40 dana za život

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Slika sa zaglavlja hrvatske stranice na Facebooku.

40 dana za život je pro-life molitvena inicijativa za zaštitu majki i nerođene djece, koju su 2004. započele lokalne kršćanske zajednice u Bryan College Station u Teksasu.[1] Inicijativa se sastoji od 40 dana molitve i posta u kombinaciji s miroljubivim bdijenjem ispred klinike ili bolnice u kojima se vrše pobačaji, te u osvješćivanju lokalne zajednice o problemu pobačaja.

Inicijativa je aktivna u jesen i proljeće (korizma) svake godine, iako se lokalne kampanje mogu nastaviti tijekom cijele godine.

Koncept 40 dana našao je nadahnuće u Bibliji. Noa je bio u Arci 40 dana, Mojsije 40 dana na brdu Sinaj, a Isus 40 dana u pustinji.

Volonteri inicijative "40 dana za život" u Engleskoj

U inicijativi "40 dana za život", sudjeluju mjesni volonteri i vjernic laici. Nacionalni ured koordinira komunikaciju i osigurava obuku i druge resurse za volontere.

U Hrvatskoj je inicijativa "40 dana za život" započela 2014. godine, bdijenjima ispred Kliničkoga bolničkoga centra "Sestre milosrdnice" u Zagrebu, za vrijeme korizme.

Nagrada „Svjedok godine“ za 2016. godinu pripala je inicijativi 40 dana za život i njenom glavnome koordinatoru Anti Čaljkušiću .[2]

Statistike[uredi VE | uredi]

U prvih deset godina inicijative u svijetu (zaključno sa 2017.-om):[3]

  • spašeno je 13998 života (toliko je majki prijavilo odustajanje od pobačaja, stvaran broj je viši)
  • zatvoreno 90 klinika za pobačaje (većinom u SAD-u zalaganjem Students for Life of America)
  • 170 radnika u klinikama za pobačaje dalo je otkaz
  • u molitvi i bdijenju sudjelovalo je preko 750.000 ljudi u 741 gradu iz 47 država svijeta

Kritike i napadi[uredi VE | uredi]

Hrvatska[uredi VE | uredi]

Od samoga začetka, u Hrvatskoj se akcija našla na udaru kritika feminističkih udruga (Ženske mreže Hrvatske), velikih medija (HRT, RTL, Nova TV) i političkih stranaka poput SDP-a, HNS-a i sl.

Aleksandar Stanković, voditelj HRT-ove televizijske emisije Nedjeljom u dva, ugostio je europarlamentarku Marijanu Petir 9. listopada 2016.[4] Budući da je Petir javno istakla pripadnost Katoličkoj Crkvi, veći dio emisije bio je posvećen pitanjima vezanima uz odnos Marijane Petir prema Crkvi i vjeri. Stanković je inzistirao na tome da bi institucije države trebale zabraniti moliteljima da, kako je rekao, smetaju pacijentima koji dolaze u bolnice, a rekao je i kako molitelji "malteretiraju" pacijente.[4] Petir se s tim nikako nije složila. U nekoliko navrata istaknula je kako molitelji nikome ne smetaju, nikome se ne obraćaju. Naglasila je da molitva ne može nikome štetiti. "Svatko se može moliti gdje hoće, živimo u demokraciji", navela je te istaknula kako je Udruga Betlehem koju vodi pater Marko Glogović u godinu dana svoja vrata otvorila za stotinjak žena koje su htjele pobaciti.[4][5]

Članice feminističke udruge »Domina« u Splitu ovu inicijativu prozvale su »paravjerskim nametom dogmatskih vjerovanja« i »ponovnim povratkom u Srednji vijek«, a sam čin molitve ispred bolnica (na koji, kao i na prosvjed, građani imaju pravo) nazvale su torturom.[6]

Portal Index.hr molitelje je nazvao "radikalnim katolicima" koji "javno teroriziraju i maltretiraju žene".[7][8]

Dragan Markovina, novinar Telegrama, nazvao je u veljači 2018. u svom članku "Najveći problem s moliteljima pred bolnicama koji opet kreću terorizirati" nazvao je molitelje "militantnim vjernicima" koji "teroriziraju ionako istraumatizirane žene" prozivajući ih "ravnozemljašima":[9]

"...nije nikakav problem da netko vjeruje u to kako je svijet ravna ploča, ili da odbija korištenje bilo kakvih dosega moderne medicine. (...) Problem je kad se takva vjerovanja počnu u javnom prostoru predstavljati kao jednako vrijedna znanstveno dokazanoj činjenici da je Zemlja okrugla."

Navodi i kako "molitelji pred bolnicama predstavljaju tek jedan krak sveobuhvatne konzervativne revolucije" te ih uspoređuje s citatima iz djela Masovna psihologija fašizma Wilhelma Reicha.[9]

Njemačka[uredi VE | uredi]

Početkom proljetne molitvene kampanje u korizmi 2017., u njemačkom gradu Frankfurtu hrvatska zajednica organizirala je 40-dnevno molitveno bdijenje, čime je Frankfurt, iza Münchena, postao drugi grad u Njemačkoj s ovom inicijativom. Molitveno bdijenje održavalo se ispred središnjice tvrtke Pro familia, njemačkog ogranka Planned Parenthooda, koji je zbog trgovine dijelovima tijela pobačene djece bio pod istragom Državnog odvjetništva.[10] U prvih tjedan dana kampanje, molitvena skupina bila je napadnuta tri puta; posljednji put ih je napalo tridesetak članova sotonističke sekte, koji su molitelje gađali dimnim bombama, sprejevima, suzavcem i bojom vičući "Vaš Bog je mrtav!" Pritom su očevidcima dijelili letke u kojima su molitelje nazvali "mrziteljima žena iz srednjeg vijeka" i održali javno spaljivanje Biblije. [11]

Takav razvoj događaja popratio je portal Index.hr člankom naslova "Evo kako Nijemci tretiraju molitelje protiv prava na pobačaj" u kojem pohvaljuje način nasilnog ophođenja s moliteljima prozvavši molitelje "desno-klerikalnim aktivistima" te pritom održanu sotonsku misu nazvao "najzanimljivom" od svih prosvjeda održanih protiv inicijative.[12] Iako se molitejlima prema njemačkim zakonima ne može zabraniti okupljanje, gradski zastupnici Liberalne i Stranke Zelenih zatražili su ukidanje prosvjeda i smanjivanje plakata molitelja unatoč tome što se takvi zahtjevi kose s pravom svake osobe na iskazivanje vlastitog mišljenja, zajamčenog njemačkim ustavom.[13]

Krajem srpnja 2017. Frankfurtska gradska skupština većinom glasova donijela je odluku prema kojoj se predstavnici inicijative 40 dana za život moraju udaljiti najmanje 150 metara od predviđenog mjesta molitve, a spomenuti Index.hr u svom se članku pita "Kada će hrvatski gradovi zaštititi žene od psihološkog terora molitelja?" prozivajući molitelje "kršćanskim fundamentalistima", a cijelu inicijativu nazvao je "klerikalnom akcijom".[14] Istom retorikom koristio se i Frankfurter Rundschau koji je "iritantne molitelje" okarakterizirao "kršćanskim fundamentalistima".[15]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. http://www.ncregister.com/site/article/3209/ Preuzeto 15. ožujka 2014.
  2. http://vigilare.org/vijest/nagrada-svjedok-godine-2016-anti-caljkusicu-inicijativi-40-dana-zivot/ Preuzeto 19. svibnja 2018.
  3. Brošura za korizmenu kampanju "Dakle, po plodovima ćete ih njihovim prepoznati" (Mk 7, 20), Inicijativa 40 dana za život. Tisak: Printeo d.o.o., Zagreb 2018.
  4. 4,0 4,1 4,2 www.vijesti.hrt.hr, HRT, »Marijana Petir: Svatko se može moliti gdje hoće, živimo u demokraciji!«, objavljeno 9. listopada 2016., pritupljeno 13. listopada 2016.
  5. www.direktno.hr, Direktno.hr, »Petir odgovorila Stankoviću: Ako se spašavaju životi, kome smeta molitva?«, objavljeno 9. listopada 2016., pritupljeno 13. listopada 2016.
  6. www.poskok.info, Poskok.info, »Žestoka reakcija splitskih intelektualki: Dosta nam je torture nad ženama ispred bolnica!«, objavljeno 9. listopada 2016., pritupljeno 13. listopada 2016.
  7. www.index.hr, F.Č., V.H., »Radikalni katolici javno teroriziraju i maltretiraju ženu koja ima zakazan termin za pobačaj!«, objavljeno 5. listopada 2016., pristupljeno 13. listopada 2016.
  8. www.index.hr R.I., »Jesen je, lišće pada, mladi bježe van, a molitelji opet maltretiraju pred bolnicama«, objavljeno 27. rujna 2017., pristupljeno 5. listopada 2018.)
  9. 9,0 9,1 www.telegram.hr Dragan Markovina. »Najveći problem s moliteljima pred bolnicama koji opet kreću terorizirati«, objavljeno 9. veljače 2018., pristupljeno 3. travnja 2018.
  10. www.prolife.hr, Prolife.hr: Inicijativa „40 dana za život“ zaživjela i u Frankfurtu i odmah brutalno napadnuta od sotonističke sekte, 10. ožujka 2017. (pristupljeno 17. ožujka 201.)
  11. www.prolife.hr, Novi napadi na „40 dana za život“ u Frankfurtu: letjele dimne bombe, sprejevi, spaljivanje Biblije…, 16. ožujka 2017. (pristupljeno 19. ožujka 2017.)
  12. www.index.hr G.D., »Evo kako Nijemci tretiraju molitelje protiv prava na pobačaj«, objavljeno 27. rujna 2018., pristupljeno 5. listopada 2018.
  13. www.fr.de Ruth Herberg: »Kleinere Plakate bei Mahnwachen vor Pro Familia«, objavljeno 27. rujna 2018., pristupljeno 5. listopada 2018.
  14. www.index.hr G.D., »Kada će Zagreb kao Frankfurt zaštititi žene od molitelja pred bolnicama?«, objavljeno 30. rujna 2018., pristupljeno 5. listopada 2018.
  15. www.fr.de Georg Leppert: »Schutzzone vor Pro Familia«, objavljeno 5. listopada 2018., pristupljeno 5. listopada 2018.

Vidi i:[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]