40 dana za život

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Inicijativa 40 dana za život
40 dana za zivot logo.jpg
Zaštitni znak inicijative.
Skraćeni naziv40 dana za život
Vrstaekumenska molitvena inicijativa za život
Ključne osobePokretač i predsjednik:
Shawn Carney
Međunarodni koordinator:
Robert Colquhoun
Koordinator za Hrvatsku:
Ante Čaljkušić
Datum osnivanjaMeđunarodna koordinacija:
2004.
Hrvatska koordinacija:
2014.
Web40 Days for Life
40 dana za život

40 dana za život je pro-life molitvena inicijativa za zaštitu majki i nerođene djece, koju su 2004. godine započele mjesne kršćanske zajednice u Bryan College Stationu u Teksasu.[1] Inicijativa se sastoji od četrdeset dana molitve i posta u kombinaciji s miroljubivim bdjenjem ispred klinike ili bolnice u kojima se vrše pobačaji, te u osvješćivanju mjesne zajednice o problemu pobačaja. Aktivnosti inicijative provode se godišnje, tijekom jeseni i proljeća (korizma), a mjesne kampanje mogu se nastaviti tijekom cijele godine.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Inicijativa 40 dana za život[uredi | uredi kôd]

Volonteri inicijative u Engleskoj.

Koncept 40 dana za život nadahnuće ima u Bibliji. Noa je bio u Arci četrdeset dana, Mojsije je četrdeset dana bio na brdu Sinaj, a Isusova kušnja u pustinji trajala je također četrdeset dana. U inicijativi sudjeluju mjesni volonteri i vjernici laici. Nacionalni uredi koordiniraju komunikaciju i osiguravaju obuku i druge potrepštine za volontere. Pokretač inicijative je teksaški motivacijski govornik, publicist i pro-life aktivist Shawn Carney.[2][3]

40 dana za život u Hrvatskoj[uredi | uredi kôd]

U Hrvatskoj je Inicijativa 40 dana za život započela tijekom korizme 2014. godine, bdijenjima ispred Kliničkoga bolničkoga centra Sestre milosrdnice u Zagrebu. Od 2020. godine inicijativa izdaje tromjesečnik Pohod.[4]

Djelovanje i postignuća inicijative[uredi | uredi kôd]

Djelovanje i postignuća u svijetu[uredi | uredi kôd]

U prvih deset godina inicijative u svijetu (zaključno s 2017.):[5]

  • spašeno je 13998 života (toliko je majki prijavilo odustajanje od pobačaja, stvaran broj je viši)
  • zatvoreno 90 klinika za pobačaje (većinom u SAD-u zalaganjem Students for Life of America)
  • 170 radnika u klinikama za pobačaje dalo je otkaz
  • u molitvi i bdijenju sudjelovalo je preko 750.000 ljudi u 741 gradu iz 47 država svijeta

Djelovanje i postignuća u Hrvatskoj[uredi | uredi kôd]

Slika sa zaglavlja hrvatske stranice na Facebooku.

Inicijativa je bila održana u Bjelovaru, Čakovcu, Dubrovniku, Đakovu, Gospiću, Imotskom, Karlovcu, Kninu, Koprivnici, Križevcima, Labinu, Makarskoj, Metkoviću, Novoj Gradiški, Osijeku, Poreču, Požegi, Puli, Rijeci, Samoboru, Sisku, Slavonskom Brodu, Splitu, Šibeniku, Trogiru, Varaždinu, Velikoj Gorici, Vinkovcima, Virovitici, Vrbovcu, Vukovaru, Zaboku, Zadru, Zagrebu i Zaprešiću. Također je proširena i u Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Njemačku.

Centri za život i savjetovališta za trudnice osnovana su u Zagrebu, Splitu, Zadru, Vukovaru i Vinkovcima.

Programi i projekti inicijative[uredi | uredi kôd]

  • Međunarodna konferencija Život, dakle, biraj!, godišnja konferencija u Zagrebu
  • Utrka za život, godišnja utrka u Zagrebu
  • Prava ljubav čeka, program za mlade o svetosti ljudske spolnosti i predbračnoj čistoći
  • Vikend Srca Marijina, program za supružnike koji ne mogu imati djecu
  • Oprostom oslobođene, program za iscjeljenje rana (spontanog ili izabranog) pobačaja za majke
  • Iscjeljenje očeva srca, program za iscjeljenje rana (spontanog ili izabranog) pobačaja za očeve
  • Muževni budite, projekt o katoličkoj muževnosti i suvremenoj krizi muževnosti

Održavaju se i marijanske procesije za život i marijanski koncerti u čast Bezgrešnom Srcu Marijinu, Jerihonska bdjenja i sedmodnevna neprekinuta klanjanja pred Presvetim oltarskim sarkamentom.

Publikacije[uredi | uredi kôd]

Tromjesečnik Pohod hrvatskog stožera Inicijative.
  • 40 dana..., dokumentarni film
  • Život je dragocjen, spot
  • Ulje pomazanja, spot
  • 40 dana za život, knjiga
  • Krunica i litanije za život u (pred)bračnoj čistoći, molitvenik
  • Život, dakle, biraj, glazbeno-molitveni album
  • Pohod, časopis

Nagrade i priznanja[uredi | uredi kôd]

  • 2016.: Nagrada Svjedok godine za 2016. godinu pripala je Inicijativi 40 dana za život i njenom glavnome koordinatoru Anti Čaljkušiću.[6]

Osporavanja i napadi[uredi | uredi kôd]

Hrvatska[uredi | uredi kôd]

Od samoga začetka, u Hrvatskoj se inicijativa našla na udaru kritika feminističkih udruga (Ženske mreže Hrvatske), velikih medijskih kuća (HRT, RTL, Nova TV), te političkih stranaka poput SDP-a, HNS-a i sličnih. Dana 9. listopada 2016. u televizijskoj emisiji Nedjeljom u dva, gostovala je hrvatska eurozastupnica Marijanu Petir.[7] Budući da je Petir javno istakla pripadnost Katoličkoj Crkvi, veći dio emisije bio je posvećen pitanjima vezanima uz njen odnos prema Crkvi i vjeri. Voditelj je inzistirao na tome da bi državne institucije trebale zabraniti moliteljima da, kako je rekao, smetaju pacijentima koji dolaze u bolnice, a rekao je i kako molitelji »malteretiraju« pacijente.[7] Petir se s tim nikako nije složila i u nekoliko navrata istaknula je kako molitelji nikome ne smetaju i nikome se ne obraćaju. Naglasila je da molitva ne može nikome štetiti. »Svatko se može moliti gdje hoće, živimo u demokraciji«, navela je te istaknula kako je Udruga Betlehem koju vodi pater Marko Glogović u godinu dana svoja vrata otvorila za stotinjak žena koje su htjele pobaciti.[7][8]

Članice splitske feminističke udruge Domina ovu inicijativu prozvale su »paravjerskim nametom dogmatskih vjerovanja« i »ponovnim povratkom u srednji vijek«, a sam čin molitve ispred bolnica (na koji, kao i na prosvjed, građani imaju pravo) nazvale su torturom.[9] Portal Index.hr molitelje je nazvao »radikalnim katolicima« koji »javno teroriziraju i maltretiraju žene«.[10][11] Dragan Markovina, novinar Telegrama, nazvao je u veljači 2018. godine u svom članku Najveći problem s moliteljima pred bolnicama koji opet kreću terorizirati nazvao je molitelje »militantnim vjernicima« koji »teroriziraju ionako istraumatizirane žene« prozivajući ih »ravnozemljašima«:[12] »...nije nikakav problem da netko vjeruje u to kako je svijet ravna ploča, ili da odbija korištenje bilo kakvih dosega moderne medicine. (...) Problem je kad se takva vjerovanja počnu u javnom prostoru predstavljati kao jednako vrijedna znanstveno dokazanoj činjenici da je Zemlja okrugla.« Navodi i kako »molitelji pred bolnicama predstavljaju tek jedan krak sveobuhvatne konzervativne revolucije« te ih uspoređuje s navodima iz djela Masovna psihologija fašizma Wilhelma Reicha.[12]

Njemačka[uredi | uredi kôd]

Početkom proljetne molitvene kampanje u korizmi 2017. godine u Frankfurtu hrvatska zajednica organizirala je četrdesetdnevno molitveno bdijenje, čime je Frankfurt, iza Münchena, postao drugi grad u Njemačkoj s ovom inicijativom. Molitveno bdijenje održavalo se ispred središnjice tvrtke Pro familia, njemačkog ogranka Planned Parenthooda, koji je zbog trgovine dijelovima tijela pobačene djece bio pod istragom Državnog odvjetništva.[13] U prvom tjednu kampanje molitvena skupina bila je napadnuta tri puta. Posljednji put ih je napalo tridesetak članova sotonističke sekte. Molitelje su gađali dimnim bombama, sprejevima, suzavcem i bojom vičući: »Vaš Bog je mrtav!«, očevicima su dijelili letke u kojima su molitelje nazvali »mrziteljima žena iz srednjeg vijeka«, i održali javno spaljivanje Biblije.[14]

Takav razvoj događaja popratio je portal Index.hr člankom naslova Evo kako Nijemci tretiraju molitelje protiv prava na pobačaj u kojem se pohvaljuje nasilno ophođenje s moliteljima, proziva molitelje »desno-klerikalnim aktivistima«, te pritom održanu sotonsku misu naziva »najzanimljivijim« od svih prosvjeda održanih protiv inicijative.[15] Iako se moliteljima prema njemačkim zakonima ne može zabraniti okupljanje, gradski zastupnici Liberalne i Stranke Zelenih zatražili su ukidanje prosvjeda i smanjivanje plakata molitelja, unatoč tome što se takvi zahtjevi kose s pravom svake osobe na iskazivanje vlastitog mišljenja, zajamčenog njemačkim ustavom.[16]

Krajem srpnja 2017. frankfurtska gradska skupština većinom glasova donijela je odluku prema kojoj se predstavnici inicijative 40 dana za život moraju udaljiti najmanje 150 metara od predviđenog mjesta molitve, a spomenuti Index.hr u svom se članku pita Kada će hrvatski gradovi zaštititi žene od psihološkog terora molitelja? prozivajući molitelje »kršćanskim fundamentalistima«, a cijelu inicijativu nazvao je »klerikalnom akcijom«.[17] Istom retorikom koristio se i Frankfurter Rundschau koji je »iritantne molitelje« okarakterizirao »kršćanskim fundamentalistima«.[18]

Vidi i:[uredi | uredi kôd]

Pro-life pokretKultura životaKatolički pogled na pobačajPravo na životDan nerođenog djetetaMarko Glogović

Izvori[uredi | uredi kôd]

Bilješke i literatura
  1. http://www.ncregister.com/site/article/3209/ Preuzeto 15. ožujka 2014.
  2. Pogledajte dokumentarni film "40 dana..." - dar Hrvatskoj i cijelom svijetu, www.ika.hkm.hr, 2. travnja 2019., pristupljeno 30. kolovoza 2021.
  3. Shawn Carney Author & CEO, President, & Co-Founder of 40 Days for Life, www.ambassadorspeakers.com, pristupljeno 30. kolovoza 2021.
  4. Tašev, Ivan: Pokrenut magazin za život »Pohod«: Osiguran prostor za pobjednike kulture života Glas Koncila. 12. srpnja 2020.
  5. Brošura za korizmenu kampanju "Dakle, po plodovima ćete ih njihovim prepoznati" (Mk 7, 20), Inicijativa 40 dana za život. Tisak: Printeo d.o.o., Zagreb 2018.
  6. http://vigilare.org/vijest/nagrada-svjedok-godine-2016-anti-caljkusicu-inicijativi-40-dana-zivot/ Preuzeto 19. svibnja 2018.
  7. 7,0 7,1 7,2 www.vijesti.hrt.hr, HRT, »Marijana Petir: Svatko se može moliti gdje hoće, živimo u demokraciji!«, objavljeno 9. listopada 2016., pritupljeno 13. listopada 2016.
  8. www.direktno.hr, Direktno.hr, »Petir odgovorila Stankoviću: Ako se spašavaju životi, kome smeta molitva?«, objavljeno 9. listopada 2016., pristupljeno 13. listopada 2016.
  9. www.poskok.info, Poskok.info, »Žestoka reakcija splitskih intelektualki: Dosta nam je torture nad ženama ispred bolnica!«, objavljeno 9. listopada 2016., pristupljeno 13. listopada 2016.
  10. www.index.hr, F.Č., V.H., »Radikalni katolici javno teroriziraju i maltretiraju ženu koja ima zakazan termin za pobačaj!«, objavljeno 5. listopada 2016., pristupljeno 13. listopada 2016.
  11. www.index.hr R.I., »Jesen je, lišće pada, mladi bježe van, a molitelji opet maltretiraju pred bolnicama«, objavljeno 27. rujna 2017., pristupljeno 5. listopada 2018.)
  12. 12,0 12,1 www.telegram.hr Dragan Markovina. »Najveći problem s moliteljima pred bolnicama koji opet kreću terorizirati«, objavljeno 9. veljače 2018., pristupljeno 3. travnja 2018.
  13. www.prolife.hr, Prolife.hr: Inicijativa „40 dana za život“ zaživjela i u Frankfurtu i odmah brutalno napadnuta od sotonističke sekte, 10. ožujka 2017. (pristupljeno 17. ožujka 2017.)
  14. www.prolife.hr, Novi napadi na „40 dana za život“ u Frankfurtu: letjele dimne bombe, sprejevi, spaljivanje Biblije…, 16. ožujka 2017. (pristupljeno 19. ožujka 2017.)
  15. www.index.hr G.D., »Evo kako Nijemci tretiraju molitelje protiv prava na pobačaj«, objavljeno 27. rujna 2018., pristupljeno 5. listopada 2018.
  16. www.fr.de Ruth Herberg: »Kleinere Plakate bei Mahnwachen vor Pro Familia«, objavljeno 27. rujna 2018., pristupljeno 5. listopada 2018.
  17. www.index.hr G.D., »Kada će Zagreb kao Frankfurt zaštititi žene od molitelja pred bolnicama?«, objavljeno 30. rujna 2018., pristupljeno 5. listopada 2018.
  18. www.fr.de Georg Leppert: »Schutzzone vor Pro Familia«, objavljeno 5. listopada 2018., pristupljeno 5. listopada 2018.

  • O nama, 40danazazivot.com, pristupljeno 30. kolovoza 2021.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: 40 dana za život
Mrežna mjesta