Država Palestina: razlika između inačica

Država Palestina; دولة فلسطين
Zastava	Grb
	Himna; Fida'i
	; Položaj Države Palestine
Glavni grad	Ramala
Službeni jezik	arapski
Neovisnost	15. studenog 1988.1
Površina	163. po veličini
- ukupno	6.020 km2
- % vode	3,5 %
Stanovništvo	121. po veličini
- ukupno (2021.)	5.208.004
- gustoća	731/km2
Valuta	egipatska funta, izraelski šekel, jordanski dinar
Pozivni broj	970
Vremenska zona	UTC +2; UTC +3 ljeti
Internetski nastavak	.ps
	1Neovisnost proglasilo Palestinsko nacionalno vijeće u Alžiru.

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 16. siječnja 2024. u 18:39

Palestina (arapski: فلسطين; hebr. פלשתינה), koju Ujedinjeni narodi i neki međunarodni identiteti priznaju pod imenom Država Palestina je de jure suverena država u jugozapadnoj Aziji, odnosno na Bliskom istoku, između Jordana i Sredozemnog mora.^[2]^[3] Službeno je nastala unilateralnim usvajanjem deklaracije o neovisnosti koju su 15. studenoga 1988. u izgnanstvu proglasili Palestinska oslobodilačka organizacija^[4] i Palestinsko nacionalno vijeće. Međunarodno-pravni status priznat joj je 29. studenoga 2012. nakon glasanja u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, kada je Državi Palestini dodijeljen status države promatrača u UN-u (sa 138 glasova za, 9 protiv i 41 suzdržanih).^[5]

Članica je Arapske lige, Organizacije islamske konferencije, G77, Međunarodnog olimpijskog komiteta i drugih međunarodnih organizacija.

Palestina je ujedno i naziv za zemljopisno područje na Bliskom istoku.

Zemljopis

Sastoji se od dvaju područja: Pojasa Gaze i Zapadne obale, koje razdvaja područje Države Izrael. Palestina graniči s Izraelom, Egiptom i Jordanom.

Etimologija

Naziv Palestina potiče od naroda pod nazivom Filistejci, koji je nastanjivao ovo područje u antičko doba. Filistejci su imali nekoliko nezavisnih gradova-država, od kojih su najznačajniji bili Gaza, Ašdod i Aškelon. Filistejci su bili indoeuropski narod grčkog podrijetla čije izvorno ime (najvjerojatnije Kaftori) ostaje nepoznato. Riječ Palestina hebrejskog je podrijetla, i u povijesnom, lingvističkom i kulturološkom pogledu odnosila se isključivo na drevne Filistejce, dok se u modernoj političkoj terminologiji povezuje s arapskim stanovništvom Palestine. Filistejci su se naselili na područje Levanta u 12. stoljeću pr. Kr., a filistejsku državu bila je uništila Asirija u 8. stoljeću pr. Kr.

Nakon neuspješnog židovskog ustanka protiv Rimljana 135. godine, Rimljani su preimenovali provinciju Judeju u provinciju Sirija-Palestina. Termin "Palestina" bili su nakon toga sporadično koristili europski povjesničari, kao i Križari. Za vrijeme Osmanskog Carstva službeni naziv za Palestinu bio je Vilajet Sirija-Jeruzalem. Britanci su svoju koloniju, osnovanu 1920. godine, također nazvali Palestinom. Nakon Arapsko-izraelskog rata 1948. godine, a posebno nakon Šestodnevnog rata, termin Palestina i Palestinski narod počinju se u terminološko-lingvističkom smislu povezivati s arapskim stanovništvom tog područja.

Povijest

Od 7. stoljeća, Palestina je dio Arapskog kalifata, a u 11. stoljeću osvajaju je Križara. Nakon pobijede muslimana nad Križarima u 12. stoljeću, Palestina ulazi u sastav države Ajubida, a u 16. stoljeću postaje dio Osmanskog carstva.

Nakon Prvog svjetskog rata

Nakon Prvog svjetskog rata, Palestina postaje kolonija Britanskog Carstva kao Mandatna Palestina, da bi 1947. godine bila predložena njena podjela na židovsku i arapsku državu. Stvorena je, međutim, samo država Izrael, koja je pored područja koje bi joj pripale prema planu podjele, anektirala i neka područja koja su trebala pripasti državi Arapa (Palestinaca). Dijelovi Palestine koji nisu ušli u sastav Izraela (Zapadna Obala i Pojas Gaze) uključeni su tada u sastav Jordana i Egipta.

Povijest nakon

Tijekom Šestodnevnog rata u 1967. godini, Izrael osvaja Zapadnu Obalu i Pojas Gaze da bi na dijelu ovih područja bila formirana autonomna Palestinska Samouprava 1994. godine. Godine 2004., Izrael se povlači iz Pojasa Gaze, ali zadržava kontrolu nad Zapadnom Obalom. Godine 2007. kontrolu nad Pojasom Gaze preuzima palestinska organizacija Hamas, koja u Pojasu Gaze formira vlastitu palestinsku vladu suprotstavljenu palestinskoj vladi na Zapadnoj Obali.

Dana 29. studenog 2012. godine, Generalna skupština OUN-a primila je Palestinu kao promatrača u nepunopravno članstvo.

Filistejsko područje za vrijeme antičkog doba
Arapski kalifat u 7. stoljeću
Osmanska upravna podjela Palestine u 19. stoljeću

Administrativna podjela

Guvernati

Područje Palestine je podijeljeno na 16 guvernata, od kojih se 11 nalazi na Zapadnoj Obali, a 5 u Pojasu Gaze.

Guvernati na Zapadnoj Obali

Guvernati u Pojasu Gaze

Za razliku od guvernata u Pojasu Gaze, koje su u potpunosti pod upravom Palestinaca, guvernati na Zapadnoj Obali su djelomično pod kontrolom Palestinaca, a djelomično pod direktnom kontrolom Izraela.

Gradovi

Najveći gradovi u Pojasu Gaze su:

Gaza (400.000)
Kan Junis (200.000)
Džabalija (103.000)
Rafa (152.920)
Bait-Lahija (40.000)

Najveći gradovi na Zapadnoj Obali su:

Istočni Jeruzalem (385.000)
Hebron (229.000)
Nablus (130.000)
Ramala (57.000)
Tulkarm (54.000)
Kalkilija (40.000)
Betlehem (28.000)
Dženin (20.000)
Jerihon (20.000)

Najveći grad Palestine je Gaza, dok je službeni glavni grad države Istočni Jeruzalem. S obzirom na to da je Istočni Jeruzalem pod upravom Izraela i službeno povezan sa Zapadnim Jeruzalemom, sjedišta dviju palestinskih vlada nalaze se u Ramali i Gazi. Svi veći gradovi Palestine, izuzev Istočnog Jeruzalema, su pod palestinskom upravom.

Politika

Međunarodno priznanje

Iako UN Palestinu priznaje kao neovisnu državu, samo djelomično kontrolira područja na koje polaže pravo, a postoje i dvije suprotstavljene palestinske vlade. Pojasom Gaze, koji je u potpunosti pod kontrolom Palestinaca, upravlja palestinska vlada organizacije Hamas, dok Zapadnom Obalom, koja je i dalje pod okupacijom Izraela, upravlja palestinska vlada organizacije Fatah.

Galerija

Zemljopivid Države Palestine
Palestina, 1920.
Zastava Države Palestine
Jeruzalem, formalno glavni grad Države Palestine
Palestinska funta (1939.)
Palestinska funta (1941.)
Palestinska putovnica u vrijeme Britanskog mandata nad Palestinom
Palestina, 1759.
Palestina, 1851.
Palestina, 1864.
Palestina, 1900.
Palestina, 1915.
Palestina, 1920.
Palestina, 1924.
Palestina, 1946.

Vidi još

Izvori

↑ State of Palestine Population. Worldometers. Worldometers. Pristupljeno 13. svibnja 2021.
↑ Feinäugle, Clemens A. 2016. Theoretical Approaches to the Rule of Law and Its Application to the United Nations. Nomos Verlagsgesellschaft mbH & Co. KG. str. 29–50
↑ CBS News/New York Times New York State Survey Monthly Poll #3, October 2010. ICPSR Data Holdings. 15. ožujka 2012. Pristupljeno 16. siječnja 2024.
↑ Britannica, The Editors of Encyclopaedia. Palestine Liberation Organization (engleski). Encyclopædia Britannica, 15. lipnja 2020. Pristupljeno 13. svibnja 2021.
↑ Charbonneau, Louis. Palestinians win implicit U.N. recognition of sovereign state. Reuters. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. lipnja 2014. Pristupljeno 13. svibnja 2021.

Literatura

Becker, Tal. International Recognition of a Unilaterally Declared Palestinian State: Legal and Policy Dilemmas. Jerusalem Center for Public Affairs. Prsitupljeno 28. 9. 2011.
Cross, Tony (24. 9. 2011). „After Abbas's UN Bid Are Palestinians Closer To Having a State?”. Radio France Internationale. Prsitupljeno 28. 9. 2011.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Država Palestina

[1] State of Palestine Population. Worldometers. Worldometers. Pristupljeno 13. svibnja 2021.

[2] Feinäugle, Clemens A. 2016. Theoretical Approaches to the Rule of Law and Its Application to the United Nations. Nomos Verlagsgesellschaft mbH & Co. KG. str. 29–50

[3] CBS News/New York Times New York State Survey Monthly Poll #3, October 2010. ICPSR Data Holdings. 15. ožujka 2012. Pristupljeno 16. siječnja 2024.

[brit-PLO-4] Britannica, The Editors of Encyclopaedia. Palestine Liberation Organization (engleski). Encyclopædia Britannica, 15. lipnja 2020. Pristupljeno 13. svibnja 2021.

[5] Charbonneau, Louis. Palestinians win implicit U.N. recognition of sovereign state. Reuters. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. lipnja 2014. Pristupljeno 13. svibnja 2021.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

@@ Redak 28: / Redak 28: @@
 }}
-'''Palestina''' (arapski: فلسطين; hebr. פלשתינה), službeno priznata kao '''Država Palestina''' od Ujedinjenih nacija i drugih međunarodnih entiteta je de jure suverena država u jugozapadnoj Aziji, odnosno na Bliskom istoku, između Jordana i Sredozemnog mora.<ref>{{Citiranje knjige|last=Feinäugle|first=Clemens A|url=http://dx.doi.org/10.5771/9783845275017-29|title=Theoretical Approaches to the Rule of Law and Its Application to the United Nations|date=2016|publisher=Nomos Verlagsgesellschaft mbH & Co. KG|pages=29–50}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2012-03-15|title=CBS News/New York Times New York State Survey Monthly Poll #3, October 2010|url=http://dx.doi.org/10.3886/icpsr33182|access-date=2024-01-16|website=ICPSR Data Holdings}}</ref> Službeno je nastala unilateralnim usvajanjem deklaracije o [[neovisnost]]i koju su [[15. studenoga]] [[1988.]] u [[egzil]]u proglasili [[Palestinska oslobodilačka organizacija]]<ref name="brit-PLO">{{cite web
+'''Palestina''' (arapski: فلسطين; hebr. פלשתינה), koju [[Ujedinjeni narodi]] i neki međunarodni identiteti priznaju pod imenom  '''Država Palestina''' je ''de jure'' suverena država u jugozapadnoj Aziji, odnosno na Bliskom istoku, između Jordana i Sredozemnog mora.<ref>{{Citiranje knjige|last=Feinäugle|first=Clemens A|url=http://dx.doi.org/10.5771/9783845275017-29|title=Theoretical Approaches to the Rule of Law and Its Application to the United Nations|date=2016|publisher=Nomos Verlagsgesellschaft mbH & Co. KG|pages=29–50}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2012-03-15|title=CBS News/New York Times New York State Survey Monthly Poll #3, October 2010|url=http://dx.doi.org/10.3886/icpsr33182|access-date=2024-01-16|website=ICPSR Data Holdings}}</ref> Službeno je nastala unilateralnim usvajanjem deklaracije o [[neovisnost]]i koju su [[15. studenoga]] [[1988.]] u izgnanstvu proglasili [[Palestinska oslobodilačka organizacija]]<ref name="brit-PLO">{{cite web
    |url=https://www.britannica.com/topic/Palestine-Liberation-Organization
    |title      = ''Palestine Liberation Organization''
@@ Redak 34: / Redak 34: @@
    |author        = Britannica, The Editors of Encyclopaedia.
    |language      = engleski
-   |accessdate    = 13. svibnja 2021.}}</ref> i [[Palestinsko nacionalno vijeće]]. Međunarodno-pravni status priznat joj je [[29. studenoga]] [[2012.]] nakon glasanja u [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Općoj skupštini Ujedinjenih naroda]], kada je Državi Palestini dodijeljen status države promatrača u [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenim narodima]] (s 138 glasova za, 9 protiv i 41 suzdržanih).<ref>{{cite web |last=Charbonneau |first=Louis |url=http://www.reuters.com/article/2012/11/29/us-palestinians-statehood-idUSBRE8AR0EG20121129 |title=Palestinians win implicit U.N. recognition of sovereign state |publisher=Reuters |date= |accessdate=13. svibnja 2021. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140605091657/http://www.reuters.com/article/2012/11/29/us-palestinians-statehood-idUSBRE8AR0EG20121129 |archivedate=5. lipnja 2014. }}</ref>
+   |accessdate    = 13. svibnja 2021.}}</ref> i [[Palestinsko nacionalno vijeće]]. Međunarodno-pravni status priznat joj je [[29. studenoga]] [[2012.]] nakon glasanja u [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Općoj skupštini Ujedinjenih naroda]], kada je Državi Palestini dodijeljen status države promatrača u UN-u (sa 138 glasova za, 9 protiv i 41 suzdržanih).<ref>{{cite web |last=Charbonneau |first=Louis |url=http://www.reuters.com/article/2012/11/29/us-palestinians-statehood-idUSBRE8AR0EG20121129 |title=Palestinians win implicit U.N. recognition of sovereign state |publisher=Reuters |date= |accessdate=13. svibnja 2021. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140605091657/http://www.reuters.com/article/2012/11/29/us-palestinians-statehood-idUSBRE8AR0EG20121129 |archivedate=5. lipnja 2014. }}</ref>
 Članica je [[Arapska liga|Arapske lige]], [[Organizacija islamske konferencije|Organizacije islamske konferencije]], [[G77]], [[Međunarodni olimpijski odbor|Međunarodnog olimpijskog komiteta]] i drugih međunarodnih organizacija.
@@ Redak 41: / Redak 41: @@
 == Zemljopis ==
-Država Palestina sastoji od dva područja, to su: [[Pojas Gaze]] i [[Zapadna obala]]. Ova dva dijela Palestine razdvaja područje [[Izrael|Države Izrael]]. Palestina graniči s Izraelom, [[Egipat|Egiptom]] i [[Jordan]]om.
+Sastoji se od dvaju područja: [[Pojas Gaze|Pojasa Gaze]] i [[Zapadna obala|Zapadne obale]], koje razdvaja područje [[Izrael|Države Izrael]]. Palestina graniči s Izraelom, [[Egipat|Egiptom]] i [[Jordan]]om.
 == Etimologija ==