Franjevačka klasična gimnazija u Sinju
Za druga značenja pogledajte Ovo je članak o ustanovi gimnazije. Za članak o zgradi u kojoj je smještena, pročitajte zgrada Prve franjevačke gimnazije u Sinju..
Franjevačka klasična gimnazija u Sinju jedna je od nastarijih srednjoškolskih obrazovnih ustanova u Dalmaciji i prva u Dalmaciji s hrvatskim nastavnim jezikom. U vlasništvu je Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja - Split.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu organizirala je školovanje franjevačkih kandidata na raznim razinama u samostanskim školama diljem Provincije. Godine 1838. Provincija ujedinjene postojeće samostanske škole u Domaće učilište Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja organizirano u tri stupnja, odnosno u tri samostana: Zaostrog, Knin i Sinj.
Godine 1854. to učilište počinje s radom cjelovito u Sinju pod nazivom Javno više hervatsko gimnazije u Sinju pod upravom oo. franjevaca Presvetog Otkupitelja i kreće s nastavnim programom na hrvatskom jeziku. Time postaje prvom hrvatskom gimnazijom u Dalmaciji.[1]
Gimnazija je poslije nekoliko puta dobivala i gubila pravo javnosti, zbog raznih političkih vjetrova i nesklonosti raznih vlasti, razapeta između ograničenih mogućnosti i strogih propisa svake države u kojoj je djelovala, a često i pretjeranih zahtjeva, nekad usmjerenih otežavanju ili čak ukidanju rada Gimnazije. Provincija od Gimnazije usprkos svim poteškoćama ne odustaje i svim je slama nastoji unaprijediti. Tako 1908. gradi za Gimnaziju novu velebnu zgradu na Alkarskom trkalištu i školuje profesore za Gimnaziju na domaćim i inozemnim sveučilištima.[1]
Nakon djelomičnog, Gimnazija 1939. (ponovno) postiže i cjelovito pravo javnosti pod pravim imenom Franjevačka klasična gimnazija u Sinju s pravom javnosti.[1]
Ime Gimnazije[uredi | uredi kôd]
Gimnazija je franjevačka jer joj je utemeljitelj i vlasnik Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu; jer se u njoj s drugim učenicima školuju i franjevački kandidati (sjemeništarci) i jer se u njoj, osim temeljne naobrazbe i odgovornosti prema svome narodu i domovini, njeguje još i kršćanski svjetonazor, otvorenost prema svakome čovjeku i zauzetost za svako Božje stvorenje po uzoru na sv. Franju Asiškog, koji je utemeljio Franjevački red.
Gimnazija u svome imenu nosi dodatak s pravom javnosti jer je po zakonu ovlaštena da svojim učenicima izdaje svjedodžbe koje su ravnopravne sa svjedodžbama drugih gimnazija u Republici Hrvatskoj.
Gimnazija se zove klasična jer je gotovo cijelu svoju povijest, sve do prije nekoliko godina imala klasični program izobrazbe, u kojem se posebno njeguje antička grčka i rimska kultura, grčki i latinski jezik i klasična antička književnost.
Nastava[uredi | uredi kôd]
Gimnazija trenutno održava nastavu za dva gimnazijska usmjerenja odnosno programa:
- Klasični smjer
- Jezični smjer
Satnica predmeta je prema sljedećoj tablici:
| Nastavni predmet | Klasična gimnazija | Jezična gimnazija | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| I. | II. | III. | IV. | I. | II. | III. | IV. | |
| Hrvatski jezik | 4 | 4 | 4 | 4 | 4 | 4 | 4 | 4 |
| Engleski jezik | 3 | 3 | 3 | 3 | 4 | 4 | 4 | 4 |
| Njemački jezik | # | # | # | # | 4 | 3 | 3 | 3 |
| Latinski jezik | 3 | 3 | 3 | 3 | 2 | 2 | # | # |
| Grčki jezik | 3 | 3 | 3 | 3 | # | # | # | # |
| Likovna umjetnost | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 |
| Glazbena umjetnost | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 |
| Psihologija | # | # | 1 | # | # | # | 2 | # |
| Logika | # | # | 1 | # | # | # | 1 | # |
| Filozofija | # | # | # | 2 | # | # | # | 2 |
| Sociologija | # | # | 2 | # | # | # | 2 | # |
| Povijest | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 |
| Geografija | 2 | 2 | 1 | 2 | 2 | 2 | 1 | 2 |
| Matematika | 4 | 4 | 3 | 3 | 3 | 3 | 3 | 3 |
| Fizika | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 |
| Kemija | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 |
| Biologija | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 |
| Informatika | # | 2 | # | # | # | 2 | # | # |
| Politika i gosp. | # | # | # | 1 | # | # | # | 1 |
| TZK | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 |
| Vjeronauk | 2 | 1 | 1 | 1 | 2 | 1 | 1 | 1 |
| UKUPNO | 34 | 35 | 35 | 35 | 34 | 34 | 34 | 33 |
| Njemački jezik (fak.) | # | # | 2 | 2 | # | # | # | # |
| Talijanski jezik (fak.) | # | # | 2 | 2 | # | # | 2 | 2 |
Djelatnici[uredi | uredi kôd]
Djelatnici su Gimnazije profesori koji su diplomu stekli na nekom od hrvatskih ili stranih sveučilišta. Dio njih su civili, a dio su svećenici franjevci. Dio profesora su i sveučilišni profesori, a dio ih ima magisterij ili doktorat.
Oprema[uredi | uredi kôd]
Nastava se održava u dobro opremljenoj zgradi izgrađenoj 1908. godine. Uz osnovnu nužnu opremu, škola je opremljena s mnoštvom zemljopisnih karata, gipsanim umanjenim odljevima najpoznatijih hrvatskih spomenika iz hrvatske rane povijesti, novom športskom dvoranom sa svim športskim pomagalima, a posljednji su opremljeni novi razred i kabinet za biologiju te razred i kabinet za fiziku i kemiju, s najnovijim uzorcima, instrumentima, kemikalijama, mikroskopima, računalima i projektorima.Od 2017. godine Gimnazija je opremljena suvremenom učionicom informatike i stranih jezika.
Natjecanja[uredi | uredi kôd]
Učenici Gimnazije redovito sudjeluju na natjecanjima, i nerijetko imaju zapažene uspjehe, od općinske pa do državne razine, a neki su učenici sudjelovali i pobjeđivali i na međunarodnim natjecanjima te predstavljali Gimnaziju i Hrvatsku u drugim državama. Posebno se ističu natjecanja u klasičnim jezicima, matematici, zemljopisu i dr.
Učenici Gimnazije također sudjeluju u nizu sportskih natjecanja, športskim susretima katoličkih škola, a često pobjeđuju i na gradskim crossevima i sl.
Bivši učenici i/ili profesori[uredi | uredi kôd]
Iznimno duga tradicija i nepokolebljiv duh odgoja i obrazovanja u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji iznjedrio je niz poznatih imena hrvatskog društvenog, političkog i duhovnog života, znanosti i umjetnosti. Neki su od njih:
- fra Ivan Despot, hrvatski književnik
- fra Ante Konstantin Matas, preporoditelj
- dr. sc. fra Josip Olujić, paleontolog
- fra Ante Antić, svećenik za kojeg se vodi proces proglašenja blaženim
- dr. sc. fra Jeronim Šetka, znanstvenik i pisac
- akademik Dušan Bilandžić, povjesničar
- prof. dr. sc. Anđelko Mijatović, povjesničar
- fra Josip Ante Soldo, prof., povjesničar
- fra Gabrijel Hrvatin Jurišić, prof., klasični filolog i hagiograf
- Tihomil Rađa, dipl. iur., političar, novinar, intelektualac, istaknuti hrvatski domoljub
- fra Ante Crnica, prof., bogoslov, stručnjak za crkveno i civilno pravo
- Mile Mamić, hrv. jezikoslovac
- dr. Božo Petrov, hrvatski političar i psihijatar[2]
Poveznice[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c III. dio - Školsko odgojni rad Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja. Pristupljeno 14. ožujka 2019.
- ↑ dnevnik.hr: Božo Petrov umalo je postao svećenik. Od Metkovića preko Vrapča do neslavne Vlade, dnevnik.hr, 31. kolovoza 2016.
"Osnovnu školu Petrov je pohađao u rodnom Metkoviću odakle je otišao u Sinj, gdje je živio u sjemeništu i pohađao franjevačku klasičnu gimnaziju."
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Mrežna mjesta
- Službene stranice Franjevačke klasične gimnazije u Sinju s pravom javnosti
- Službene stranice Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja
- Život Tihomila Rađe Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. prosinca 2012. (Wayback Machine)
