Prijeđi na sadržaj

Zadvarje

Koordinate: 43°25′48″N 16°53′20″E / 43.43°N 16.889°E / 43.43; 16.889
Izvor: Wikipedija
Zadvarje

grb
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska

NačelnikIvan Krželj (Nezavisna lista)
Naselja2 općinska naselja

Površina13 km2[1]
Površina središta10,9 km2
Koordinate43°25′48″N 16°53′20″E / 43.43°N 16.889°E / 43.43; 16.889

Stanovništvo (2021.)
Ukupno289 [2]
– gustoća22 st./km2
Urbano289
– gustoća27 st./km2

Odredišna pošta21256 Cista Provo [3]
Stranicazadvarje.hr

Zemljovid

Zadvarje na zemljovidu Hrvatske
Zadvarje
Zadvarje

Zadvarje na zemljovidu Hrvatske

Zadvarje je općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Općinska naselja

[uredi | uredi kôd]

Zadvarje je jedino naselje općine (po stanju iz 2006. godine).

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Općina Zadvarje položajno i funkcijski zauzima obalno i priobalno područje srednje Dalmacije, kao i područje neposrednog zaleđa.

Smještena je između područja grada Omiša, općine Brela i općine Šestanovac na kopnu, a na moru je razgraničena s bračkom općinom Selca.

Obalni dio općine u dužini od oko 4 km se nalazi u uvali Vrulja, čije se obale visoko i strmo izdižu iznad površine mora prema prijevoju Dubci (280 m n/v), koji je jedino mjesto povezivanja obalnog i zaobalnog prostora općine.

Područje općine obuhvaća 8 međusobno povezanih zaselaka: Dubci, Potpoletnica, Krnići, Krželji, Popovići, Santrići, Pejkovići i Zadvarje, i u kojima danas živi tristotinjak stanovnika.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Zadvarje ima 289[4] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 99,31%,[5] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 96,19% čine pripadnici katoličke vjere.[6]

U 1991. povećano za dio područja naselja Katunâ, općina Šestanovac, u kojem je i sadržan dio podataka od 1857. do 1971. U 1869. podatci su sadržani u naselju Žeževici, općina Šestanovac, kao i dio podataka u 1890.

Većinsko stanovništvo ove općine su Hrvati (97%).

Općina Zadvarje: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
371
455
233
543
695
803
920
744
719
597
431
317
292
277
289
289
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Omiš. Od 1857. do 1971. sadržan je dio podataka u općini Šestanovac Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Zadvarje: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
371
455
233
543
695
803
920
744
719
597
431
317
292
277
289
289
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991. povećano za dio područja naselja Katuni, općina Šestanovac, u kojem je i sadržan dio podataka od 1857. do 1971. U 1869. podaci su sadržani u naselju Žeževica, općina Šestanovac, kao i dio podataka u 1890. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Pored Zadvarja prolazi prometnica koja je važna još od starog vijeka. Vrela ga prvi put spominju 1408. godine. Tad je Zadvarje bilo u posjedu bosanskog kralja i njemu odanih velikaša. U to je vrijeme jednim od od središta župe Radobilje, koja se prostire na lijevoj obali Cetine. Do 1460-ih gospodar je bosanski herceg Stipan Vukčić-Kosača. Poslije njegove smrti područje je na kratko došlo i u mletački posjed. Do prije 1482. godine završena je zadvarska tvrđava u današnjem obliku. Poljički statut iz 1482. godine ju spominje kao 'Grad'. Podignuta je radi obrane od sve češćih i snažnjih turskih provala. Otad je prostor Radobilje i Zadvarja dugo bio ničija zemlja, premda ga je Osmansko Carstvo prisvajalo i vodilo u svojim poreznim popisima stanovništva (defterima). Zadvarje je od oko 1503. godine bilo neprijeporno pod osmanskom vlašću, nakon što je duže godina prostor Radobilje bio ničija zemlja. Sa zadvarske tvrđave i još nekih utvrđenih objekata nadziralo se karavanski put, danas sačuvan na južnim padinama ispod tvrđave, kao i na nekoliko mjesta pokraj izvora. Vrela bilježe da oko 1624. da Zadvarje čini utvrda bez podgrađa s malobrojnim slabonaseljenim elima okolo. Turci su zadvarsku tvrđavu dodatno ojačali. U drugoj polovici 16. stoljeća napravili su kružnu građevinu na spoju južnog i zapadnog bedema te ojačali sjeverni bedem. Tih desetljeća Osmanlije su ojačavali svoje položaje u Dalmaciji. Tada su vjerojatno sagradili manje kule na stijenama zapadno od tvrđave (Kula i Kuletina).[7] Zadvarje (tada Duare) je tijekom 17. stoljeća bilo poprište više sukoba između Turaka i Mlečana (uz potporu domaćeg stanovništva).[8] Na blagdan sv. Bartula (24. kolovoza) 1646. godine, Zadvarje je kršćanskom pobjedom u bitci nakon dugo vremena bilo oslobođeno turske vlasti. Poslije je sklopljen mir nakon čega su se Turci opet vratili u tvrđavu. Konačno je Zadvarje oslobođeno 1684., a 1685. godine pretrpilo je tešku višednevnu osmansku opsadu.[7]

Uprava

[uredi | uredi kôd]

Općina Zadvarje postoji od 1997. godine, kada se izdvojila iz sastava općine Šestanovca. Načelnik općine je od 2004. godine Branko Krnić, iz redova Hrvatske demokratske zajednice.[9]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

U ne tako davnoj prošlosti, polje Vrban je bilo glavno gospodarsko središte, gdje su stanovnici Zadvarja uzgajali vinovu lozu, krumpir, blitvu i ostale kulture ovog podneblja. Polje se i danas obrađuje, ali njegovo zlatno doba je prošlo s dolaskom dućana i brzih cesta.

Samo naselje Zadvarje se nalazi oko 500 m od autoceste A1. Kroz njega vodi glavna magistrala od unutrašnjosti prema moru. Ima poštu, tvornicu, benzinsku postaju, prodavaonice, ugostiteljske objekte (kafiće i konobe), starački dom te vatrogasni dom. Dobrovoljno vatrogasno društvo ima oko 20 članova.

Trenutno je u izgradnji i Industrijska zona Zadvarje, potaknuta blizinom autoceste i prolaskom prema moru brojnih turista u turističkoj sezoni.[10]

Zadvarje je poznato po stočnom sajmu koji se održava svakog utorka, a 24. i 25. kolovoza se slavi zaštitnik Zadvarja, Sveti Bartul. To slavlje je popraćeno velikim sajmom i dvodnevnom feštom. Također je veliki sajam 12. i 13. lipnja, uoči i na blagdan Svetog Ante.

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Zadvarski šušur, ljetna kulturno-zabavna manifestacija. U programu su dramske predstave, prikazivanja filmova, izložbe fotografija, predstavljanja knjiga, Zadvarska noć, koncerti, klapski susret Zadvarju, gradu na kamenu.[11]

U Zadvarju djeluje Ženska klapa »Kostela«.

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
  5. [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
  6. [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
  7. a b Ivan Alduk: Zadvarje: Pamti se bijeg Turaka od Splićanina Augustina Tartaglie Dalmatinski portal. 20. siječnja 2016. Pristupljeno 29. srpnja 2020.
  8. Grga Novak - Povijest Dalmacije
  9. "Branko Krnić novi načelnik", Slobodna Dalmacija, 4. veljače 2004.
  10. "Poslovne i turističke zone bit će jamac uspjeha grada na kamenu"[neaktivna poveznica], Vjesnik, 30. srpnja 2008.
  11. D.D.: “ZADVARJU, GRADU NA KAMENU” Druga smotra klapa održat će se 7. srpnja kao uvod u 8. Zadvarski šušur Dalmacija danas. 27. lipnja 2018. Pristupljeno 21. kolovoza 2020.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]