Katolička Crkva u Hrvatskoj
Katolička Crkva u Hrvatskoj (lat. Ecclesia Catholica in Croatia) najbrojnija je kršćanska i općenito vjerska zajednica u Hrvatskoj. Dio je sveopće Katoličke Crkve u punom zajedništvu s papom i Rimskom kurijom. Uključuje i Grkokatoličku Crkvu u Hrvatskoj. Djelovanje Katolička Crkve u Hrvatskoj koordinira Hrvatska biskupska konferencija u suradnji s apostolskim nuncijem.[1]
Katoličanstvo je na hrvatskim prostorima prisutno još od apostolskih vremena; tako se Dalmacija spominje u Djelima apostolskim. Za vrijeme rimske vlasti u hrvatskim zemljama razvijala se katolička crkvena hijerarhija.
Katoličanstvo u Hrvata pojavljuje se oko 641., kada su došli u dodir sa Svetom Stolicom po dolasku papina izaslanika opata Martina.[2] O pokrštenju Hrvata nema puno podataka, ali provodilo se između VII. i početka IX. stoljeća. Osim Hrvata, koji čine većinu katolika u Hrvatskoj, zajednice s većinskim ili znatnim udjelom katolika su Mađari, Nijemci, Česi, Slovaci, Talijani i Slovenci.
Podrobniji članak o temi: Katolička upravna podjela Republike HrvatskeCrkva je prostorno podijeljena u 5 nadbiskupija i 17 biskupija koje tvore četiri metropolije: Zagrebačku, Splitsko-makarsku, Đakovačko-osječku i Riječku, dok su samostalna Zadarska nadbiskupija i Vojni ordinarijat izravno podvrgnuti Svetoj Stolici.[1]
Podrobniji članak o temi: Ugovori između Svete Stolice i Republike HrvatskeU Republici Hrvatskoj Katolička Crkva ima definiran pravni položaj kao autonomna na svom području te joj je omogućeno održavati Katolički vjeronauk u državnim osnovnim i srednjim školama onim učenicima koji ga izaberu (izborni predmet), može osnivati katoličke škole, a omogućena joj je i pastoralna skrb među katoličkim vjernicima u oružanim snagama i redarstvenim službama u vidu Vojnoga ordinarijata. Razmjenom ratifikacijskih instrumenata 9. travnja 1997. stupili su na snagu ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske:
- o pravnim pitanjima,
- o suradnji na području odgoja i kulture i
- o dušobrižništvu katolika u oružanim snagama i redarstvenim službama.
Prvi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj bio je mons. Giulio Einaudi.[3] Trenutni nuncij je mons. Giorgio Lingua.
Djeluju katolički bogoslovni fakulteti (KBF) u Zagrebu, Splitu, Đakovu i Rijeci. U sklopu Sveučilišta u Zagrebu djeluje i Fakultet filozofije i religijskih znanosti pod upravom isusovaca. Svi KBF-ovi izdaju i teološke znanstvene časopis među kojima je najstarija zagrebačka Bogoslovska smotra, a ističu se i đakovačka Diacovensia, splitske Služba Božja i Crkva u svijetu, Riječki teološki časopis te Nova prisutnost i Obnovljeni Život (FFRZ).
Sjemeništa se danas nalaze u Zagrebu (nadbiskupsko i međubiskupijsko), Splitu, Zadru i Sinju.
U Hrvatskoj djeluje 25[4] katoličkih škola (osnovnih i srednjih) u Rijeci, Zadru, Zagrebu, Šibeniku, Splitu, Dubrovniku i Sinju.[5] U školskoj godini 2025./26. s radom započinju tri nove škole kojima su osnivači (nad)biskupije – osnovne škole u Slavonskom Brodu i Čakovcu te katolička gimnazija u Popovači.[4]
U RH danas djeluju različiti crkveni redovi i družbe: franjevci • salezijanci • pavlini • verbiti • benediktinci • ivanovci • karmelićani • isusovci • trapisti • dominikanci. Nekad su djelovali i augustinci.
Na području Hrvatske djeluje 18 ženskih klauzurnih (zatvorenih) samostana:[6]
- osam benediktinskih (Zadar, Cres, Krk, Šibenik, Trogir, Rab, Pag, Hvar)
- pet karmelićanskih (Brezovica, Marija Bistrica, Kloštar Ivanić, Đakovačka Breznica, Gospić.)
- tri klariška (Zagreb, Požega, Split)
- jedan Sestara Pohoda Marijina (Zagreb)
- jedan Kćeri Srca Isusova (Lasinja)
U Hrvatskoj postoji i zajednica katoličkih tradicionalista, koji pohađaju pretkoncilsku Tridentsku misu na latinskom jeziku. Ohrabrena papinim motuproprijem Summorum Pontificum iz 2007., skupina zagrebačkih vjernika pokreće inicijativu za obnovom tradicionalne mise, na što je Zagrebačka nadbiskupija 2011. imenovala svećenika koji se pastoralno skrbio o zajednici tradicionalista. Bratstvo sv. Pija 2018. pokreće redovni pastoral u Hrvatskoj.[7]
Podrobniji članak o temi: Popis stanovništva u Hrvatskoj 2001.Prema popisu 2001. u Hrvatskoj je bilo 87,97 % katolika.
Podrobniji članak o temi: Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.Prema podatcima popisa, u Hrvatskoj je bilo 3 697 143 katolika (86,28 %).[8]
Katolička Crkva uvelike je utjecala na hrvatsku književnost, kulturu i glazbu od najranijih vremena. Najstariji utjecaji crkve vidljivi su u arhitekturi, još iz prvih kršćanskih vremena (Salona) i ranoga hrvatskog srednjovjekovlja (crkva sv. Spasa, crkva sv. Nikole kod Nina), iz kojih su očuvani i brojni epigrafski zapisi i spomenici (Bašćanska ploča, Trpimirova darovnica). Važno mjesto u srednjovjekovnoj liturgiji imao je crkvenoslavenski jezik i uporaba glagoljice, kojom je pisan i hrvatski prvotisak, Misal po zakonu rimskog dvora, iz 1483. godine.
Katoličanstvo i Crkva utjecali su na brojne hrvatske književnike, osobito pjesnike (Marko Marulić, Filip Grabovac, Andrija Kačić Miošić, dubrovački pjesnici) pa se tijekom 19. i 20. stoljeća, u krilima Hrvatskoga narodnog preporoda i Hrvatskoga katoličkog pokreta, razvijao i pravac katoličke književnosti odn. književnosti kršćanskoga nadahnuća (Silvije Strahimir Kranjčević, Nikola Šop, Sida Košutić, Ivan Merz, Ivo Lendić).
Podrobniji članak o temi: Kategorija:Hrvatski katolički medijiOd 19. stoljeća naovamo u Hrvatskoj izlazi cijeli niz katoličkih tiskovina. Od suvremenih tiskovina, najutjecajniji je Glas Koncila, no ističu se i Kana, Veritas, Glasnik Srca Isusova i Marijina i Book (jedini koji se prodaje na kioscima), svi redom zagrebački, te karlovački Glasnik sv. Josipa i splitska Marija. Bitno.net je među čitanijim mrežnim portalima, a među prvim takvim medijima bili su »Katolici na internetu« i različiti mrežnici.
Među većim nakladničkim kućama su Glas Koncila, Kršćanska sadašnjost i Teovizija sa sjedištem na zagrebačkom Kaptolu, salezijanska Salesiana, splitski Verbum, đakovački UPT i dr.
Tijekom velikosrpske agresije 1990-ih osnovana je Informativna katolička agencija i Hrvatski katolički radio (1997.), koji su 2018. povezani u Hrvatsku katoličku mrežu.[9] Laudato televizija počela je s emitiranjem 2015. godine. Među radijskim postajama ističe se i Radio Marija.
Hrvatska radiotelevizija i Hrvatski radio redovito nedjeljom prenose svetu misu, a u svojemu programu imaju i emisije kršćanskog sadržaja (Pozitivno, Biblija i Mir i dobro na prvom programu HTV-a, Duhovna misao i Trag vjere na Prvom programu Hrvatskoga radija te Hvaljen Isus i Marija svakodnevno na Radio Sljemenu).[10]
Pojedine (nad)biskupije imaju pastorale za šport, često povezane s pastoralima mladih. Oni koordiniraju različita športska natjecanja, poput Katoličke malonogometne lige Crkve u Hrvata[11], ministrantske i krizmaničke nogometne i odbojkaške lige i inih.
Hrvatska svećenička nogometna selekcija predstavlja Hrvatsku na svećeničkim nogometnim natjecanjima.
Među športskim klubovima proisteklima iz katoličkih zajednica ističu se OK Don Bosco Zagreb i KK Bosco Zagreb, oba iz salezijanskih zajednica mladih.
- 1 2 Catholic Church in Republic of Croatia (Croatia) (engl.) gcatholic.org, osvježeno 22. studenoga 2024.
- ↑ Crkva u Hrvatskoj. Benediktinke Svete Marije – Zadar. Pristupljeno 4. rujna 2021.
- ↑ Prvi Apostolski nuncij u Hrvatskoj. Sveta Cecilija. Katolički bogoslovni fakultet. Zagreb. 62 (2): 25. 1992. ISSN 1849-3106
- 1 2 Stanić, Branimir. 15. rujna 2025. UZ NOVE KATOLIČKE ŠKOLE Tri nove školske brane. Glas Koncila.
- ↑ Godišnji stručni skup za djelatnike katoličkih škola u Republici Hrvatskoj. Gospa Sinjska. LII (1): 41
- ↑ Nagy, Božidar. 21. studenog – „Pro Orantibus” Svjetski dan klauzurnih redovnica ivanmerz.hr. Postulatura bl. Ivana Merza. Objavljeno 21. studenoga 2024.
- ↑ Mišur, Ivo, 2019.: Katolički tradicionalisti u Hrvatskoj 2008.-2018. Obnova 12 (1): 190. (Hrčak)
- ↑ 4. STANOVNIŠTVO PREMA VJERI, POPISI 2001. I 2011. (dzs.hr)
- ↑ S radom započela Hrvatska katolička mreža (HKM). smn.hr. Nadbiskupija splitsko-makarska. 20. rujna 2018.
- ↑ preporuka iz RTV-programa. Glas Koncila. LXIV (2666): 31. 27. srpnja 2025.
- ↑ U Sisačkoj biskupiji održana 19. Nacionalna završnica Katoličke malonogometne lige Crkve u Hrvata Sisačka biskupija, objavljeno 2. lipnja 2025.
