u kojima danas živi tristotinjak stanovnika.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popis 2011.[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Zadvarje ima 289[2] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 99,31%[3], a po vjerskom opredjeljenu većinu od 96,19% čine pripadnici katoličke vjere.[4]

U 1991. povećano za dio područja naselja Katunâ, općina Šestanovac, u kojem je i sadržan dio podataka od 1857. do 1971. U 1869. podatci su sadržani u naselju Žeževici, općina Šestanovac, kao i dio podataka u 1890.

Većinsko stanovništvo ove općine su Hrvati (97%).

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[5]

Povijest[uredi VE | uredi]

Pored Zadvarja prolazi prometnica koja je važna još od starog vijeka. Vrela ga prvi put spominju 1408. godine. Tad je Zadvarje bilo u posjedu bosanskog kralja i njemu odanih velikaša. U to je vrijeme jednim od od središta župe Radobilje, koja se prostire na lijevoj obali Cetine. Do 1460-ih gospodar je bosanski herceg Stipan Vukčić-Kosača. Poslije njegove smrti područje je na kratko došlo i u mletački posjed. Do prije 1482. godine završena je zadvarska tvrđava u današnjem obliku. Poljički statut iz 1482. godine ju spominje kao 'Grad'. Podignuta je radi obrane od sve češćih i snažnjih turskih provala. Otad je prostor Radobilje i Zadvarja dugo bio ničija zemlja, premda ga je Osmansko Carstvo prisvajalo i vodilo u svojim poreznim popisima stanovništva (defterima). Zadvarje je od oko 1503. godine bilo neprijeporno pod osmanskom vlašću, nakon što je duže godina prostor Radobilje bio ničija zemlja. Sa zadvarske tvrđave i još njekih utvrđenih objekata nadziralo se karavanski put, danas sačuvan na južnim padinama ispod tvrđave, kao i na nekoliko mjesta pokraj izvora. Vrela bilježe da oko 1624. da Zadvarje čini utvrda bez podgrađa s malobrojnim slabonaseljenim elima okolo. Turci su zadvarsku tvrđavu dodatno ojačali. U drugoj polovici 16. stoljeća napravili su kružnu građevinu na spoju južnog i zapadnog bedema te ojačali sjeverni bedem. Tih desetljeća Osmanlije su ojačavali svoje položaje u Dalmaciji. Tada su vjerojatno sagradili manje kule na stijenama zapadno od tvrđave (Kula i Kuletina).[6] Zadvarje (tada Duare) je tijekom 17. stoljeća bilo poprište više sukoba između Turaka i Mlečana (uz potporu domaćeg stanovništva).[7] Na blagdan sv. Bartula (24. kolovoza) 1646. godine, Zadvarje je kršćanskom pobjedom u bitci nakon dugo vremena bilo oslobođeno turske vlasti. Poslije je sklopljen mir nakon česa su se Turci opet vratili u tvrđavu. Konačno je Zadvarje oslobođeno 1684., a 1685. godine pretrpilo je tešku višednevnu osmansku opsadu.[6]

Uprava[uredi VE | uredi]

Općina Zadvarje postoji od 1997. godine, kada se izdvojila iz sastava općine Šestanovca. Načelnik općine je od 2004. godine Branko Krnić, iz redova Hrvatske demokratske zajednice.[8]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

U ne tako davnoj prošlosti, polje Vrban je bilo glavno gospodarsko središte, gdje su stanovnici Zadvarja uzgajali vinovu lozu, krumpir, blitvu i ostale kulture ovog podneblja. Polje se i danas obrađuje, ali njegovo zlatno doba je prošlo s dolaskom dućana i brzih cesta.

Samo naselje Zadvarje se nalazi oko 500 m od autoceste A1. Kroz njega vodi glavna magistrala od unutrašnjosti prema moru. Ima poštu, tvornicu, benzinsku postaju, prodavaonice, ugostiteljske objekte (kafiće i konobe), starački dom te vatrogasni dom. Dobrovoljno vatrogasno društvo ima oko 20 članova.

Trenutno je u izgradnji i Industrijska zona Zadvarje, potaknuta blizinom autoceste i prolaskom prema moru brojnih turista u turističkoj sezoni.[9]

Zadvarje je poznato po stočnom sajmu koji se održava svakog utorka, a 24. i 25. kolovoza se slavi zaštitnik Zadvarja, Sveti Bartul. To slavlje je popraćeno velikim sajmom i dvodnevnom feštom. Također je veliki sajam 12. i 13. lipnja, uoči i na blagdan Svetog Ante.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

U Zadvarju se nalazi Hidroelektrana Kraljevac, izgrađena 1912. godine, čime je Zadvarje dobilo struju prije Splita.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. "Sve do iza rata Makarska je struju dobivala iz agregata na peškariji", Makarska kronika, 29. srpnja 2008.
  2. [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
  3. [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
  4. [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
  5. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  6. 6,0 6,1 Ivan Alduk: Zadvarje: Pamti se bijeg Turaka od Splićanina Augustina Tartaglie Dalmatinski portal. 20. siječnja 2016. Pristupljeno 29. srpnja 2020.
  7. Grga Novak - Povijest Dalmacije
  8. "Branko Krnić novi načelnik", Slobodna Dalmacija, 4. veljače 2004.
  9. "Poslovne i turističke zone bit će jamac uspjeha grada na kamenu", Vjesnik, 30. srpnja 2008.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]